Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w96 4/1 pp. 22-26
  • ‘Yu No Hadwok Blong Kasem Kakae Ya We i Save Lus’

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ‘Yu No Hadwok Blong Kasem Kakae Ya We i Save Lus’
  • Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1996
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Gudfala Eksampel Blong Bilif We Mama i Soem
  • Givim Laef Long Jeova Mo Tekem Baptaes
  • Wok Long Hedkwota Blong Wol
  • Wan Famle We i Givhan Bigwan
  • Mared Mo Wan Famle
  • Stap Strong From Ol Kakae Long Saed Blong Speret
  • Wan Laef We i Rij Long Wok Blong God
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2001
  • Lukaot Kingdom Fastaem—Wan Laef We i Sef Mo i Hapi
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2003
  • ?Yu Yu Rere Blong Wok?
    Kingdom Wok Blong Yumi—2001
  • !Yu No Mas Lego!
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2013
Luk Moa Samting
Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—1996
w96 4/1 pp. 22-26

‘Yu No Hadwok Blong Kasem Kakae Ya We i Save Lus’

DAVID LUNSTRUM I TALEM STORE YA

Mi mo brata blong mi Elwood, mitufala i stap 9 mita antap long graon. Mitufala i stap pentem wan nyufala saen long faktri blong Watchtower. Naoia, bitim 40 yia i pas finis, mo saen ya i stap yet, i stap pulum ol man blong mekem olsem: “RIDIM TOK BLONG GOD TABU BAEBOL EVRI DEI.” Evri wik, plante taosen man oli save luk saen ya taem oli krosem bigfala Brij blong Bruklin.

WAN samting we mi save rimemba long saed blong taem we mi pikinini, hemia dei blong wik we mama blong mi i wasem olgeta klos blong famle. Long 5 klok moning, Mama i girap finis, i stat wasem ol klos blong bigfala famle blong mifala. Papa, hem i stap mekemrere blong go long wok. Ale, tufala i agyu bakegen olsem oltaem. Papa i talem se afta we plante milyan yia i pas, man i bin kamaot from evolusen. Mo Mama i yusum Baebol blong pruvum se God i wokem ol man.

Nating se long taem ya mi gat seven yia nomo, mi luksave se Mama nao i stap talem trutok. Mi laekem tumas Papa blong mi, be mi luksave se bilif blong hem i no givim wan hop blong fyuja. !Ating Mama i glad sipos hem i bin save se plante yia biaen, tufala pikinini boe blong hem oli pentem wan bigfala saen we i pulum ol man blong ridim Baebol, buk ya we hem i laekem tumas!

Be mi no stap talem store ya folem stret oda. ?Olsem wanem nao mi kasem nambawan wok ya? Fastaem, mi mas tokbaot yia 1906, tri yia bifo we mi mi bon.

Gudfala Eksampel Blong Bilif We Mama i Soem

Long taem ya, Mama mo Papa tufala i jes mared, mo tufala i stap laef long wan haos tapolen long Arisona. Wan Baebol Studen, (hemia nem blong ol Wetnes blong Jeova bifo), i kam pas mo i givim long Mama, ol buk ya Studies in the Scriptures we Charles Taze Russell i bin raetem. Mama i stap wekap long ful naet blong ridim olgeta, mo i no longtaem, hem i luksave se hemia nao trutok we hem i stap traem faenem. Hem i wantem se Papa, we i bin go blong lukaot wok, i kambak kwiktaem.

Long taem ya, Papa tu i harem nogud from ol tijing blong jyos. Taswe, blong smoltaem, hem i akseptem olgeta trutok ya blong Baebol. Be, biaen, hem i folem prapa rod blong hem long saed blong skul, mo i givim hadtaem long Mama tu. Nating se i olsem, Mama i neva lego wok blong hem blong lukaot long ol pikinini blong hem long saed blong bodi mo speret.

Mi no save fogetem we oltaem Mama i kam long rum blong mifala evri naet, afta we hem i bin wok had long ful dei, nao i ridim wan haf blong Baebol long mifala, no i serem wan nambawan poen long saed blong speret wetem mifala. Papa i wan man blong wok had tu. Mo taem mi kam bigwan, hem i tijim mi long wok blong pentem ol samting. Yes, Papa i tijim mi blong wok, be Mama i tijim mi long impoten samting we mi mas wok blong kasem, olsem Jisas i talem se, ‘kakae ya we i save stap longtaem.’​—Jon 6:​27.

Biaen, famle blong mifala i go stap long smol taon blong Elensbeg long Wasington, kolosap 180 kilomita longwe long Sitel, long saed i go long is. Taem mifala ol pikinini i stat blong joen long ol miting blong ol Baebol Studen wetem Mama, mifala i mekem ol miting ya long haos blong sam man. Taem tok i kamaot blong soem nid blong joen moa long wok blong prij long ol haos wanwan, olgeta man oli lego stadi grup we mifala i stap long hem. Be Mama i neva kam slak. Samting ya i makemgud long mi se yumi mas trastem ogenaesesen blong Jeova oltaem, se bambae i lidimgud yumi.

Papa mo Mama tufala i gat naen pikinini evriwan. Mi mi bon long Oktoba 1, 1909, mi namba tri pikinini blong tufala. I gat sikis long mifala we oli folem nambawan eksampel blong Mama, mo oli kam ol Wetnes blong Jeova we oli wok strong.

Givim Laef Long Jeova Mo Tekem Baptaes

Bifo we mi gat 20 yia, mi givim laef blong mi long Jeova. Mi soemaot samting ya long 1927, taem mi tekem baptaes long wora. Mi baptaes long Sitel, long wan olfala haos we bifo hem i jyos blong Baptis. Mi glad we oli karemaot olfala taoa we i stap antap long ruf blong jyos ya. Oli lidim mifala i godaon long wan ples blong baptaesem ol man insaed long haos ya, nao oli givim ol longfala blak dres blong mifala i werem. I luk olsem we mifala i stap go blong berem wan dedman.

Sam manis biaen, mi gobak bakegen long Sitel, mo long taem ya, mi mekem wok blong prij long ol haos wanwan, hemia faswan taem we mi joen long wok ya. Brata we i lidim mifala long wok ya i talem long mi se: “Yu, bambae yu goraon long ol haos long saed ya, mo mi, bambae mi pas i go long narasaed.” Nating se mi seksek, mi livim sam smol buk wetem wan woman we i kaengud. Taem mi gobak long Elensbeg, mi gohed long wok blong prij long ol haos wanwan. Mo naoia, kolosap 70 yia biaen, wok ya i stap yet olsem wan bigfala glad long laef blong mi.

Wok Long Hedkwota Blong Wol

I no longtaem biaen, wan man we i bin wok long Betel long Bruklin, hedkwota blong Watch Tower Society long ful wol, i leftemap tingting blong mi blong askem sipos mi save wok longwe. Smoltaem afta long storeyan blong mitufala, wan mesej i kamaot long Wajtaoa we i talem se i nidim sam man blong wok long Betel. Ale, mi fulumap pepa blong askem blong go wok. Mi no save fogetem glad we mi gat taem mi kasem wan leta we i askem mi blong stat wok long Betel long Bruklin, Nyu Yok, long Maj 10, 1930. Olsem nao, mi statem fultaem wok blong mi blong kasem ‘kakae ya we i save stap longtaem.’

Maet sam man oli save ting se from we mi gat gudhan blong pentem ol samting, bambae mi mekem wan wok olsem. Be, defren olgeta, faswan wok blong mi hemia long wan mesin long faktri, we i stap somap ol pej blong ol buk. Nating se mi mekem sem wok evri dei, mi haremgud long wok ya blong bitim sikis yia. Bigfala mesin blong prentem ol buk, we mifala i kolem hem ‘olfala sip blong faet,’ i prentem ol buk, mo biaen, i pasem olgeta oli kamdaon long ples we mifala i wok long hem. Mifala i laekem tumas blong traehad blong joenem mo somap ol buk ya kwiktaem, long sem spid olsem mesin i prentem.

Biaen, mi wok long plante defren wok long Betel, wan long ol wok ya, hemia blong mekem ol fonograf. Mifala i yusum ol mesin ya long wok blong prij, blong mekem se ol man long ol haos oli save harem ol tok long saed blong Baebol we mifala i rikodem. Sam brata long ples we mifala i wok long hem, oli wokem wan spesel kaen fonograf we i hae. Fonograf ya i save plei ol mesej we mifala i rikodem, be tu, i gat wan spesel ples insaed we mifala i save putum ol buk blong mifala mo maet smol bred blong mifala blong kakae. Mi gat jans blong soemaot fasin blong yusum nyufala fonograf ya long wan asembli long Ditroit, Mijigan, long 1940.

Be, mifala i no stap wokem ol spesel mesin nomo. Mifala i stap stretem plante impoten samting long saed blong speret tu. Eksampel, bifo, ol Wetnes blong Jeova oli stap werem wan baj long klos blong olgeta we i gat pija blong wan hat blong king mo wan kros long hem. Be, biaen, mifala i kasem save se Jisas i ded long wan pos, i no long wan kros. (Ol Wok 5:​30) Ale, mifala i no moa werem ol baj ya. Mi mi kasem wok ya blong karemaot ol pin long ol baj. Biaen, oli bonem ol baj ya long faea blong mekem ol gol blong olgeta i ronaot, ale oli salem.

Nating se mifala i bisi from we mifala i wok faef dei haf evri wik, mifala i joen oltaem long Kristin wok blong prij long wiken. Wan dei, polis i holem 16 blong mifala mo putum mifala long kalabus long Bruklin. ?From wanem? From we long taem ya mifala i stap talem se enikaen fasin blong wosip we i joen wetem wan skul, hem i olsem wan gyaman skul nomo. Taswe, mifala i stap wokbaot wetem ol saen we oli talem se, “Ol Skul Oli Wan Trap Mo Oli Blong Trikim Ol Man Nomo.” Mo long narasaed blong saen ya i gat tok ya “Mekem Wok Blong God Mo Kraes We i King.” From we mifala i stap karem saen ya, oli putum mifala long kalabus. Be, Hayden Covington, loea blong Watch Tower Society, i mekem rod blong mifala i aot long kalabus. Long taem ya, plante brata oli pas long Bigfala Kot blong Yunaeted Stet blong stanap long saed blong fasin fri blong wosip. Mifala i glad blong stap long Betel long taem ya, mo harem nyus kwiktaem taem ol brata oli win long kot.

Biaen, oli givim wok long mi we mi savegud long hem, hemia wok blong pentem ol samting. Long Staten Aelan, wan long ol faef haf blong Nyu Yok Siti, Sosaeti i gat wan radyo stesen we oli kolem WBBR. Ol taoa blong radyo stesen ya oli go antap bitim 60 mita, mo i gat tri waea we oli holem olgeta wanwan long stret ples blong olgeta. Mi sidaon long wan plang we i longfala olsem 90 sentimita mo i bigwan olsem 20 sentimita we oli fasem rop long tufala saed blong hem, nao wan narafala man we i wok wetem mi i pulum rop ya blong mi mi go antap. Ale, mi sidaon long smol pis wud ya, antap olgeta, mo mi pentem ol waea mo ol taoa ya. !Samfala oli bin askem long mi sipos mifala i prea plante, taem mifala i stap mekem wok ya!

Wan wok we mi no save fogetem, mo we mi mekem long hot taem, hemia blong wasem ol windo mo pentem ol wud raon long ol windo blong faktri. Mifala i kolem taem ya se spel blong mifala long hot taem. Mifala i putumgud ol plang, blong mifala i save stanap long olgeta, nao mifala i yusum wan jen we mifala i fasem raon long wan smol wil we i aean, blong pulum mifala i go antap mo kamdaon long eit store haos ya.

Wan Famle We i Givhan Bigwan

Long 1932, papa blong mi i ded, mo mi stap tingbaot se maet i moagud mi gobak long haos blong lukaot long Mama. Ale, wan dei, bifo long kakae long medel dei, mi putum wan smol not i stap long tebel long ples we Brata Rutherford, presiden blong Sosaeti, i stap sidaon long hem. Long not ya, mi askem long hem sipos mi save toktok wetem hem. Taem hem i luksave se mi mi wari mo i faenemaot se mi gat sam narafala brata mo sista we oli stap yet wetem Mama blong mi, hem i askem se: “?Yu yu wantem stap long Betel mo mekem wok blong Masta?”

Mi ansa se: “Yes, mi wantem tumas.”

Ale, hem i talem se i gud we mi raetem wan leta i go long Mama blong askem hem sipos hem i agri long disisen blong mi blong stap. Mi mekem samting ya, nao Mama blong mi i raet i kambak blong talem se hem i agri fulwan wetem disisen ya. Mi glad tumas long kaen fasin mo gudfala advaes blong Brata Rutherford.

Long olgeta yia blong mi long Betel, oltaem mi raet i go long famle blong mi mo leftemap tingting blong olgeta blong mekem wok blong Jeova, olsem we Mama i bin leftemap tingting blong mi. Mama i ded long Julae 1937. !Nambawan fasin blong hem i rili gat bigfala paoa long famle blong mifala! Bigfala brata mo sista blong mi, Paul mo Esther, mo smol sista blong mi Lois, olgeta ya nomo oli no kam ol Wetnes. Be, Paul i no agensem wok blong mifala. Hem nao i givim graon long mifala blong bildim faswan Haos Kingdom blong mifala long hem.

Long 1936, wan sista blong mi Eva, i kam wan paenia, no wan we i prij fultaem. Long semfala yia nomo, hem i maredem Ralph Thomas. Mo long 1939, oli kasem wok ya blong goraon mo givhan long ol kongregesena blong ol Wetnes blong Jeova. Biaen, oli muf i go long Meksiko, mo oli stap longwe blong 25 yia blong givhan long wok blong Kingdom.

Long 1939, tu narafala sista blong mi, Alice mo Frances, oli joen long wok blong paenia tu. !Long wan asembli long Sen Lui long 1941, mi glad tumas blong luk we Alice i stap stanap biaen long wan tebel, i stap soemaot olsem wanem blong yusum ol fonograf we mi bin givhan blong wokem! Nating se Alice i mas lego wok blong paenia sam samtaem from sam wok we hem i mas mekem long famle, be hem i spenem bitim 40 yia evriwan long fultaem wok blong prij. Frances i go long Wajtaoa Baebol Skul blong Gilead long 1944, mo hem i spenem sam taem long Porto Riko blong wok olsem wan misinari longwe.

Joel mo Elwood, tufala laswan pikinini long famle, oli kam paenia long Montana, jes biaen long yia 1940. Joel i stap wan strong Wetnes oltaem, mo naoia hem i stap wok olsem wan man blong givhan. Elwood i joenem mi long Betel long 1944, mo samting ya i mekem mi mi glad tumas. Taem mi mi lego famle blong mi, hem i no gat faef yia yet. Olsem mi talem finis, mitufala i wok tugeta blong pentem saen ya antap long faktri se: “Ridim Tok blong God Tabu Baebol Evri Dei.” Plante taem mi bin tingbaot se, hamas man long ol yia we oli pas, oli bin ridim saen ya mo i bin pulum olgeta blong ridim Baebol.

Elwood i wok long Betel go kasem 1956. Long taem ya, hem i mared wetem Emma Flyte. Long plante yia, Elwood mo Emma tufala i wok tugeta long fultaem wok blong prij. Oli mekem wok ya long Kenya, Afrika, mo long Spen tu. Elwood i kasem kansa mo i ded long Spen long 1978. Emma i gohed long wok blong paenia long Spen kam kasem tede.

Mared Mo Wan Famle

Long Septemba 1953, mi lego Betel blong mared wetem Alice Rivera, wan paenia long kongregesen blong Bruklin Senta we mi stap go long hem. Mi talemaot long Alice se mi mi gat hop blong go long heven, be hem i stil glad blong mared wetem mi.​—Filipae 3:​14.

Afta 23 yia we mi bin stap long Betel, i wan bigfala jenis long laef blong mi blong wok fultaem long wok blong pentem ol samting, blong kasem naf mane blong sapotem mi mo Alice long wok blong paenia. Alice i givhan oltaem long mi, nating se hem i kasem sam problem blong helt mo i mas stop long wok blong paenia. Long 1954, Alice i gat bel long faswan pikinini blong mitufala. I gat sam problem i kamaot taem bebi John i bon, be hem i oraet. Alice i lusum plante blad tumas taem oli katem hem blong karemaot bebi, mekem se ol dokta oli ting se bambae hem i ded. Blong smoltaem, oli no save harem hat blong hem i pam. Be, hem i laef tru long naet ya, mo hem i kamgud fulwan bakegen.

Sam yia biaen, taem papa blong Alice i ded, mifala i muf i go long Long Aelan blong stap wetem mama blong Alice. From we mifala i no gat wan trak, mi wokbaot no karem bas no tren blong go long ol defren ples. Long rod ya, mi mi save gohed long wok blong paenia mo long semtaem, sapotem famle blong mi. Glad we i kam from wok blong prij fultaem i mekem se ol narafala samting we mifala i mas lego long olgeta blong gohed long wok ya, oli olsem nating nomo. Blong givhan long ol man​—olsem Joe Natale, we i lego gudfala jans blong hem olsem wan man blong plei besbol, blong kam wan Wetnes​—hemia i jes wan long olgeta blesing we mi bin kasem.

Long 1967, laef i kam raf tumas long Nyu Yok, ale mi mekem disisen blong karem Alice mo John i go stap bakegen long ples blong mi long Elensbeg. Naoia mi haremgud blong luk plante smol bubu blong mama blong mi we oli stap joen long wok blong prij fultaem. Sam long olgeta oli wok long Betel tu. John wetem waef blong hem mo ol pikinini blong hem tu oli gohed strong long wok blong Jeova.

Sore tumas, gudfala waef blong mi, Alice, i ded long 1989. Samting we i givhan long mi bigwan blong winim fasin blong harem nogud afta we hem i lus, hemia se mi stap bisi oltaem long wok blong prij fultaem. Naoia mi mo sista blong mi Alice, mitufala i paenia tugeta. !I gud tumas blong stap laef tugeta bakegen long sem haos mo stap bisi long impoten wok ya!

Taem ol tri oli stap putum flaoa long 1994, 25 yia afta we mi aot long Betel, mi go visitim ples ya bakegen. !Mi glad tumas blong luk plante brata mo sista we mi bin wok wetem olgeta bitim 40 yia bifo, we oli stap wok yet long ples ya! Taem mi go long Betel long 1930, i gat 250 man nomo long famle. !Be tede, i gat 3,500 long famle blong Betel long Bruklin!

Stap Strong From Ol Kakae Long Saed Blong Speret

Sam samtaem mi go wokbaot long eli moning, long saed blong Reva Yakima kolosap long haos blong mifala. Long ples ya, mi save luk Bigfala Hil ya Renia we i go antap bitim 4,300 mita, mo i gat sno antap long hem. I gat plante wael anamol tu long ples ya. Samtaem mi save luk wan dia, mo wantaem mi bin luk wan bigfala mama blong dia.

Olgeta taem ya we mi stap kwaet mi wan nomo, oli mekem mi mi tingting dip long ol nambawan samting we Jeova i stap givim. Mi prea blong kasem paoa blong gohed strong long wok blong God blong yumi, Jeova. Mi laekem blong singsing taem mi stap wokbaot, olsem singsing ya “Yumi Mekem Hat Blong God i Glad,” we i talem se: “God, ful laef blong mi i blong yu, mi glad blong mekem wok blong yu. Oltaem mi mi wantem stap waes, blong hat blong yu i haremgud.”

Mi mi glad se mi bin jusum wan wok we i mekem hat blong Jeova i glad. Mi mi prea se bambae mi gohed blong mekem wok ya gogo kasem taem we mi kasem presen we God i promes long mi long heven. Mi wantem tumas se store ya i pusum ol narafala tu blong yusum laef blong olgeta blong ‘hadwok blong kasem kakae ya we i save stap longtaem.’​—Jon 6:​27.

[Futnot]

a Wan grup blong man we oli joen wanples blong wosip.

[Tok Blong Pija Long Pej 23]

Elwood we i stap pentem saen ya “RIDIM TOK BLONG GOD TABU BAEBOL EVRI DEI”

[Tok Blong Pija Long Pej 24]

Mi, Grant Suiter mo John Kurzen, mifala i stap soemaot olsem wanem blong yusum nyufala fonograf long asembli long 1940

[Tok Blong Pija Long Pej 25]

Long 1944 mifala ya we i stap long trutok, mifala evriwan i mekem wok blong prij fultaem: David, Alice, Joel, Eva, Elwood, mo Frances

[Tok Blong Pija Long Pej 25]

Ol brata mo sista blong mi we oli laef yet tede, stat long lefsaed: Alice, Eva, Joel, David, mo Frances

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem