Taem Yumi No Gat Paoa, Paoa Blong Jeova i Save Kam Strong Moa Long Yumi
“Evriwan oli ting se mi wan fultaem paenia we i hapi mo i fulap long glad oltaem. Mi nao mi stap halpem ol narafala taem oli gat problem. Be, mi harem tu, olsem we mi ded insaed long mi. Tingting blong mi i no save stap kwaet mo mi stap wari oltaem. Samting ya i stap mekem mi mi harem nogud tumas. Mi stat blong harem se mi stap mi wan nomo we mi no gat fren. Mi wantem stap long bed nomo. Blong plante manis, mi stap askem long Jeova blong letem mi mi ded.”—Vanessa.
YUMI save se sam samtaem, ol man blong Jeova oli mas harem nogud, from we yumi stap laef long ‘taem ya we laef i strong tumas.’ (2 Timote 3:1) Maet tingting blong samfala i foldaon. (Filipae 2:25-27) Taem filing ya i stap longtaem, paoa blong yumi i godaon tu, from we Baebol i talem se: “?Yu yu letem tingting blong yu i foldaon long dei blong trabol? Paoa blong yu bambae i smol nomo.” (Proveb 24:10) Yes, taem tingting blong yumi i foldaon, yumi nidim paoa—maet yumi nidim hemia we aposol Pol i kolem ‘paoa we i bigfala tumas i blong God i no blong yumi.’—2 Korin 4:7.
Jeova God hem i stampa blong paoa we i no gat en blong hem. Samting ya i klia taem yumi lukluk ol samting we hem i wokem. (Rom 1:20) Tingbaot san. Wol i kasem 240,000,000,000,000 hif blong paoa long san. Be san i save givimaot paoa we i wan bilyan taem antap long namba ya, mo i save dabolem bakegen tu. Mo san i smol nomo taem yumi skelem wetem ol bigbigfala narafala sta. Wan long olgeta ya hemia Rigel, wan sta long grup blong ol sta we oli kolem Orion. !Sta ya i 50 taem moa bigwan i bitim san, mo paoa we hem i givimaot i 150,000 taem antap long paoa we san i givimaot!
Man we i Wokem ol sta ya long skae we oli stampa blong ol paoa ya, i mas ‘fulap long strongfala paoa.’ (Aesea 40:26; Ol Sam 8:3, 4) Yes, profet Aesea i talem se Jeova ‘i no save kam taed no slak.’ Mo Hem i rere blong givim paoa long wan man we i stap kam taed from hem i man nomo we i no strong. (Aesea 40:28, 29) Yumi luk samting ya i klia nomo long eksampel blong Kristin aposol Pol.
Stanap Strong Tru Long Ol Traem
Pol i talem long ol man Korin se i gat wan samting we i stap blokem hem, we hem i mas stanap strong agensem. Hem i kolem samting ya, “nil blong aranis we i stap stikim mi.” (2 Korin 12:7) Maet “nil” ya i wan problem long saed blong bodi, maet wan trabol wetem ae blong hem. (Galesia 4:15; 6:11) Sipos no, maet Pol i stap tokbaot ol gyaman aposol mo ol narafala man blong mekem trabol, we oli talem se Pol i no naf blong stap olsem wan aposol, mo oli agensem wok blong hem. (2 Korin 11:5, 6, 12-15; Galesia 1:6-9; 5:12) Nating se ‘nil ya we i stikim’ Pol i olsem wanem, be trabol ya i mekem hem i harem nogud tumas. Hem i prea bakegen mo bakegen blong askem God blong tekemaot nil ya.—2 Korin 12:8.
Be Jeova i no mekem samting we Pol i askem long prea blong hem. Hem i talem long Pol se: “Mi mi save givhan long yu long gladhat blong mi, mo hemia i naf blong holem yu.” (2 Korin 12:9) ?Jeova i minim wanem? Tingbaot laef blong Pol bifo, taem hem i ronem ol Kristin. Sipos God i no soemaot gladhat long Pol, Pol i no save fren wetem God nating, !mo i sua se i no save wok olsem wan aposol tu!a (Lukluk Sekaraea 2:8; Revelesen 16:5, 6.) Maet Jeova i stap talem long Pol se, blesing ya blong wok olsem wan man blong Kraes, hemia “i naf.” Bambae i no gat wan merikel antap long blesing ya, we i tekemaot olgeta trabol long laef blong hem. Mo i tru tu se, sam hadtaem oli save kamaot from ol blesing blong mekem spesel wok. (2 Korin 11:24-27; 2 Timote 3:12) Nating se i olsem wanem, Pol i mas stanap strong tru long traem ya blong ‘nil we i stikim hem.’
Be samting ya i no minim se Jeova i jes lego Pol, we i no sore long hem nating. Defren olgeta, hem i talem long Pol se: “Taem we yu yu no gat paoa, paoa blong mi i save kam strong moa long yu.” (2 Korin 12:9) Yes, wetem lav, Jeova bambae i givim paoa long Pol, blong hem i naf blong stanap strong tru long trabol blong hem. Long rod ya, ‘nil we i stikim’ Pol, i kam olsem wan samting we i tijim hem. Pol i lanem blong dipen long paoa blong Jeova i bitim prapa paoa blong hem. I klia se Pol i kasem savegud long samting ya, from we sam yia biaen, hem i raet i go long ol man Filipae se: ‘Mi mi lanem finis, se long wanem rod we mi stap long hem, be mi save stap gud nomo. Mi mi naf blong mekem evri samting long paoa blong Hemia we i stap givim paoa long mi.’—Filipae 4:11, 13.
?Olsem wanem long yu? ?Yu yu stap stanap strong agensem wan trabol we i olsem ‘nil we i stikim yu,’ maet wan sik no wan trabol long laef we i mekem yu yu wari tumas? Sipos i olsem, yu save haremgud. Maet Jeova i no mekem wan merikel blong tekemaot trabol ya we i blokem yu, be hem i save givim waes mo paoa long yu blong stanap strong agensem trabol ya, mo gohed blong putum ol wok blong Kingdom i stap long fasples long laef blong yu.—Matyu 6:33.
Sipos yu no save mekem plante Kristin wok olsem we yu wantem, from we yu sik no yu stap kam olfala, yu no mas harem nogud. Yu no mas tingbaot traem ya olsem wan samting we i daonem wok blong yu long Jeova. Yu mas luk samting ya olsem wan jans blong dipen moa long hem. Tingbaot tu se, yumi no save skelem wan Kristin from hamas taem hem i spenem long wok blong prij nomo, be from strong bilif mo bigfala lav we hem i gat. (Lukluk Mak 12:41-44.) Blong laekem Jeova long olgeta laef blong yu, yu mas mekem wok blong hem olsem yu naf blong mekem—i no olsem wan narafala man i naf blong mekem.—Matyu 22:37; Galesia 6:4, 5.
Sipos ‘nil we i stikim yu’ i wan samting long laef blong yu we i mekem yu yu harem nogud tumas, olsem wan famle i ded, ale i gud blong folem advaes blong Baebol se: “Yu mas sakem ol trabol blong yu long Jeova hem wan, nao hem wan bambae i givim paoa long yu. Neva bambae hem i save letem stret man i lus.” (Ol Sam 55:22, NW) Wan Kristin woman, nem blong hem Sylvia, i mekem olsem. Long wan sot taem nomo, hem i lusum hasban blong hem afta we tufala i mared blong 50 yia, mo hem i lusum naen narafala memba blong famle tu, wetem tu smol bubu blong hem. Sylvia i talem se: “Sipos Jeova i no givhan long mi, sore bambae i winim mi olgeta. Be mi faenem se prea i givhan long mi bigwan blong mekem soa i kamgud. I olsem se mi no stop blong storeyan long Jeova. Mi save se hem i stap givim paoa long mi blong gohed.”
!I gud tumas blong save se God we ‘i stampa blong olgeta fasin blong leftemap tingting blong man,’ i save givim paoa long olgeta we oli harem nogud, blong oli stanap strong! (2 Korin 1:3; 1 Tesalonaeka 4:13) Taem yumi tingbaot samting ya, yumi kasem mining blong ol tok blong Pol long saed ya. Hem i raetem se: “Taem mi kasem i strong from we mi man blong Kraes, be tingting blong mi i save stap kwaet. Taem mi no gat paoa, taem ol man oli tok nogud long mi, taem mi gat hadtaem, taem oli ronem mi, taem mi harem i strong tumas, be i gud nomo. From we taem mi mi no gat paoa blong mi, long taem ya nao, mi mi gat paoa.”—2 Korin 12:10.
Stanap Strong Agensem Fasin Ya We Yumi Sinman
Yumi evriwan i no stretgud olgeta, from sin we faswan papa mama blong yumi i mekem. (Rom 5:12) From samting ya, yumi mas faet oltaem agens long ol nogud fasin we yumi wantem mekem. !Tingting blong yumi i save foldaon bigwan, taem yumi luk se “olfala fasin blong laef” i gat moa paoa long yumi i bitim wanem we yumi bin tingbaot! (Efesas 4:22-24, NW) Long taem ya, maet ol filing blong yumi oli sem mak olsem aposol Pol, we i raetem se: “Long tingting blong mi, mi glad tumas long Loa ya blong God. Be mi luk we rabis fasin ya we i stap wok long laef blong mi, hem i narafala. Mo narafala fasin ya i agens long Loa ya blong God, we long tingting blong mi, mi glad tumas long hem. Narafala fasin ya i stap mekem mi, olsem we mi mi slef blong fasin blong sin, we i stap wok oltaem long tingting blong mi.”—Rom 7:22, 23.
Long taem ya tu, yumi save kasem paoa long Jeova. Taem yumi stap faet agens long wan slak fasin, yumi neva mas stop blong prea long Jeova. Yumi mas askem strong long hem blong fogivim yumi, nomata hamas taem yumi mas prea long hem blong tokbaot semfala problem ya. Jeova we i ‘stap skelemgud hat blong ol man’ mo we i save luk se yu yu rili tru long hat blong yu, bambae i givim wan tingting long yu we i no moa stikim yu, from we hem i gat gladhat blong givhan long man. (Proveb 21:2) Tru long tabu speret blong hem, Jeova i save givim paoa long yu blong gohed blong faet agens long ol slak fasin blong yu.—Luk 11:13.
Mo tu, yumi nidim paoa blong Jeova taem yumi mas wok wetem ol narafala we oli no stretgud olgeta. Eksampel, maet wan Kristin brata no sista i toktok nogud long yumi, we “i no tingtinggud fastaem. Tok blong hem i olsem naef blong faet we i stikim man.” (Proveb 12:18) Ol tok olsem oli save mekem yumi harem nogud tumas, antap moa, sipos oli kamaot long wan man we yumi ting se hem i mas gat gudfala fasin. Maet samting ya i spolem yumi bigwan. Yes, samfala oli bin yusum ol rong blong narafala olsem wan eskyus blong lego Jeova—!hemia mastik we i bigwan olgeta!
Be, fasin blong skelemgud ol samting i save givhan long yumi blong gat stret tingting long saed blong ol mastik blong ol narafala. Yumi no mas ting se ol sinman oli save mekem fasin we i stretgud olgeta. Waes man Solomon i mekem yumi tingbaot se: “I no gat man we i no mekem sin samtaem.” (1 King 8:46) Arthur, wan Kristin we tabu speret i makemaot hem, mo we i holemstrong long Jeova blong sevente yia, i talem se: “Ol slak fasin blong ol narafala man blong God oli givim wan jans long yumi blong soem se yumi stap holemstrong long God, mo oli traem yumi blong luk sipos yumi naf long ol Kristin fasin. Sipos yumi letem ol tok mo ol fasin blong ol man oli spolem wok blong yumi long Jeova, hemia i minim se yumi wok blong ol man nomo. Ol brata ya blong yumi oli laekem Jeova tu. Sipos yumi lukaot ol gudfala fasin long olgeta, bambae yumi luk kwiktaem se oli gud nomo.”
Paoa Blong Go Prij
Bifo we Jisas i go antap long heven, hem i talem long ol man blong hem se: ‘Taem tabu speret i kam kasem yufala, bambae yufala i gat paoa. Nao bambae yufala i mas go talemaot mi long Jerusalem, mo long olgeta ples long Judia mo Sameria, gogo i finisim olgeta ples long wol.’—Ol Wok 1:8.
Folem tok blong Jisas, naoia ol Wetnes blong Jeova oli mekem wok ya long 233 kantri blong wol. Olgeta evriwan oli spenem bitim wan bilyan haoa evri yia, blong givhan long ol narafala blong kasem save long Jeova. I no isi oltaem blong mekem wok ya. Long sam kantri, gavman i putum tabu long wok blong talemaot Kingdom no oli blokem sam haf blong wok ya. Tingbaot tu, hu i mekem wok ya—ol man we oli no strong nating, oli no stretgud olgeta, mo wanwan blong olgeta oli gat ol prapa trabol mo wari blong olgeta. Be wok i gohed, mo from samting ya, long ol tri yia we oli jes pas, bitim wan milyan man oli tekem baptaes blong soem se oli givim laef blong olgeta long Jeova. (Matyu 28:18-20) Tru ya, wok ya i gohed long paoa blong God nomo. Jeova i yusum profet Sekaraea blong talemaot se: “Hemia i no from ol ami, no from paoa blong man, be from speret blong mi nomo.”—Sekaraea 4:6.
Sipos yu yu wan man blong talemaot gud nyus, yu yu stap joen long bigfala wok ya, nating se long tingting blong yu, yu mekem smol wok nomo. Nating se yu mas stanap strong agensem ol ‘nil we oli stikim yu,’ yu save bilif strong se Jeova bambae i no fogetem ‘ol wok we yu mekem. Hem bambae i stap tingbaot we yu laekem hem tumas.’ (Hibrus 6:10) Taswe, yu mas gohed blong dipen long Stampa blong olgeta bigfala paoa we i strong tumas, blong i givhan long yu. Tingbaot se, paoa blong Jeova nomo i save mekem yumi stanap strong. Taem yumi no gat paoa, paoa blong hem i save kam strong moa long yumi.
[Futnot]
a I tru se, “olgeta evriwan oli mekem nogud finis, mo oli stap longwe long ol gudgudfala fasin blong God.” Taswe, yumi evriwan i nidim fasin sore blong God, blong yumi save frengud wetem Hem.—Rom 3:23.
[Tok blong pija long pej 26]
Paoa blong Jeova nomo i mekem wok blong prij i gohed