?Wanem Ya Masoretik Hanraet?
NOMATA wanem lanwis Baebol blong yu i stap long hem, haf blong hem, ating oli transletem stret long Masoretik hanraet, no long wan kopi blong hem. Masoretik hanraet i gat Hibru haf blong Baebol, no “Oltesteman” i stap long hem. I gat moa long wan Masoretik hanraet. Taswe, ?weswan nao oli yusum, mo from wanem? Mo, ?wanem ya Masoretik hanraet, mo olsem wanem yumi save se hem i stret?
Tok Blong Jeova
Oli stat blong raetem Baebol long Bigfala Hil ya Sinae, long 1513 B.K.T. Eksodas 24:3, 4 i talem long yumi se: ‘Moses i godaon i stanap long fes blong ol man, i talemaot olgeta tok we Jeova i talem wetem olgeta rul tu, mo olgeta man ya evriwan oli ansa olsem wan man nomo, se “Bambae mifala i mekem evri samting we Jeova i talem.” Nao Moses i raetemdaon olgeta tok ya we Jeova i talem.’
Wok blong raetemdaon Hibru haf blong Baebol i gohed blong bitim wan taosen yia, stat long 1513 B.K.T. go kasem raonabaot 443 B.K.T. From we God nao i lidim ol man blong raetem ol tok ya, i stret blong ting se bambae hem i faenem rod blong mekem se ol tok ya oli stapgud blong longtaem. (2 Samuel 23:2; Aesea 40:8) Be, ?samting ya i minim se Jeova i karemaot evri mastik blong man, blong mekem se i no gat wan leta we i jenis, taem ol man oli stap mekem ol kopi blong hem?
Ol Mastik Oli Stat
Ol man we oli gat dip respek long Tok blong God, oli mekem ol kopi blong hem taem ol yia oli stap pas. Nating se i olsem, ol man ya oli mekem sam mastik long ol hanraet ya. God i givim ol toktok long ol man we oli raetem Baebol. Be Hem i no givim ol toktok long ol man we oli mekem ol kopi blong hem.
Afta we ol man Jyu oli fri long kalabus blong Babilon long 537 B.K.T., oli yusum wan nyufala fasin blong raet wetem ol skwea leta, olsem oli lanem long Babilon. Bigfala jenis ya i mekem wan problem i kamaot, from we sam leta oli kolosap sem mak, mo samtaem oli save meksem ol defren leta. Long Hibru lanwis, oli raetem ol consonanta nomo. Mo taem ol man oli ridim, oli jes putum ol saon blong vowelb long stret ples, folem mining blong ol tok we oli stap ridim. Taswe, sipos oli mestem long wan consonant, samting ya i save jenisim mining blong ol tok. Be, kolosap evri taem, oli faenemaot ol kaen mastik olsem, mo oli stretem.
Bighaf blong ol man Jyu, oli no gobak long Isrel afta we Babilon i foldaon. Taswe, ol haos prea oli kam ol stampa ples long saed blong speret, blong ol smol grup blong ol man Jyu we oli stap olbaot long Medel Is mo Yurop.c Evri haos prea ya i nidim wan kopi blong ol hanraet blong Baebol. Taem oli gohed blong mekem moa kopi olsem, i gat moa jans se ol man blong kopi bambae oli mekem mastik tu.
Oli Traehad Blong Stopem Ol Mastik
Long faswan handred yia K.T., ol man blong mekem ol kopi long Jerusalem, oli traem stanemap wan stampa hanraet we oli save yusum blong stretem ol mastik long ol narafala Hibru hanraet. Be, i no gat wan stret rod blong luksave ol faswan hanraet, mo ol narafala hanraet we oli gat ol mastik blong ol man blong kopi long olgeta. I luk olsem we, stat long seken handred yia K.T., oli gat wan stampa consonant hanraet blong Hibru Baebol, nating se oli no bin mekem wan disisen long hem yet. Sam haf blong Hibru Baebol we oli raetem bakegen long Talmud (we oli putum long wan buk bitwin wan handred mo faef handred K.T.), plante taem i luk olsem we oli kamaot long wan defren stampa, i no hemia we biaen i kam Masoretik hanraet.
Tok ya “kastom,” hem i ma·soh·rahʹ no ma·soʹreth long lanwis Hibru. Long ol yia faef handred K.T., oli putum nem ya Masoret long ol man we oli strong blong folem kastom blong mekem ol kopi blong Hibru Baebol we oli stretgud. Ol kopi we oli mekem, oli kolem ol Masoretik hanraet. ?Wanem samting i spesel long saed blong wok blong olgeta mo ol hanraet we oli mekem?
Lanwis Hibru i kam olsem wan lanwis we i no moa laef, we i no moa lanwis blong wan kantri, mo plante man Jyu oli no moa yusum. Taswe, hanraet blong Baebol we oli raetem long ol consonant i stap long denja, from we maet i no moa gat man we i save stret mining blong hem. Blong lukaotgud long hanraet ya, ol Masoret oli wokem wan nyufala fasin blong yusum long ples blong ol vowel. Oli putum sam smosmol mak no laen, we oli kolem ol saen tu. Oli putum ol mak ya antap no aninit long ol consonant. Mo tu, ol Masoret oli statem wan fasin blong yusum ol mak we oli hadwok lelebet. Ol mak ya, oli givhan blong seraotem ol tok. Mo tu, oli givhan long ol man blong save olsem wanem blong talem klia ol defren tok.
Taem ol Masoret oli faenem wan haf blong hanraet we oli ting se ol man blong kopi long ol yia bifo oli bin jenisim, no oli bin kopi long fasin we i no stret, oli no jenisim hanraet ya. Oli jes raetem sam smol tok long saed blong pej nomo. Oli makem ol tok we i narakaen, no ol wod we oli joenem long fasin we i narakaen. Mo oli traem faenemaot hamas taem ol sem toktok ya oli kamaot long ol wanwan buk, no long fulwan Hibru haf blong Baebol. Oli ademap sam smol tok tu, blong givhan long ol man we oli mekem kopi, blong oli save jekem wok blong olgeta. Oli stanemap wan fasin blong yusum ol “saen” we oli katem i kam smol, blong raetemdaon ol save ya long fasin we i sot nomo. Antap mo daon long ol pej, oli mekem samting olsem wan smol konkodans.d Oli raetemdaon wan lis blong sam haf blong ol defren vas, we oli laenap wetem ol smol tok long saed blong pej.
Rod we oli yusum moa, hemia rod we ol Masoret long Taebirias oli stanemap, kolosap long Lugun blong Galili. Long ol yia eit mo naen handred K.T., famle blong Ben Asher mo Ben Naphtali, we maet oli joen long wan smol grup we oli kolem Karaite, oli kam impoten.e Nating se ol smol tok we tufala grup ya i raetem long ol pej mo fasin blong olgeta blong talem ol tok, oli defren, be, ol consonant long ol hanraet blong olgeta, oli kolosap sem mak. Oli defren lelebet long sam ples nomo, i no bitim ten ples long fulwan Hibru haf blong Baebol.
Tufala grup ya blong Masoret, wan blong Ben Asher mo wan blong Ben Naphtali, oli mekem wan bigfala wok blong givhan long ol save long saed blong ol hanraet, long taem blong olgeta. Afta we Maimonides (wan impoten man blong stadi long Talmud long ol yia 1100) i presem hanraet blong Ben Asher, plante narafala man tu oli ting se hanraet ya i moa gud long narawan. From samting ya, i no moa gat sam hanraet blong Ben Naphtali i stap. Wanem samting nomo we i stap, hemia ol lis we oli soemaot ol samting we oli defren long tufala grup ya, Ben Asher mo Ben Naphtali. Samting we i narakaen, se ol tok blong Maimonides, hem i long saed blong fasin we oli yusum blong raetem hanraet ya, olsem fasin blong livim spes afta ol paragraf. Hem i no long saed blong ol samting we oli moa impoten, olsem fasin blong raetem ol stret tok taem oli mekem kopi.
?Yumi Save Faenem Wan “Stret” Masoretik Hanraet?
I gat plante rao bitwin ol man blong stadi, long saed blong weswan hanraet we i stap tede, i “stret” hanraet blong Ben Asher. I olsem se, samting ya bambae i givim “tru” Masoretik hanraet long yumi. Blong talem stret, i neva bin gat wan Masoretik hanraet nomo, we i “stret,” mo i olsem wan stampa hanraet. I gat plante Masoretik hanraet, we evriwan oli defren lelebet long narawan. Olgeta hanraet we oli stap tede, oli meks. Oli gat sam haf blong Ben Asher hanraet mo sam haf blong Ben Naphtali hanraet.
Eni man tede we i tanem Hibru haf blong Baebol i go long narafala lanwis, i gat wan bigfala wok blong mekem. Hem i mas savegud ol Hibru hanraet. Be tu, hem i mas save olgeta ples we maet i gat wan mastik, taem ol man blong kopi oli mekem hanraet ya, no long wan narafala taem. Hem i save yusum ol defren hanraet blong Masoretik olsem wan stampa samting blong ol wok blong hem. Be hem i nidim blong luk long sam narafala ples tu, we maet hem i save faenem sam kopi blong hanraet blong ol consonant, we oli moa olfala no oli moa stret.
Long fastok blong buk blong Ernst Würthwein, The Text of the Old Testament, hem i eksplenem se: “Taem yumi kam long wan haf we i strong tumas, yumi no save karem ol defren hanraet blong bifo, mo jes jusum wan we i luk olsem i isi rod blong winim problem ya. Maet fastaem yumi jusum Hibru hanraet, narafala taem yumi jusum Septuagint, mo narafala taem bakegen yumi jusum Aramaek Targum. Yumi no save trastem pruf long olgeta hanraet. Olgeta wanwan oli gat prapa fasin blong olgeta no prapa histri blong olgeta. Yumi mas savegud ol samting ya, sipos yumi wantem stap longwe long ol rod we oli no naf no oli no stret blong winim ol problem olsem.”
Yumi gat strong risen blong trastem fulwan se Jeova i lukaotgud long Tok blong hem kam kasem naoia. Tru long ol had wok blong plante gudfala man long ol handred yia we oli pas, bigfala mesej blong Baebol, ol tok blong hem, mo ol smosmol haf blong mesej ya, oli stap rere nomo blong yumi save kasem. Eni smol jenis long wan leta no tok, i no stopem yumi blong kasem klia save long ol tok blong Baebol. Be nao, i gat wan impoten kwestin, hemia se, ?Bambae yumi laef folem Tok blong God, Baebol?
[Ol futnot]
a Consonant: Ol leta blong alfabet, be i no a, e, i, o, u. Vowel: Ol leta ya, a, e, i, o, u.
b Consonant: Ol leta blong alfabet, be i no a, e, i, o, u. Vowel: Ol leta ya, a, e, i, o, u.
c From we plante man Jyu we oli laef afsaed long Isrel, oli no moa save ridgud long Hibru, ol grup blong ol man Jyu ya, olsem hemia long Aleksandria, Ijip, oli luksave nid blong tanem Baebol i go long lanwis we oli stap yusum. Blong fulumap nid ya, oli wokem Grik Septuagint Baebol long ol yia tu handred B.K.T. Biaen, Baebol ya i kam wan impoten samting, we oli yusum blong skelem ol defren hanraet wetem.
d Wan lis blong ol bigfala wod long wan buk, wetem ol tok we oli stap bifo mo afta olgeta.
e Raonabaot long yia 760 K.T., wan grup blong ol man Jyu we oli kolem olgeta Karait, oli wantem se fasin blong stanap strong long ol tok blong Baebol i mas kam strong moa. Oli sakemaot paoa blong ol tija, “Loa We Oli Talem Nomo, Oli No Raetem,” mo Talmud. From samting ya, oli gat moa risen blong lukaotgud long ol hanraet blong Baebol. Sam famle blong grup ya, oli kam nambawan man blong mekem kopi blong Masoretik hanraet.
[Tok blong pija long pej 26]
Kodeks Aleppo, i gat Masoretik hanraet insaed long hem
[Credit line]
Bibelmuseum, Münster