Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w95 12/1 pp. 20-23
  • Hem i Gat Wan Handred Yia Mo i Stap Gohed Strong Yet

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Hem i Gat Wan Handred Yia Mo i Stap Gohed Strong Yet
  • Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1995
  • Ol Sabtaetol
  • Tingting i Jenis
  • Fesem Ol Hadtaem
  • Wan Visit We i Mekem Mi Mi Sapraes
  • Stanap Strong Taem i Gat Ol Filing Blong Sore
Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1995
w95 12/1 pp. 20-23

Hem i Gat Wan Handred Yia Mo i Stap Gohed Strong Yet

OLSEM RALPH MITCHELL I TALEM

Papa blong mi, wan man we i no longfala tumas, i wan prija long Metodis jyos. Evri tu no tri yia, hem i muf i go long narafala jyos. Plante long ol jyos ya, oli stap long ol smol taon. Wan long ol taon ya, hemia Asevil, long Not Karolaena, Yunaetet Stet, ples ya we mi mi bon long hem long Febuwari 1895. Taswe, taem mi gruap, mi save plante samting long saed blong ol skul blong Krisendom.

MI TINGBAOT we, taem mi smol boe nomo, mifala i go long ol prea miting blong jyos blong mekem bilif i kam strong bakegen. Oli lidim mi i go long “ples blong krae” from sin, blong mi kasem tabu speret. Oli talem se mi mas “kam wan man we i strong long saed blong skul.” Oli talem se mi mas talemaot ol sin blong mi, obei long ol Ten Komanmen, mo mekem ol gudfala fasin. Olsem nao, bambae mi mi go long heven taem mi ded. Mi stap tingting se: ‘Ating bambae mi mi go long hel from we mi no naf blong go long heven.’ Mi ting se ol bigman nomo​—antap moa ol prija​—oli stap folem ol rul blong Baebol.

Be bifo we mi kasem 13 yia, mi stat blong luksave fasin tu fes long ol jyos. Eksampel, long taem blong ol miting blong putumap ol haeman long jyos, papa blong mi i tekem bigfala mane we famle i nidim, mo i givim long bisop. Hem i ting se maet samting ya i save mekem se oli putumap hem blong lukaot long wan jyos we i bigwan moa. Mi tingbaot wan prija we hem i wan man blong planem kotentri. Hem i wantem tumas blong kasem wan haeples. Taswe hem i salem wan handred bag kotenwul, mo i karem plante mane i go long bigfala miting blong jyos. Bighaf blong ol man long miting ya oli ol prija. Taem i luk olsem se oli givim ol mane blong olgeta finis, man ya blong planem ol kotentri i girap wantaem mo i singaot, se: “?Yufala i givim smol mane ya nomo long bisop? !Evri prija we i kam putum faef dola (500 VT), bambae mi putum ten dola (1000 VT) antap bakegen!” Oli winim moa long wan taosen dola, ale bisop i putumap man ya olsem elda we i hae moa long papa blong mi. Mi no save bilif se God nao i putumap man ya. Stat long taem ya, mi no moa bilif strong long eni samting we i joen wetem skul.

Mi kam wan ami taem Yunaeted Stet i joen long faswan bigfala faet blong wol. Mi tingbaot yet we ol pasta blong ol ami oli stap prij long mifala se mifala i mas stap tru long kantri blong mifala mo faet from. Samting ya i mekem se mi agensem skul moa. Mi wantem nomo blong stap laef, finisim edukesen blong mi, mo biaen mi mared. Jyos i no stap long plan blong mi long fyuja.

Tingting i Jenis

Long 1922, mi fren wetem wan yangfala woman, nem blong hem Louise. Mi faenemaot se hem i wan woman we i strong long skul Katolik. Mo taem mitufala i mekem disisen blong mared, hem i wantem se mitufala i mared long Katolik. Mi no wantem mared long wan jyos nating, ale hem i agri se bambae mitufala i mared long wan haos blong munisipal long Nyu Yok Siti.

Fastaem, mitufala i no rao long saed blong skul. Mi talem klia long Louise se mi no moa trastem ol skul, mo se bambae laef blong mitufala i gud nomo sipos mitufala i no tokbaot skul. !Ale, long ol yia 1924 kasem 1937, mitufala i gat ol pikinini​—wan afta narawan, kasem we mitufala i gat faef boe mo faef gel! Louise i wantem se ol pikinini blong mitufala oli go long Katolik skul blong ol pikinini. Mi no wantem se oli kasem wan tijing long saed blong jyos, ale mitufala i rao from samting ya.

