Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w95 6/15 pp. 13-18
  • ?Wanem i Stap Pusum Yu Blong Mekem Wok Blong God?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?Wanem i Stap Pusum Yu Blong Mekem Wok Blong God?
  • Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1995
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Ol Samting We Oli Save Blokem Gudfala Tingting We i Pusum Yumi
  • ‘Lav We Kraes i Gat i Pulum Mifala’
  • “Lukaot Long Is Blong Ol Farisi”
  • “Stret Olsem We Wanwan Long Olgeta i Naf Blong Lukaot Long Hem”
  • Parabol Blong Talen Mane i Tijim Yumi
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2015
  • Lavem God Ya We i Lavem Yu
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2006
  • Lav i Mekem Yumi Kam Strong Moa
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2001
  • Kasem Glad Long Privilej We Yu Gat
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova (Stadi)—2021
Luk Moa Samting
Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1995
w95 6/15 pp. 13-18

?Wanem i Stap Pusum Yu Blong Mekem Wok Blong God?

“Yu mas laekem Jeova, we i God blong yu, long olgeta hat blong yu, mo long olgeta sol blong yu, mo long olgeta maen blong yu, mo long olgeta paoa blong yu.”—MAK 12:​30, NW.

1, 2. ?Wanem ol nambawan samting we oli stap kamaot from wok blong prij?

LUKLUK blong wan trak nomo, i no save soemaot sipos hem i wan gudfala trak. Maet hem i luk naes afsaed from we oli pentemgud, mo maet stael blong hem i pulum ae blong man we i save pem. Be ol samting we oli moa impoten, hemia ol samting we oli stap haed insaed​—enjin we i mekem trak i ron, mo ol narafala haf we oli kontrolem trak.

2 Samting ya i sem mak long wok we wan Kristin i mekem i go long God. Ol Wetnes blong Jeova oli stap mekem plante samting long wok blong God. Evri yia, oli spenem moa long wan bilyan haoa long wok blong talemaot gud nyus blong Kingdom blong God. Mo tu, oli mekem plante milyan Baebol stadi, mo i gat plante handred taosen man we oli tekem baptaes. Sipos yu yu wan man blong talemaot gud nyus, yu tu yu stap insaed long nambawan ripot ya, nating sipos yu mekem smol wok nomo. Mo yu save sua se ‘oltaem God i stap mekem i stret nomo. Mo hem i no save fogetem ol wok blong yu mo lav we yu soem long nem blong hem.’​—Hibrus 6:10.

3. Antap long ol wok we ol Kristin oli mekem, ?wanem narafala impoten samting we oli mas tingbaot, mo from wanem?

3 Be, yumi no save talem sipos wok blong yumi​—olsem wan grup no wanwan long yumi​—i gud no i nogud, from ol namba nomo. Samuel i kasem tok ya se, “ol man oli luk ol samting we ae blong olgeta i save luk. Be long saed blong Jeova, hem i luk samting we i stap long hat.” (1 Samuel 16:7) Yes, samting we i impoten long ae blong God, hemia samting we i stap insaed long yumi. Tru, i impoten we yumi mekem ol wok. Ol wok we oli givim ona long God, oli flasem tijing blong Jeova mo oli pulum tingting blong ol man we oli save kam disaepol. (Matyu 5:​14-16; Taetas 2:10; 2 Pita 3:11) Be, ol wok we yumi mekem oli no soemaot evri samting long saed blong yumi. Jisas we i laef bakegen, i wari long kongregesen blong Efesas, nating se oli stap mekem ol gudfala wok. Hem i talem long olgeta se: ‘Mi mi save finis ol wok blong yufala. Be i gat wan trabol blong yufala i stap long fes blong mi. Yufala i no moa laekem mi tumas, olsem we yufala i laekem mi fastaem.’​—Revelesen 2:​1-4.

4. (a) ?Olsem wanem wok we yumi mekem i go long God i save kam olsem kastom nomo? (b) ?From wanem yumi mas jekemap yumi wanwan long bisnes ya?

4 I gat wan denja i stap. Taem ol yia oli stap pas, wok we yumi mekem long God i save kam olsem kastom nomo. Wan Kristin woman i tokbaot samting ya olsem: “Mi mi go long wok blong prij, mi go long ol miting, mi stadi, mo mi prea​—be mi mekem ol samting ya olsem wan mesin nomo. Filing blong mi i no stap nating long ol wok ya.” I tru se, i gud tumas taem ol man blong God oli gohed blong wok, nating se ‘ol man oli no laekem olgeta’ no oli “harem nogud.” (2 Korin 4:9; 7:6) Be, taem yumi stap folem program blong Kristin wok blong yumi long fasin we i no gat laef long hem, yumi mas lukluk insaed long samting we i olsem enjin. Olgeta trak, ol gudfala trak tu, oli nidim we yumi jekemap olgeta samtaem. Ol Kristin tu, oltaem olgeta wanwan oli mas jekemap olgeta bakegen. (2 Korin 13:5) Ol narafala oli save luk ol wok blong yumi. Be oli no save luk samting we i pusum yumi blong mekem ol wok ya. From samting ya, wanwan long yumi i mas tingbaot kwestin ya: ‘?Wanem i stap pusum mi blong mekem wok blong God?’

Ol Samting We Oli Save Blokem Gudfala Tingting We i Pusum Yumi

5. ?Wanem loa we Jisas i talem se i nambawan long ol narafala loa?

5 Wan man i askem long Jisas se, weswan loa we God i givim long ol man Isrel i impoten moa. Nao loa ya we Jisas i talem, i no tokbaot lukluk blong man afsaed, be i makem samting we i stap insaed long man, we i pusum hem blong mekem wok. Hem i talem se: “Yu mas laekem Jeova, we i God blong yu, long olgeta hat blong yu, mo long olgeta sol blong yu, mo long olgeta maen blong yu, mo long olgeta paoa blong yu.” (Mak 12:​28-30, NW) Olsem nao, Jisas i soemaot klia, wanem samting i mas pusum yumi blong mekem wok blong God. Hemia lav.

6, 7. (a) ?Olsem wanem Setan i stap traem blong spolem famle, mo from wanem? (2 Korin 2:11) (b) ?Olsem wanem fasin we wan man i gruap long hem, i save gat paoa long tingting blong hem long saed blong God mo ol bigman?

6 Setan i wantem blokem yumi blong no wokem impoten fasin ya, lav. Wan rod we hem i yusum, hemia blong mekem trabol long ol famle. ?From wanem? From we famle i faswan ples we yumi lanem lav, mo lav ya i save gat paoa long yumi longtaem. Setan i savegud long rul ya blong Baebol, se samting we man i lanem taem hem i pikinini, i save givhan long hem taem hem i kam bigman. (Proveb 22:6) Hem i traehad tumas blong twistim tingting blong yumi long saed blong lav, taem yumi pikinini nomo. Setan, we i “rabis god blong wol ya,” i luk se ol plan blong hem oli kamtru, taem plante yangfala oli gruap long ol famle we oli no gat lav, be oli faet, oli kros, oli gat fasin agens, mo oli sakem ol rabis tok.​—2 Korin 4:4; Efesas 4:​31, 32; 6:​4, futnot; Kolosi 3:21.

7 Buk ya ?Olsem Wanem Blong Mekem Famle Blong Yu i Hapi? i talem se, taem papa i mekem wok blong hem long famle, fasin blong hem “i save gat paoa long pikinini taem hem i kam bigwan. Hem i save lanem pikinini blong soemaot respek long ol bigfala man mo long God tu.”a Wan Kristin we i gruap long wan famle we fasin blong papa i strong tumas, i talem se: “I isi long mi blong obei long Jeova. Be i had blong laekem hem.” I tru, fasin obei i impoten, from we, long lukluk blong God, ‘fasin blong obei i moa gud i bitim we man i kilim anamol blong mekem sakrifaes.’ (1 Samuel 15:22) ?Be wanem i save halpem yumi blong go moa bitim we yumi obei nomo, nao yumi wokem fasin blong laekem Jeova olsem paoa we i pusum yumi blong wosip long hem?

‘Lav We Kraes i Gat i Pulum Mifala’

8, 9. ?Olsem wanem ransom sakrifaes blong Jisas i mas pulum yumi blong laekem Jeova?

8 Bigfala samting we i pulum yumi blong wokem fasin blong laekem Jeova wetem fulhat, hemia fasin tangkyu long ransom sakrifaes blong Jisas Kraes. “God i gat wan pikinini nomo blong hem, be i sanem hem i kam long wol blong i wokem rod blong yumi, blong yumi kasem laef. Long samting ya nao, God i soemaot fasin blong hem blong laekem yumi.” (1 Jon 4:9) Taem yumi kasem save long lav ya, mo gat fasin tangkyu from, samting ya i save pusum yumi blong soemaot lav. ‘Yumi laekem tumas ol man, from we Jeova i laekem yumi tumas fastaem.’​—1 Jon 4:19.

9 Jisas i glad blong mekem wok olsem Man Blong Sevem ol man. “Saen blong soemaot long yumi fasin ya blong laekem tumas ol man, hem i kamtru long Kraes, we hem i letem laef blong hem from yumi, hem i ded blong sevem yumi.” (1 Jon 3:16; Jon 15:13) Lav we Jisas i soemaot, taem hem i givim laef blong hem, i mas pulum yumi blong gat fasin tangkyu. Blong mekem wan eksampel: Maet wan man i sevem laef blong yu, taem i pulumaot yu long wora we yu draon long hem. ?Bambae yu mekem wanem? ?Yu jes go long haos, mekem yu yu kam drae, mo fogetem samting ya? !No gat! Bambae yu harem se yu gat kaon long man ya we i sevem yu. Yes, yu gat kaon long hem from we hem i sevem laef blong yu. Kaon we yumi gat long Jeova God mo Jisas Kraes, i bigwan moa long hemia. Sipos i no gat ransom, i olsem we yumi evriwan i draon long sin mo ded. Be, from bigfala wok ya we i soem lav, yumi gat hop blong laef foreva long wan paradaes wol.​—Rom 5:​12, 18; 1 Pita 2:24.

10. (a) ?Olsem wanem yumi save joenem ransom long laef blong yumi wan? (b) ?Olsem wanem lav blong Kraes i save pulum yumi?

10 Tingting dip long ransom ya. Joenem long prapa laef blong yu, olsem Pol i mekem: “Nao, i olsem we i no moa mi ya we mi stap laef, be Kraes i stap laef long mi. Mo laef ya we mi stap long hem naoia, mi gat from we mi bilif long Pikinini blong God, we hem i laekem mi tumas, nao i givim laef blong hem, i ded blong sevem mi.” (Galesia 2:20) Taem yumi tingting dip olsem, bambae hat blong yumi i pusum yumi blong wok, from we Pol i raet long ol Kristin long Korin se: ‘Kraes i laekem mifala tumas, nao samting ya i pulum mifala, from we hem i ded finis blong sevem olgeta man, blong bambae ol man we oli laef wetem hem oli no moa laef blong wokem ol bisnes blong olgeta nomo. Oli laef blong mekem ol wok blong hemia we i ded finis, mo i laef bakegen long ded, blong i sevem olgeta.’ (2 Korin 5:​14, 15) The Jerusalem Bible i talem se lav we Kraes i soemaot, i “gat paoa long yumi fulwan.” Taem yumi tingting dip long lav blong Kraes, samting ya i pusum yumi, i pulum ol dip filing blong yumi, mo tu, i gat paoa long yumi fulwan. Hem i tajem hat blong yumi mo i pulum yumi blong mekem wok. Baebol blong J. B. Phillips i eksplenem vas ya se, “stampa blong ol wok blong mifala, hemia lav we Kraes i soem.” Sipos i gat wan narafala samting we i pusum yumi, yumi no save kasem gudfala frut we i stap longtaem. Eksampel blong ol Farisi i soem samting ya.

“Lukaot Long Is Blong Ol Farisi”

11. Tokbaot tingting blong ol Farisi long saed blong ol wok blong skul.

11 Ol Farisi oli mekem se wosip blong God i no laef. Oli no tokbaot fasin blong laekem God. Be oli girap, oli talem se ol wok nao oli soem se wan man i strong long saed blong speret. Oli tingting tumas long ol smosmol rul. Ale, samting ya i mekem oli luk olsem we oli stret man afsaed, be insaed long olgeta, oli “fulap long bun blong dedman, wetem rotin blong bodi blong hem.”​—Matyu 23:27.

12. ?Afta we Jisas i mekem wan sikman i kamgud bakegen, olsem wanem ol Farisi oli soem se hed blong olgeta i strong tumas?

12 Wan taem, Jisas i sore long wan man we i no save stretem han blong hem, nao i mekem hem i gud bakegen. !Man ya i mas haremgud tumas, taem sik ya we i bin mekem hem i harem nogud long bodi mo filing long plante yia, i finis wantaem nomo! Be, ol Farisi oli no glad olsem man ya. Oli girap, oli faenem poen ya​—se Jisas i givhan long wan man long Sabat dei. Ol Farisi oli tingting tumas long saed blong mining we olgeta nomo oli putum long Loa. Taswe, oli mestem bigfala tingting biaen long Loa. !Yumi no sapraes se Jisas i “harem nogud from we hed blong olgeta i strong tumas”! (Mak 3:​1-5) Mo tu, hem i givim woning long ol disaepol blong hem se: “Yufala i mas lukaot long is blong ol Farisi mo ol Sadusi.” (Matyu 16:6) Baebol i soem klia ol wok mo tingting blong olgeta, blong yumi save lanem samting from.

13. ?Yumi save lanem wanem samting long eksampel blong ol Farisi?

13 Eksampel blong ol Farisi i tijim yumi se, yumi mas gat stret tingting long ol wok we yumi mekem. Yes, ol wok oli impoten tumas. ‘Bilif we i no gat wok wetem, hem i ded.’ (Jemes 2:26) Be ol sinman, oli gat fasin blong jajem ol narafala from wok blong olgeta, i no from ol fasin blong olgeta. Samtaem, maet yumi jajem yumi wan long sem rod. Maet yumi tingting tumas long ol wok we yumi mekem, olsem we samting ya nao i pruvum se yumi strong long saed blong speret. Maet yumi fogetem se i moa impoten blong jekemap wanem nao i stap pusum yumi blong mekem wok ya. (Skelem wetem 2 Korin 5:12.) Maet yumi kam strong tumas long fasin blong yumi, we yumi wantem folem ol strong loa mo rul nomo. Nao ‘yumi stap tekemaot ol smol flae ya we oli stap long wora, be yumi stap solemdaon ol buluk ya we oli stap long hem.’ Yumi stap obei long ol tok blong loa, be yumi stap go agensem bigfala tingting biaen long loa ya.​—Matyu 23:24.

14. ?Olsem wanem ol Farisi oli olsem wan panikin no wan plet we i doti?

14 Samting we ol Farisi oli no kasem save long hem se, sipos wan man i rili laekem Jeova, biaen, bambae hem i wantem mekem ol wok we oli givim ona long God. Fasin blong strong long saed blong speret i stat insaed long man, mo biaen i kamaot. Jisas i tok strong agensem ol Farisi from rong tingting blong olgeta long saed ya, i se: “Ol tija blong Loa mo ol Farisi, sore tumas long yufala. Yufala i gat tu tingting. Yufala i stap wasem afsaed blong ol panikin mo ol plet, be long insaed, oli fulap long ol frut blong ol fasin ya blong yufala, we yufala i man blong stil, mo yufala i stap tingbaot yufala nomo. Ol Farisi, yufala i blaenman tru. Fastaem yufala i mas mekem insaed blong ol panikin mo plet i klin, nao afsaed tu i save klin.”​—Matyu 23:​25, 26.

15. Talem sam eksampel blong soem se Jisas i no jes lukluk afsaed blong wan man nomo.

15 Afsaed blong wan panikin, wan plet, no wan haos i soem sam samting nomo long saed blong hem. Ol disaepol blong Jisas oli sapraes long tempel blong Jerusalem, from we hem i naes tumas. Be Jisas i kolem tempel ya se “ples blong haed blong ol man blong stil.” Hem i talem olsem, from ol samting we oli stap mekem insaed. (Mak 11:17; 13:1) Samting ya long saed blong tempel, i stret long plante milyan man we oli talem se oli Kristin, olsem ol skul blong Krisendomb oli soem. Jisas i talem se, sam man we oli “bin mekem ol bigbigfala saen” long nem blong hem, bambae hem i jajem olgeta se “oli man blong brekem loa.” (Matyu 7:​22, 23, NW) Hem i tok long defren fasin long saed blong wan wido we i kam long tempel, nao i givim presen mane we i smol we i smol. Hem i se: “[Pua wido] ya i sakem kleksin blong hem i antap moa long ol mane ya we ol narafala man ya oli sakem . . . Hem i sakem olgeta mane blong hem, mane ya we i blong pem kakae blong hem long hem.” (Mak 12:​41-44) From we Jisas i yusum tu defren fasin blong jaj long tufala taem ya, ?samting ya i min se hem i jajem rong? No gat. Long tufala taem ya, Jisas i soem tingting blong Jeova. (Jon 8:16) Hem i luk ol tingting mo fasin we oli pusum ol man ya blong mekem ol wok ya, mo hem i jajem olgeta from.

“Stret Olsem We Wanwan Long Olgeta i Naf Blong Lukaot Long Hem”

16. ?From wanem yumi no mas skelem wok blong yumi wetem wok blong wan narafala Kristin?

16 Sipos tingting mo fasin we i pusum yumi blong mekem wok i stret, bambae yumi no skelem wok blong yumi wetem narafala. Eksampel, i no gat plante gudfala samting i save kamaot sipos wan man i gat tingting blong winim narafala, ale hem i traehad blong kasem mak blong haoa we narafala Kristin i spenem long minista wok, no blong mekem ol samting we narafala i mekem long wok blong prij. Jisas i talem se, yu mas laekem Jeova long olgeta hat, maen, sol, mo paoa blong yu, i no blong narafala. Ol save, paoa, mo laef blong yumi wanwan, oli no sem mak. Sipos ol samting long laef blong yu oli letem, lav bambae i pusum yu blong spenem plante taem long minista wok​—maet yu mekem fultaem paenia. Be, sipos yu stap traehad blong winim wan sik, maet ol haoa we yu spenem long wok blong prij, oli no plante olsem we yu yu wantem. Tingting blong yu i no mas trabol from. Ol haoa oli no pruvum fasin blong yu blong stap tru long God. Yu gat risen blong glad, sipos gudfala samting i stap pusum yu blong wok. Pol i raetem se: “Evri man wanwan i mas traem ol wok we hem nomo i mekem. Nao oli save makem we oli kam man olsem wanem, from ol wok blong olgeta nomo, i no from wok blong sam narafala man.”​—Galesia 6:4.

17. ?Long prapa tok blong yu, storeyan smol long parabol long saed blong mane.

17 Tingbaot parabol long saed blong mane we Jisas i talem, olsem i stap long Matyu 25:​14-30. Man we i stap mekemrere blong go long narafala kantri, i singaot ol slef blong hem, nao i putum ol samting blong hem long han blong olgeta. “Long wan, hem i givim fefte taosen dola, mo long narawan i givim twante taosen dola, mo long narawan bakegen i givim ten taosen dola, [stret olsem wanwan long olgeta i naf blong lukaot long hem].” Taem masta ya i kambak blong jekemap mane we hem i bin givim long ol slef ya, ?hem i faenem wanem? Slef we i gat fefte taosen dola, i winim nara fefte taosen dola bakegen. Slef ya we i gat twante taosen dola, hem tu i winim twante taosen dola antap bakegen. Be, slef ya we i bin kasem ten taosen dola, hem i go digim hol long graon, i berem mane blong masta blong hem. Hem i no mekem wan samting nating blong winim moa mane blong masta. ?Masta i talem wanem long trifala man ya?

18, 19. (a) ?From wanem masta i no skelem slef we i gat fefte taosen dola wetem slef we i gat twante taosen dola? (b) Parabol ya long saed blong mane, i tijim yumi long wanem samting long saed blong fasin blong presem narafala mo fasin blong skelem wok blong yumi wetem narafala? (c) ?From wanem namba tri slef i kasem strong panis?

18 Fastaem, i gud yumi tingbaot tufala slef ya we wan i bin kasem fefte taosen dola, mo narawan twante taosen dola. Masta i talem long wanwan long tufala, i se: “‘Ei, wan gudfala wok ya. Yu yu wan gudfala man. Wok blong yu i stret nomo.’” ?Yu ting se bambae hem i talem tok ya long slef we i gat fefte taosen dola sipos slef ya i winim twante taosen dola nomo? !No gat ya! Be tu, hem i no talem long slef ya we i gat twante taosen dola, se: ‘?From wanem yu no winim fefte taosen dola? !Traem luk narafala slef ya mo mane we hem i winim blong mi!’ Yes, masta ya we i gat fasin sore, we hem i pija blong Jisas, i no skelem wok blong tufala. Hem i givim mane long tufala “stret olsem wanwan long [tufala] i naf blong lukaot long hem,” mo hem i no askem long tufala blong givimbak moa samting bitim we tufala i naf blong givim. Masta i presem tufala slef ya long sem fasin nomo, from we tufala evriwan i givim ful laef blong tufala blong mekem wok blong hem. Yumi evriwan i save lanem samting long store ya.

19 Be, masta i no presem namba tri slef. Oli sakem hem i go afsaed, long ples we i tudak. From we hem i gat ten taosen dola nomo, masta i no save wantem se hem i winim bigfala mane olsem slef ya we i gat fefte taosen dola. !Be, hem i no mekem wan samting nating! Hem i kasem strong panis from we hat blong hem i ‘rabis mo hem i les.’ Samting ya i soemaot se hem i no laekem masta blong hem.

20. ?Wanem tingting blong Jeova long yumi taem yumi no naf blong kasem ol hae mak?

20 Jeova i wantem se wanwan long yumi i laekem hem long olgeta paoa blong yumi. Be yumi haremgud tumas blong save se ‘hem i savegud we yumi kamaot long graon. Oltaem hem i stap tingbaot we yumi kamaot long ases nomo.’ (Ol Sam 103:14) Proveb 21:2 i talem se “Jeova i stap jekem hat blong ol man.” Hem i no stap jekem ol namba blong haoa blong wok. Hem i savegud ol samting we oli gat paoa long laef blong yumi, we yumi no save jenisim, maet trabol long saed blong mane, long saed blong bodi, tingting, no narafala samting olsem. (Aesea 63:9) Be tu, hem i wantem se yumi yusum fulwan ol samting we yumi gat. Jeova i stretgud olgeta, be taem hem i wok wetem ol man blong wosip long hem we oli gat sin, hem i save se oli no save mekem evri samting long fasin we i stretgud olgeta. Hem i no mekem i strong tumas long olgeta, mo hem i no askem olgeta blong mekem samting we oli no naf blong mekem.

21. ?Sipos lav i pusum yumi blong mekem wok blong God, wanem ol gudfala frut we bambae oli kamaot biaen?

21 Fasin blong laekem Jeova long olgeta hat, sol, maen, mo paoa blong yumi, i gud moa, i winim “we yumi tekem anamol, yumi kilim, yumi bonem blong mekem wosip long God.” (Mak 12:33) Sipos lav i pusum yumi blong mekem wok blong God, ale bambae yumi mekem evri samting we yumi naf blong mekem long wok blong hem. Pita i raetem se sipos ol fasin blong God, olsem lav, oli ‘stap mo oli strong long laef blong yu, bambae yu no save stap nating. Bambae yu save karem frut long laef blong yu, olsem we yu save moa Jisas Kraes, Masta blong yumi.’​—2 Pita 1:8.

[Ol futnot]

a Ol skul we oli gyaman se oli Kristin.

b Wan buk we Watchtower Bible and Tract Society blong Nyu Yok, Inc., i prentem

Tingtingbak

◻ ?Wanem i mas pusum yumi blong mekem wok blong God?

◻ ?Olsem wanem lav we Kraes i soem i save pulum yumi blong mekem wok blong Jeova?

◻ ?Wanem tingting blong ol Farisi we yumi no mas folem?

◻ ?From wanem i no waes blong skelem wok blong yumi wetem wok blong wan narafala Kristin?

[Tok blong pija long pej 16]

Ol save, paoa, mo laef blong ol wanwan man, oli no sem mak

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem