Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w93 12/1 pp. 2-4
  • Ol Disasta We Man i No Mekem—?Wan Saen Blong Taem Ya?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Ol Disasta We Man i No Mekem—?Wan Saen Blong Taem Ya?
  • Wajtaoa—1993
  • Sem Samting
  • ?Baebol i Talem Wanem Long Saed Blong Ol Disasta?
    Ansa We Baebol i Givim
  • Ol Disasta We Man i No Mekem—?God i Stampa Blong Olgeta?
    Wajtaoa—1993
  • Taem Ol Disasta We Man i No Mekem Oli Kamaot
    Wajtaoa—1996
  • ?God Nao i Stap Panisim Yumi?
    Wajtaoa—2012
Luk Moa Samting
Wajtaoa—1993
w93 12/1 pp. 2-4

Ol Disasta We Man i No Mekem—?Wan Saen Blong Taem Ya?

“OL MAN bambae oli save mekem faet long ol narafala man. Mo ol kantri bambae oli save mekem faet long ol narafala kantri. Ol man bambae oli gat hadtaem blong kasem kakae. Mo olbaot long wol, bambae graon i seksek. Be ol samting ya, i olsem we woman we i gat bel i jes harem fastaem we bak blong hem i soa blong i bonem pikinini.” Wetem ol tok ya, Jisas Kraes i eksplenem long ol disaepol blong hem 1900 yia bifo se taem blong ol trabol olsem, wantaem wetem fasin blong brekem loa we i go antap mo wok blong talemaot gud nyus blong Kingdom blong God long olgeta ples long wol, bambae i stat soemaot wan saen we ol haf blong hem oli folfolem olgeta, blong makem taem we bambae “wol ya i finis.”​—Matyu 24:​3-14.

Taem yumi tingbaot samting ya, yumi mas askem se, ?Yumi stap luk plante moa bigbigfala etkwek, hariken, wora we i ron bigfala, drae taem, mo hadtaem blong kasem kakae naoia bitim we ol man bifo oli luk? Mo nating se ol man blong sayens mo ol man we oli gat bigfala save blong mekem ol samting oli stap gohed moa, ?plante moa man oli stap harem nogud olsem frut blong samting ya?

Plante man bambae oli ansa se, yes. Eksampel, magasin ya New Scientist i givim woning se “wol ya i save kasem moa disasta long ol yia biaen long 1990 bitim ol yia we oli pas.” Sem mak, long magasin ya UN Chronicle blong Jun 1991, man we i hed blong ‘World Meteorological Organization’ i talem se: “Rod we ol samting ya oli kamaot long hem i klia nomo. Stat long ol yia biaen long 1960 kasem ol yia biaen long 1980 . . . , namba blong ol bigfala disasta i bin gru faef taem moa, mo mane blong pem olgeta samting we oli lus i gru tri taem moa.” Blong luksave moa long saed blong problem ya, World Health, wan magasin blong UN ‘World Health Organization,’ i talem se: “Eksampel blong ol disasta mo ol nogud trabol we oli mekem, i stat longtaem bifo i kam. Be, taem yumi stap kam kolosap moa long yia 2,000, yumi stap long wan taem we ol samting olsem namba blong ol pikinini we oli bon, namba blong ol man we oli ded, ol samting raonabaot long yumi we oli blong mekem laef i gohed gud, olsem win mo wora mo ol nyufala samting we ol man blong sayens oli mekem, oli stap jenis. From samting ya, plante moa man oli save kasem trabol from ol samting olsem hariken mo etkwek mo ol bigfala trabol we man i mekem.”

Eni man we i lukluk gud long ol samting we i stap hapen tede i no sapraes long ol tok olsem. Oltaem nyuspepa mo radyo i talemaot ol store we oli mekem yumi harem nogud, ating volkeno we i bosta long Filipin, wan etkwek long Kalifonia, wora we i ron bigfala long Banglades, kakae i sot long Somalia, wan hariken long Hawai, no wan taedal wef long Nikaragua. Kolosap evri manis i gat nyus blong disasta long wan ples no wan narafala ples long wol.

Sam man oli talem se samting ya i no impoten. Oli talem se ol disasta, namba blong olgeta i stap gru long taem blong yumi from we i gat rod blong kasem ol ripot naoia, no blong raetemdaon mo kipim ol ripot ya. Oli gohed blong talem se plante moa man oli stap harem nogud from ol disasta from we tede i gat plante moa man. ?Ol strong tok ya oli givim fulwan store?

Makemgud tok ya we i stap long haf blong magasin ya New Scientist we yumi tokbaot antap. “Oli ripotem 523 disasta long ol yia biaen long 1960 mo 767 long ol yia biaen long 1970. Long ol yia biaen long 1980, namba i bin go antap kasem 1387.” Hem i gohed blong eksplenem se “wan risen from wanem namba ya i go antap long ol ten laswan yia we oli pas, se oli talemaot klia ol ripot blong ol disasta long Jaena mo Soviet Yunion.” Biaen hem i gohed se: “Nating se i olsem, namba blong ol disasta i stap gru.” Yumi no save talem se namba blong ol disasta i stap kam antap from oli stap kasem moa ripot nomo, no from oli stap kipim gud ol ripot ya.

Mo tu, magasin ya UN Chronicle blong Maj 1992 i givim ripot se: “Long ol twante yia we oli jes pas, samwe long 3 milyan man oli bin ded mo 800 milyan bakegen oli bin kasem trabol olsem ‘oli lusum ol samting, oli kasem hadtaem mo trabol soa’ from ol disasta.” Samting ya i minim se 1 long evri 7 man we oli stap long wol ya i bin harem nogud from sam disasta no trabol. Samting ya i mekem yumi sek mo i mekem yumi bilif se taem blong yumi i wan taem blong plante trabol mo ol samting oli olbaot.

From we Baebol i talemaot wan taem we i blong harem nogud bigwan, ?samting ya i minim se God i mekem ol disasta mo ol trabol blong olgeta, we i mekem ol man oli harem nogud? Plante man oli ting olsem. ?Be ol trufala samting we oli kamaot oli soemaot wanem? Mo samting we i moa impoten se, ?Baebol i talem wanem?

[Foto Credit Line Blong Pija Long Pej 2]

Cover: W. Faidley/​Weatherstock

[Foto Credit Line Blong Pija Long Pej 3]

Middle photo: Mark Peters/Sipa Press

WHO/League of Red Cross

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem