“Bigfala Wok We Man i Mas Mekem”
“Man i mas fraetgud long trufala God mo folem ol loa blong hem. Hemia nao bigfala wok we man i mas mekem.”—EKLESIASTIS 12:13.
1, 2. ?From wanem i stret nomo blong tingbaot wok we yumi mas mekem i go long God?
“?JEOVA i askem yu blong mekem wanem?” Hemia kwestin we wan profet blong bifo i bin askem. Nao hem i talemaot klia wanem samting we Jeova i wantem—se man i mas folem stret fasin, laekem kaen fasin, mo gat tingting daon blong wokbaot wetem God.—Maeka 6:8.
2 Long taem blong yumi, ol man oli wantem mekem samting we olgeta nomo oli jusum, mo lidim prapa laef blong olgeta. Taswe, plante man oli no haremgud long tingting ya se God i askem olgeta blong mekem wan samting. Oli no wantem harem se i gat wan samting we oli mas mekem. Be, ?olsem wanem long tok we Solomon i talem afta we hem i tingtinggud long olgeta wok blong man? “Oraet, taem mi skelem olgeta samting finis, mi mi luksave se: Man i mas fraetgud long trufala God mo folem ol loa blong hem. Hemia nao bigfala wok we man i mas mekem.”—Eklesiastis 12:13.
3. ?From wanem yumi mas tingtinggud long ol tok long buk blong Eklesiastis?
3 Nating se laef blong yumi i olsem wanem mo wanem tingting blong yumi long saed blong laef, bambae i givhan long yumi sipos yumi tingtinggud long ol samting we oli pusum Solomon blong raetem tok ya. King Solomon, man we i raetem buk ya we i kamaot long God, i skelem sam samting we oli kamaot long laef blong yumi evri dei. Maet samfala oli kwik blong talem se tok blong hem i mekem man i harem nogud, i no leftemap tingting nating. Be, God nao i pusum hem blong raetem tok ya, mo tok ya i save halpem yumi blong skelemgud olgeta wok blong yumi mo olgeta samting we yumi ting se oli impoten long laef. Nao biaen, yumi save faenem moa glad.
Fesem Ol Bigfala Wari Long Laef
4. ?Wanem samting we Solomon i stadi long hem mo i tokbaot long Eklesiastis?
4 Solomon i luklukgud long ‘wok blong olgeta pikinini blong man.’ “Mi putum hat blong mi i strong long bisnes ya blong traem faenem mo stadi long waes, long saed blong olgeta samting we man i bin mekem aninit long heven.” Taem Solomon i yusum tok ya “wok,” hem i no minim wan wok we man i gat wan masta mo i kasem mane from. No gat. Hem i stap tokbaot olgeta wok we ol man mo woman oli mekem long laef blong olgeta. (Eklesiastis 1:13) I gud yumi tingbaot sam bigfala wok mo wari long laef blong ol man, no ol samting we oli bisi blong mekem. Nao biaen, bambae yumi wanwan i traem skelem wok blong yumi mo ol samting we yumi ting se oli impoten long laef blong yumi.
5. ?Wanem wan bigfala wok we ol man oli stap mekem?
5 I sua se mane nao hem i stampa blong plante wari mo wok blong man. I no gat wan man we i save talem se Solomon i no wari long saed blong mane, olsem sam rijman we oli gat plante mane tede. Hem i talem klia se yumi nidim mane. I moagud blong gat naf mane i bitim we yumi gat wan laef we i had tumas, mo we yumi pua. (Eklesiastis 7:11, 12) Be ating yu yu luksave se mane, wetem olgeta samting we yumi pem, oli save kam olsem faswan samting long laef blong man—ol puaman mo ol rijman tu.
6. ?Wan pijatok blong Jisas mo laef blong Solomon i lanem yumi long wanem samting long saed blong mane?
6 Tingbaot pijatok blong Jisas long saed blong wan rijman we i no glad long samting we hem i gat finis, ale hem i wok strong blong kasem moa samting. God i jajem hem se hem i no gat stret tingting. ?From wanem? From we “stampa blong prapa laef blong man i no stap long ol samting ya.” (Luk 12:15-21) Ol wok we Solomon i gat jans blong mekem long laef blong hem—we ating i bigwan moa i bitim samting we yumi bin mekem—i pruvum se tok blong Jisas i tru. Ridim ol tok blong hem we i eksplenem samting ya, long Eklesiastis 2:4-9. Blong smoltaem, Solomon i wok had blong kam rij. Hem i wokem ol naesfala haos mo ol gudfala garen. Hem i gat plante mane, taswe hem i save faenem plante naesfala woman fren blong hem. Be, ?olgeta mane ya, mo olgeta samting we hem i pem wetem mane ya, oli mekem hem i glad long hat blong hem, olsem we hem i rili haremgud long samting we hem i mekem, mo i rili gat mining long laef blong hem? Hem i talem stret se: “Mi, mi lukluk i go long olgeta wok we mi mekem wetem han blong mi mo long hadwok we mi wokhad blong mekem, mo, !luk! evri samting oli nating nomo, i olsem we mi stap traem blong kasem win, mo i no gat wan samting aninit long san we i mekem laef i kam moagud.”—Eklesiastis 2:11; 4:8.
7. (a) ?Samting we i kamaot long laef blong samfala i soemaot wanem long saed blong mane? (b) ?Yu wan yu luk wanem samting we i soemaot se tok blong Solomon i tru nomo?
7 Samting ya i tru tumas, hem i wan samting we i kamaot klia long laef blong plante man. Yumi mas agri se, plante mane i no save winim olgeta problem blong yumi. Maet i save winim sam problem, olsem se i moa isi blong kasem kakae mo klos. Be wan man i save werem wan traoses mo sot nomo long wantaem, mo hem i save kakae mo dring go kasem we hem i fulap nomo. Mo tu, maet yu ridim finis store blong sam rijman we oli gat plante trabol long laef blong olgeta from divos, alkol, drag, mo ol rao mo faet wetem ol famle blong olgeta. Man ya J. P. Getty, we hem i gat plante milyan vatu, i talem se: “Mane i no rili joen wetem glad. Ating, hem i joen moa wetem fasin blong harem nogud.” Taswe, Solomon i gat gudfala risen blong talem se fasin blong laekem selva tumas i blong nating nomo. Nao skelem trutok ya wetem wan defren samting we Solomon i luksave: “Man blong wok i save slipgud, nating we hem i kakae plante no smol. Be rijman we i gat plante samting, i no save slipgud.”—Eklesiastis 5:10-12.
8. ?From wanem i nogud blong tinghae tumas long mane olsem wan samting we i impoten tumas?
8 Mo tu, mane mo ol sas samting oli no mekem man i haremgud long saed blong fyuja. Sipos yu yu kasem moa mane mo sas samting, ating bambae yu wari moa blong faenem rod blong lukaot long ol samting ya. Be bambae yu no save yet, wanem samting i save hapen tumora. !Maet tumora yu save lusum olgeta samting ya, wetem laef blong yu tu! (Eklesiastis 5:13-17; 9:11, 12) Taswe, i no hadwok blong luksave se laef mo wok blong yumi, i mas gat wan mining we i bigfala moa, mo we i save stap longtaem moa, i bitim we yumi jes kasem mane mo ol sas samting.
Famle, Haenem, Mo Paoa
9. ?From wanem i stret nomo we Solomon i skelem famle laef tu?
9 Taem Solomon i skelem laef blong man, hem i lukluk i go long ol wok blong lukaot long famle. Plante taem, Baebol i tokbaot famle, mo glad we i kamaot taem yumi gat pikinini mo trenem olgeta. (Jenesis 2:22-24; Ol Sam 127:3-5; Proveb 5:15, 18-20; 6:20; Mak 10:6-9; Efesas 5:22-33) Be, ?famle i bigfala samting long laef? I luk olsem se plante man oli gat tingting olsem. Long plante kantri, ol man oli ting se i impoten tumas blong mared, gat pikinini, mo gat strong filing bitwin ol memba blong famle. Be, Eklesiastis 6:3 i soemaot se nating we wan man i gat wan handred pikinini, hemia i no rod blong haremgud long laef. Tingbaot hamas papa mama oli bin lego plante samting we oli wantem, blong mekem se ol pikinini blong olgeta oli gat wan gudfala laef we i isi moa. Fasin ya i nambawan. Be, i sua se Man ya we i Wokem yumi i no minim se stampa risen blong laef blong yumi i blong pasem laef nomo i go long ol pikinini blong yumi, olsem ol anamol oli mekem taem oli folem waes we oli bon wetem.
10. ?From wanem fasin blong wok bitim mak blong givhan long famle i blong nating nomo?
10 Wetem fasin luksave, Solomon i tokbaot sam samting we oli stap kamaot long ol famle. Eksampel, maet wan man i wok had blong hivimap plante samting blong givim long ol pikinini mo ol smol bubu blong hem. Be, ?ol pikinini ya bambae oli soemaot waes fasin? no ?Bambae oli yusum olgeta samting we hem i hadwok blong hivimap, long fasin we i no waes nating? !Sipos oli no waes, hadwok blong hem i blong “nating nomo mo i karem bigfala trabol nomo”!—Eklesiastis 2:18-21; 1 King 12:8; 2 Kronikel 12:1-4, 9.
11, 12. (a) ?Samfala oli putum tingting blong olgeta i strong long wanem samting long laef blong olgeta? (b) ?From wanem yumi save talem se fasin blong traem kasem haenem i olsem ‘we man i stap traem blong kasem win nomo’?
11 Plante man oli mekem narafala samting. Oli no lukaotgud long famle blong olgeta from we oli stap traehad blong kasem haenem mo paoa antap long ol narafala. Plante moa man oli mekem mastik ya i bitim ol woman. ?Yu yu luksave fasin ya long ol fren blong yu long skul, long wok, mo long velej blong yu? Plante oli traehad bigwan blong pulum ol narafala blong lukluk olgeta, oli wantem kam ol impoten man mo gat paoa antap long ol narafala. Be ?samting ya i rili givim mining long laef blong olgeta?
12 Tingbaot olsem wanem samfala oli traehad blong kam impoten long ae blong plante man, nating se oli mekem long smol fasin no long bigfala fasin. Yumi luk samting ya long ol skul, long velej blong yumi, mo insaed long plante defren grup blong man we oli stap joen wanples. Tingting ya i pusum plante narafala man tu, olsem olgeta we oli wantem gat haenem from ol samting we oli wokem wetem han blong olgeta, olgeta we oli wantem kam bigfala man blong singsing no sinema, mo olgeta we oli wantem gat haenem long politik. Be, hadwok ya i rili blong nating nomo. Solomon i talem tru nomo se, “i olsem we oli stap traem blong kasem win.” (Eklesiastis 4:4) Nating sipos wan yangfala i hae moa long ol narafala yangfala long wan klab, tim blong spot, no long wan grup blong singsing—no maet wan man no woman i kasem haenem long wan bisnes no long wan velej—be ?hamas man oli rili save long samting ya? ?Yu ting se ol man long narasaed blong wol (no maet long sem kantri nomo) oli save se man ya i laef i stap? no ?Yu ting se oli gohed nomo long prapa laef blong olgeta we oli no save nating long smol haenem we man no woman ya i gat? Samting ya i sem mak long saed blong paoa no haenem we wan man i kasem long wok, long wan taon, no long wan grup blong man.
13. (a) ?Olsem wanem Eklesiastis 9:4, 5 i halpem yumi blong gat stret tingting long fasin blong ronem haenem mo paoa? (b) Sipos i gat laef ya nomo we yumi stap long hem naoia, ?wanem sam trutok we yumi mas fesem? (Lukluk futnot.)
13 ?Long en blong bisnes ya, haenem mo paoa olsem i karem wanem samting i kam long man ya? Taem wan laen blong man i stap lus mo wan narafala laen blong man i stap kam, ol man we oli impoten mo oli gat paoa, olgeta tu oli lus mo ol man oli fogetem olgeta. Samting ya i tru long saed blong ol man blong bildim haos, ol man blong plei myusek mo blong mekem ol narafala wok olsemia, ol man we oli wok blong traem mekem laef blong ol man i kamgud moa, mo plante lida blong politik mo ami. ?Yu yu save hamas man we oli bin mekem olkaen wok olsem, we oli bin stap laef long ol yia 1700 mo 1800? Solomon i tru nomo taem hem i talem se: “Wan dog we i laef i gud moa i bitim wan laeon we i ded. Ol man we oli laef oli save se bambae oli mas ded. Be ol dedman oli no save wan samting nating, . . . ol man oli fogetem olgeta finis.” (Eklesiastis 9:4, 5) Mo sipos i gat laef ya nomo we yumi stap long hem naoia, ale, fasin ya blong traem kasem haenem mo paoa i rili blong nating nomo.a
Mak We Yumi Wantem Kasem Mo Wok We Yumi Mas Mekem
14. ?From wanem buk blong Eklesiastis i mas givhan long yumi wanwan?
14 Plante wok, mak we man i wantem kasem, mo pleplei we oli stap long laef blong man, Solomon i no tokbaot. Be, tok we hem i raetem hem i naf. Yumi no mas harem nogud no gat nogud tingting long ol samting we yumi bin tokbaot long buk ya. Yumi bin tokbaot long trufala fasin wan buk blong Baebol we Jeova God i pusum man blong raetem, blong givhan long yumi. Samting ya i save halpem yumi wanwan blong stretem tingting blong yumi long saed blong laef, mo long saed blong ol mak we yumi stap go from. (Eklesiastis 7:2; 2 Timote 3:16, 17) Samting ya i tru moa taem yumi tingbaot ol samting we Jeova i halpem Solomon blong luksave.
15, 16. (a) ?Wanem tingting blong Solomon long saed blong fasin blong haremgud long laef? (b) ?Solomon i talem se i nidim wanem blong man i haremgud long laef?
15 Wan poen we Solomon i talem plante taem, hemia se, ol man blong trufala God oli mas faenem glad long ol wok we oli mekem long fored blong Hem. “Mi mi luksave se i no gat wan samting i moagud i bitim we man i haremgud mo i mekem ol gudfala samting long laef blong hem. Mo tu, olgeta man wanwan oli mas kakae mo dring, mo luk gudfala frut blong ol hadwok blong olgeta. Hemia wan presen we God i givim.” (Eklesiastis 2:24; 3:12, 13; 5:18; 8:15) Makemgud se, Solomon i no stap leftemap fasin blong mekem lafet oltaem. Mo tu, hem i no sapotem tingting ya se, ‘I gud yumi kakae, dring, mo mekem lafet, from we tumora bambae yumi ded.’ (1 Korin 15:14, 32-34) Hem i minim se yumi mas faenem glad long ol samting we yumi stap mekem oltaem, olsem kakae mo dring. Long semtaem, yumi ‘mekem ol gudfala samting long laef blong yumi.’ I klia se, tok ya i pulum yumi blong mekem laef blong yumi i laenap wetem samting we Man we i Wokem yumi i wantem. Hem nao i save makemaot wanem samting i rili gud.—Ol Sam 25:8; Eklesiastis 9:1; Mak 10:17, 18; Rom 12:2.
16 Solomon i raetem se: “Yu go, yu kakae bred blong yu wetem glad, mo dring waen blong yu wetem hat we i haremgud. From we trufala God i glad long ol wok blong yu.” (Eklesiastis 9:7-9) Yes, ol man mo woman we laef blong olgeta i fulap long glad mo i gat mining, hemia olgeta we oli bisi long wok we Jeova i glad long hem. Samting ya i minim se yumi mas tingbaot Hem oltaem. !Tingting olsemia i defren olgeta long bighaf blong ol man, we oli folem ol tingting blong man nomo long laef blong olgeta!
17, 18. (a) ?Plante man oli mekem wanem taem oli fesem ol trufala samting ya long laef blong olgeta? (b) Be, ?oltaem yumi mas tingbaot wanem samting we i save kamaot biaen?
17 Nating se sam jyos oli tijim se i gat wan laef afta ded, plante man oli bilif se yumi save sua nomo long laef ya we yumi gat naoia. Maet yu luk sam long olgeta we oli gat semkaen fasin olsem Solomon i eksplenem, i se: “From we panis blong wan nogud wok i no kam kwik, hat blong man i wantem mekem nogud olwe.” (Eklesiastis 8:11) Samfala we oli no joen fulwan long ol rabis wok, olgeta tu oli soemaot se oli intres nomo long ol samting long laef naoia. Hemia wan risen from wanem mane, olting, haenem, paoa antap long ol narafala, famle, mo ol narafala samting olsem, oli kam impoten tumas long tingting blong olgeta. Be, Solomon i no finis long ples ya. Hem i gohed moa i se: “Nating se wan sinman i stap mekem nogud wan handred taem mo i stap gohed longtaem blong mekem ol samting we hem nomo i wantem, mi mi luksave tu, se olgeta we oli fraetgud long trufala God bambae oli kasem gudfala samting, from we oli fraet long hem. Be rabis man bambae i no kasem gudfala samting nating, mo bambae hem i no mekem laef blong hem we i olsem wan sado i kam longfala moa, from we hem i no fraetgud long God.” (Eklesiastis 8:12, 13) I klia se, Solomon i sua we bambae yumi kasem gudfala samting sipos yumi ‘fraetgud long trufala God.’ ?Wanem gudfala samting? Yumi save faenem ansa blong kwestin ya long tok we Solomon i talem. Jeova i save ‘mekem laef blong yumi i kam longfala moa.’
18 Olgeta we oli yangfala yet, oli mas tingting plante long tok ya we yumi save trastem fulwan se, olgeta we oli fraetgud long God bambae oli kasem gudfala samting. Maet yu wan yu luk finis se, man we i save ron spid bitim ol narafala, i save foldaon mo lus long wan resis. Wan strongfala ami i save lus long faet. Wan bisnesman we i waesgud i save kam puaman wantaem nomo. Mo plante narafala samting we oli save hapen, oli mekem se yumi no suagud long olgeta samting long laef blong yumi. Be, yu yu save sua long wan samting, hemia: Rod we i waes moa mo we i sua moa, hemia blong haremgud long laef, mo long semtaem, gohed blong mekem ol gudfala samting we oli stret long ol loa blong God, mo mekem ol samting we hem i wantem. (Eklesiastis 9:11) Samting ya i minim se yumi mas stadi Baebol blong save wanem samting we God i wantem, yumi mas givim laef blong yumi long hem, mo tekem baptaes blong kam wan Kristin.—Matyu 28:19, 20.
19. ?Olsem wanem ol yangfala oli save yusum laef blong olgeta, be wanem nao waes rod blong folem?
19 Man ya we i wokem olgeta samting, bambae i no fosem ol yangfala mo ol narafala blong folem ol rul blong hem. No gat. Olgeta ya oli save yusum ful laef blong olgeta long edukesen. Maet oli stadi blong ful laef blong olgeta long plante buk we oli fulap long waes blong man. Be biaen, oli save les long ol buk ya. Mo tu, maet oli folem ol samting we hat blong olgeta we i fulap long sin, i wantem, no folem samting we ae blong olgeta i luk se i gud. I sua se samting ya bambae i mekem olgeta oli harem nogud. Mo ol man we oli yusum laef blong olgeta long fasin olsem, bambae oli luk se i blong nating nomo. (Eklesiastis 11:9 kasem 12:12; 1 Jon 2:15-17) Taswe, Solomon i askem ol yangfala blong mekem wan samting—wan samting we yumi mas tingting dip long hem, nomata sipos yumi olfala no yangfala. Hem i se: “Yu mas tingbaot Bigfala Man ya we i wokem yu. Yu mas tingbaot hem taem yu yu yang yet, bifo we ol trabol taem oli kam, mo ol yia oli kamtru we bambae yu talem se: ‘Mi no glad nating long laef ya.’”—Eklesiastis 12:1.
20. ?Wanem tingting i stret long saed blong mesej we i stap long Eklesiastis?
20 Oraet, naoia we yumi tingting finis long olgeta samting ya, ?bambae yumi talem wanem? Tingbaot, ?wanem tingting blong Solomon afta we hem i skelemgud laef blong man? Hem i luk, no i stadi long “olgeta wok we man i stap mekem aninit long san, mo !luk! olgeta samting oli blong nating nomo, i olsem we man i stap traem blong kasem win nomo.” (Eklesiastis 1:14) Ol tok long buk blong Eklesiastis, oli no kamaot long wan man we i stap ting se i no gat wan gudfala samting long laef, wan man we i no glad mo i harem nogud. No gat. Olgeta tok ya oli kamaot long God mo oli stap long Tok blong Hem. Taswe i impoten we yumi tingting dip long olgeta.
21, 22. (a) ?Wanem ol defren samting long laef we Solomon i tokbaot? (b) ?Hem i talem wanem waes tok afta we hem i skelem ol samting ya? (c) ?Olsem wanem stadi ya blong luklukgud long ol tok blong Eklesiastis i gat paoa long yu?
21 Solomon i luklukgud long hadwok blong ol man, ol hadtaem we oli fesem, mo ol mak we oli traehad blong kasem. Hem i tingting long ol samting we oli kamaot long laef blong ol man, olsem wanem plante man oli hadwok blong nating nomo from oli no gat mining long laef blong olgeta. Hem i tingbaot trufala samting ya se ol man oli gat sin mo biaen oli ded from. Mo hem i tokbaot save we God i givim tu, long saed blong samting we i hapen long man taem hem i ded, mo hop we hem i gat blong laef long fyuja. Man ya we i skelem ol samting ya, God i givim moa waes long hem, yes, hem i waes moa long plante narafala man we oli laef bifo mo naoia. Ale, samting we hem i faenemaot taem hem i skelem olgeta samting ya, i stap insaed long Tabu Baebol, blong givhan long ol man we oli wantem wan laef we i rili gat mining. ?I stret we yumi agri long samting ya?
22 “Oraet, taem mi skelem olgeta samting finis, mi mi luksave se: Man i mas fraetgud long trufala God mo folem ol loa blong hem. Hemia nao bigfala wok we man i mas mekem. From we trufala God bambae i jajem olkaen wok we i stap haed, blong luk sipos hem i gud no i nogud.”—Eklesiastis 12:13, 14.
[Futnot]
a Wan taem bifo, Wajtaoa i bin talem waes tok ya, se: “Yumi no mas westem laef blong yumi blong mekem ol samting we oli blong nating nomo . . . Sipos i gat laef ya nomo, ale i minim se i no gat wan samting we i impoten. Laef ya i olsem wan bol we yumi sakem i go antap, nao i foldaon kwiktaem long graon bakegen. Laef i olsem wan sado we i ronwe kwiktaem, wan flaoa we i stap kam drae, mo wan smol gras we man i brekem nao i ded. . . . Taem yumi tingbaot sot laef blong yumi long medel blong olgeta yia bifo mo long fyuja, laef ya i olsem wan smosmol pis doti we kolosap yumi no save luk. Taem yumi skelem laef blong yumi wetem olgeta yia we oli pas mo we oli stap kam, hem i smol moa i bitim wan drop wora long wan bigfala reva. Yes, tok blong [Solomon] i tru nomo, taem hem i luklukgud long ol wari mo wok long laef blong man, nao i talemaot se oli blong nating nomo. Laef blong yumi i sot tumas, i olsem se i moagud we yumi no bon. Yumi jes wan nomo long olgeta bilyan man we oli bon mo oli lus bakegen, mo i gat smol man nomo we oli save se yumi bin stap. Tingting ya i no minim se yumi gat nogud tingting long saed blong laef, mo i no blong mekem tingting blong yumi i hevi tumas, i foldaon, mo i harem nogud. No gat. Hemia wan trutok nomo, wan trufala samting we yumi mas fesem, wan tingting we i laenap wetem laef blong yumi, sipos i gat laef ya nomo.”—Ogis 1, 1957, pej 472.
?Yu Yu Save Tingbaot?
◻ ?I waes blong gat wanem tingting long saed blong stret ples blong ol sas samting long laef blong yu?
◻ ?From wanem yumi no mas bitim mak long fasin blong tingbaot famle, haenem, no paoa antap long ol narafala?
◻ ?Solomon i pulum yumi blong gat wanem tingting we i kamaot long God, long saed blong fasin blong haremgud?
◻ ?Olsem wanem stadi ya long buk blong Eklesiastis i bin givhan long yu?
[Tok blong pija long pej 15]
I no sua se mane mo olting bambae oli mekem man i haremgud
[Tok blong pija long pej 17]
Ol yangfala oli save sua se bambae oli kasem gudfala samting sipos oli fraetgud long God