Long stat blong 1939, wan samting i hapen we i jenisim tingting blong mi fulwan long saed blong skul. Henry Webber mo Harry Piatt, tufala Wetnes blong Jeova, oli kam long haos blong mi long Rosel, Nyu Jese. Kwiktaem nomo, mi luksave se tufala i wantem tokbaot samting ya we mi no intres nating long hem​—hemia skul. Bilif blong mi i hafhaf yet from we ol pasta blong ol ami oli talem, se ‘Yufala i go faet from kantri blong yufala,’ be ol lida blong skul long ples blong mi, oli talem se ‘Yu no mas kilim man i ded.’ !Hemia fasin tu fes stret! Mi ting se bambae mi stretem tingting blong tufala Wetnes ya. Mi talem long tufala, se: “Bambae mi talem wan samting long yutufala. Sipos skul blong yutufala i tru, ale olgeta narafala skul oli gyaman. Be sipos wan nomo long ol narafala skul ya i tru, ale olgeta narafala skul, skul blong yufala tu, oli gyaman. I save gat wan trufala skul nomo.” !Mi sapraes tumas taem tufala i agri wetem mi!

Biaen, tufala i askem mi blong tekem Baebol blong mi mo openem long 1 Korin 1:10. Long vas ya, mi ridim se: “Ol brata, long nem blong Masta blong yumi, Jisas Kraes, mi mi talem strong long yufala se yufala i mas talem sem tok nomo, mo i no mas gat wan samting blong mekem yufala i seraot; be yufala i mas joen fulwan long sem maen mo long sem toktok.” (King James Version) Vas ya i pulum intres blong mi. Long semtaem, mi mi fraet. Mi gat tingting se tufala man ya oli stap traem blong pulum mi blong joen long wan krangke skul. Be mi mi lanem wan samting tu. Mi lanem se i no mas gat wan samting blong mekem ol Kristin oli seraot. Mi stap tingbaot plante narafala kwestin. Eksampel, ?wanem i hapen long sol taem man i ded? !Mi wantem tumas blong tokbaot kwestin ya wetem tufala! Be, mi ting se samting ya bambae i mekem tumas rao long saed blong skul long haos.

Biaen, wan long tufala ya i talem se: “Mitufala i wantem kambak bakegen nekis wik, blong storeyan wetem yu.” Mi traem blong talem long kaen fasin se mi no wantem we tufala i kambak, be waef blong mi i blokem mi wetem tok blong hem. Hem i talem se: “Ralph, tufala i wantem save wetaem tufala i save kambak.” !Mi mi sapraes long samting ya, from we Louise i strong long Katolik skul! Nao, mi stap tingting se: ‘Maet bambae mi mo Louise i faenem sam tingting long saed blong skul we mitufala evriwan i agri long olgeta.’ Ale mi talem long Henry Webber mo Harry Piatt, se tufala i save kambak long nekis Fraede.

Olsem nao, mi mi stat blong stadi Baebol wetem ol Wetnes blong Jeova. I no longtaem afta, oli askem mi blong go long wan asembli long Madison Skwea Gaden long Nyu Yok Siti. Mi tingbaot yet tok we Joseph F. Rutherford i givim long Jun 25, 1939, we stampa blong hem, “Gavman mo Pis.” Mi mi wan long ol 18,000 man we oli stap long taem ya. Be i gat 75,000 man evriwan oli harem tok ya, taem yu kaontem wetem olgeta we oli stap farawe, nao oli harem tok ya we i pas long ol laen blong telefon i kam long ples blong olgeta.

Be ol samting oli no gohed gud tumas. Ol man blong Katolik pris ya, Charles Coughlin, oli bin talem se bambae oli spolem asembli ya. Mo i tru se, samwe long medel blong tok blong Brata Rutherford, plante handred man we oli kros, oli stat blong singaot bigfala, oli stap talem ol tok olsem, “!Ona long Hitler!” mo “!Gudfala Franco!” !Ol man ya oli mekem tumas noes, mekem se ol man we oli stap lesin long tok farawe oli save harem noes blong olgeta long ol laen blong telefon! I tekem samwe long 15 menet blong ol polis oli kwaetem grup blong ol man ya. Be Brata Rutherford i gohed nomo long tok blong hem, we hem i no fraet, mo, ol man we oli stap lesin, oli klapem han blong olgeta blong sapotem hem.

Naoia mi mi wantem tumas blong kasem moa save. ?From wanem wan Katolik pris i stap pusum ol man blong agensem tumas ol Wetnes blong Jeova olsem? Mi gat tingting se, i mas gat sam trutok long tok blong Rutherford, taswe ol lida blong skul oli no wantem se ol man olsem mi, oli harem. Ale, mi gohed blong stadi Baebol mo mi kasem moa save long saed blong speret. Long Oktoba 1939, mi baptaes long wora blong soem se mi givim laef blong mi long Jeova. Sam long ol pikinini blong mi, oli baptaes long yia we i kam biaen, mo waef blong mi, Louise, i baptaes long 1941.

Fesem Ol Hadtaem

Smoltaem afta we mi akseptem trutok, mama blong mi i ded. Mi mas gobak long Not Karolaena, blong berem hem. Mi harem se bambae tingting blong mi i stikim mi sipos mi go long sevis we oli mekem long Metodis jyos. From samting ya, mi telefon long papa blong mi bifo we mi aot blong go. Mi askem long hem blong letem dedbodi blong Mama i stap fastaem long haos blong ol dedman. Hem i agri, be taem mi kasem longwe, oli stap long rod blong olgeta blong go long jyos, mo oli ting se bambae mi joen wetem olgeta.

Be, mi no joen wetem olgeta, mo samting ya i mekem se ol famle blong mi oli harem nogud tumas. Mi mo sista blong mi, Edna, mitufala i bin frengud olwe, be afta long sevis blong berem Mama, hem i no moa wantem toktok wetem mi. Mi raetem sam leta long hem, be hem i no ansa. Long ol hot taem, Edna i kam long Siti Kolej long Nyu Yok blong joen long kos blong ol tija, mo mi traem blong luk hem. Be hem i no wantem luk mi. Hem i talem se hem i bisi. Ale mi no moa go luk hem, from we i luk olsem se mi stap mekem trabol long tingting blong hem nomo. Plante yia i pas, ale mi jes harem nyus blong hem bakegen.

Long 1941, oli sakemaot sikis pikinini blong mi long skul from we oli no wantem salut long flag. Sem samting i hapen long plante narafala pikinini long Yunaeted Stet mo Kanada. Blong mekem se ol pikinini oli kasem edukesen we gavman i talem se oli mas kasem, ol Wetnes oli stanemap prapa skul blong olgeta, we oli kolem Skul blong Kingdom. Skul we ol pikinini blong mi oli go long hem, hem i stap long wan haos we bifo i wan hotel long Legwud, Nyu Jese. Long faswan store, i gat wan Haos Kingdom, wan klasrum, wan kijin mo wan ples blong kakae. Ol gel oli slip long namba tu store, mo ol boe oli slip long namba tri store. Hem i wan nambawan skul. Bighaf blong ol pikinini we oli stap slip long skul, oli gohom long wiken nomo. Olgeta we oli stap farawe, oli gohom long evri namba tu wiken.

Long ol faswan yia we mi stap long trutok, mi wantem tumas blong kam wan paenia, hemia nem blong ol Wetnes blong Jeova we oli wok fultaem blong talemaot gud nyus. Long wan asembli long Sen Luis, long Misuri, long 1941, wan brata we i stap givim tok, i tokbaot olsem wanem hem i stap mekem wok blong paenia nating se hem i gat 12 pikinini. Mi stap tingting se: ‘Sipos hem we i gat 12 pikinini i save mekem wok blong paenia, mi we mi gat ten pikinini, mi save mekem.’ Be, ol samting long laef blong mi oli mekem se mi no save kam paenia gogo 19 yia biaen. Ale, long Oktoba 1, 1960, mi stat blong mekem wok blong Jeova olsem wan fultaem paenia.

Wan Visit We i Mekem Mi Mi Sapraes

Long 1975, sista blong mi Edna i telefon i kam long mi. Long taem ya, mi gat 80 yia. Mi no bin luk hem no harem voes blong hem blong 20 yia. Hem i stap long epot taem hem i telefon, mo hem i askem mi blong kam tekem hem mo hasban blong hem. I gud blong luk Edna bakegen, be bigfala sapraes i kamaot biaen. Taem mifala i stap kambak long haos, hasban blong hem i talem se: “I gat wan we i joen long skul blong yufala.” Mi no kasem save long samting we hem i talem. Taem mifala i kasem haos, bakegen hem i talem se: “I gat wan long ples ya we i joen long skul blong yufala.” Wantaem nomo, waef blong mi i kasem save. Hem i lukluk i go long sista blong mi mo i askem se: “?Edna, yu yu wan Wetnes?” Edna i ansa se: “Yes mi wan Wetnes finis.”

?Olsem wanem Edna i akseptem trutok? Long 1972, mi traehad blong mekem fasin fren blong mitufala i kamgud bakegen. Ale mi mekem sabskripsen blong Wajtaoa mo mi sanem long hem olsem wan presen. Samwe long wan yia biaen, Edna i sik mo i stap nomo long haos blong hem. Ol Wajtaoa oli stap long tebel mo oli stap yet long pepa blong olgeta. From we Edna i wantem save wanem i stap insaed long ol buk ya, hem i tekemaot wan mo i stat blong ridim. Afta we hem i ridim ful buk ya, hem i stap tingting se: ‘!Man, hemia trutok ya!’ Taem ol Wetnes blong Jeova oli visitim hem, hem i ridim finis olgeta Wajtaoa we oli hivap. Hem i agri blong stadi Baebol wetem olgeta, mo long rod ya hem i kam wan Wetnes blong Jeova.

Stanap Strong Taem i Gat Ol Filing Blong Sore

Biaen, waef blong mi, Louise, i kasem sik blong suga, mo bodi blong hem i stap kam nogud, gogo hem i ded long 1979, taem hem i gat 82 yia. Taem Louise i ded, wan haf blong mi tu i ded. I olsem se laef blong mi naoia i blong nating nomo. Mi no moa save se bambae mi mekem wanem. Mi no gat plan long saed blong fyuja, mo mi nidim tumas we narafala i leftemap tingting blong mi. Wan elda we i goraon blong visitim ol kongregesen, Richard Smith, i leftemap tingting blong mi blong gohed long wok blong paenia. Samting we i mekem mi haremgud moa bitim ol narafala samting, hemia taem mi leftemap tingting blong ol narafala we oli lusum wan we oli laekem hem tumas.

Long 1979, Watch Tower Society i mekem rod blong ol man we oli wantem go long wan trep long Isrel, ale mi putum nem blong mi. Trep ya i givim paoa long mi, mo taem mi gobak long ples blong mi, mi stat bakegen long wok blong paenia. Evri yia, stat long taem ya, mi go long wan narafala ples long kantri ya we ol Wetnes oli no prij plante long hem, blong givhan long wok blong prij long ol ples ya. Nating se mi olfala finis, mi naf yet blong joen long nambawan wok ya.

Long ol yia we oli pas, mi glad tumas blong halpem samwe long 50 man blong folem rod blong kasem laef. Kolosap evri pikinini blong mi oli stap long trutok. Tufala gel blong mi, oli stap wok olsem fultaem paenia. Wan narafala gel blong mi, Louise Blanton, i stap wok wetem hasban blong hem, George, long wol hedkwota blong ol Wetnes blong Jeova long Bruklin, Nyu Yok. Mo wan boe blong mi i stap wok olsem wan elda blong plante yia finis.

I tru, sin blong faswan papa mo mama blong yumi i mekem se yumi evriwan i kasem sik mo i ded. (Rom 5:12) Long laef blong mi, i tru se samtaem mi bin safa mo mi harem nogud long sam samting. Naoia, mi stap harem nogud from lefsaed leg blong mi i soa. Samtaem, soa ya i mekem se tingting blong mi i trabol, be hem i no blokem mi yet blong wokbaot. Mo mi prea se bambae hem i no blokem mi long fyuja. Mi wantem gohed. Samting we mi wantem tumas i blong gohed long wok blong paenia go kasem en. Mi wantem mekem olgeta samting we mi save mekem blong halpem ol narafala blong kasem save long nem blong Jeova mo ol stampa tingting blong hem.

[Tok Blong Pija Long Pej 23]

Mi wetem gel blong mi, Rita

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem