Praes Blong Fasin Flas—?I Hae Olsem Wanem?
?YU YU wok finis wetem wan man we oltaem, hem i daonem yu? Maet wan maneja blong wan kampani, wan masta, wan bos, no wan famle blong yu, i ting nating long yu mo i no soem respek long yu nating. ?Wanem filing blong yu long saed blong man olsem? ?Bambae yu wantem kam klosap long hem? !No gat! ?From wanem? From we fasin flas i seraotem ol man mo i spolem fasin ya blong toktok tugeta.
Man no woman we i flas, hem i gat fasin blong tok daonem ol narafala. Hem i mekem olsem blong putum hem antap long ol narafala oltaem. Man we i flas i neva talem wan gudfala tok long saed blong ol narafala. Oltaem, hem i mas talemaot ol nogud poen blong wan man. Maet hem i talem se, “yes, i tru, be hem i gat problem ya no poen ya.”
Buk ya, Thoughts of Gold in Words of Silver, i tokbaot fasin flas olsem “wan nogud fasin we oltaem, i pulum man blong wantem winim narafala. Hem i spolem wan man, i mekem se ol narafala oli no moa save ona long hem.” Yumi no sapraes se ol man oli no wantem kampani wetem olgeta we oli flas. Man we i flas, hem i no save gat ol trufala fren. “Be,” semfala buk ya i gohed, i se, “olgeta man oli laekem man we i gat tingting daon—i no man we i gat tingting daon be i praod long hem wan. I stret nomo we Baebol i talem se: “Man we i stap flas, i stap leftemap hem, mo i stap tingting nogud long ol narafala, bambae hem i sem. Be man we i mekem tingting blong hem i stap daon, bambae ol narafala oli tinghae long hem.”—Proveb 29:23, The Jerusalem Bible.
Yes, fasin flas i save spolem fasin fren blong yumi wetem ol narafala man, nao biaen oli no moa save ona long yumi. Be, ?fasin flas i save spolem fasin fren blong yumi wetem God? ?Wanem tingting blong God long saed blong man we i flas, i stap leftemap hem, mo i mekem tingting blong hem i go antap tumas? Tufala fasin ya, fasin flas mo tingting daon, ?God i ting nating long tufala?
Wan Lesen Long Tingting Daon
Tabu spirit i pusum man ya we i raetem buk blong Proveb blong talem se: “Man we i praod bambae i kasem trabol we i spolemgud hem, mo man we i flas tumas bambae i foldaon we i foldaon olgeta. Fasin we man i mekem tingting blong hem i stap daon, mo i stap joen wetem ol puaman, hem i moa gud, i winim man we i stap joen long ol man blong flas, mo i stap kasem haf blong ol samting we olgeta ya oli stap stilim.” (Proveb 16:18, 19) Samting we i hapen long Neman, komanda blong ami blong ol man Asiria, i pruvum samting ya. Neman i laef long taem blong Elisa, we i profet blong Isrel.
Wan dei, Neman i kasem leprosi. Hem i wantem tumas blong kam gud bakegen. Ale, hem i go long Sameria blong luk Elisa. Hem i stap ting se bambae hem mo Elisa, tufala i tokbaot bisnes ya tufala nomo. Be profet ya i sanem wan man blong hem i go, i talem long Neman blong i draonem hem seven taem long Jodan Reva. Samting ya i mekem Neman i kros tumas. ?From wanem profet ya i no wantem kam toktok wetem hem, be hem i girap, i sanem wan man blong hem i kam? !Mo i tru se, sam reva blong Siria, oli gud moa, i winim Reva Jodan! Problem blong Neman, hemia fasin flas. ?Wanem samting i kamaot biaen? I gud tumas we ol man blong Neman oli givim plante waes advaes long hem. “Nao hem i godaon long Jodan Reva, i draonem hem seven taem long wota olsem we profet i talem, nao sik ya blong hem i finis olgeta, bodi blong hem i kam gud bakegen, mo ol skin blong hem i klin olsem skin blong smol bebi.”—2 King 5:14.
Samtaem, wan smol tingting daon nomo i karem ol bigfala blesing.
Praes Blong Fasin Flas
Be praes we yu mas pem from fasin flas, i bitim sam blesing we yu save lusum from fasin ya. Engglis tok ya, “hubris,” i givim wan narafala mining blong fasin flas. Diksonari i givim mining blong wod ya olsem, “man we i flas tumas no i trastem hem wan bitim mak, nao plante taem, hem i stap givimbak long hemia we i mekem i nogud long hem.” (Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary) Wod ya i kamaot stret long wan tok long Grik lanwis. William Barclay, wan man Gris, we i man blong stadi, i talem se “hubris i minim fasin flas we i joen wetem fasin blong mekem i nogud tumas long narafala . . . , hem i flas tingting we i pulum [wan man] blong daonem ol fren blong hem.”
Long Baebol, i gat eksampel blong wan man we i mekem tingting blong hem i go antap bitim mak. Man ya, hem i Hanun, king blong ol man Amon. Buk ya Insight on the Scriptures i eksplenem se: “Nahas i kaen gud tumas long Deved. Taswe, taem hem i ded, Deved i sanem ol man blong karem tok blong hem, oli go leftemap tingting blong Hanun, we i stap harem nogud from papa blong hem. Be ol lida blong ol man Amon, oli tok long Hanun, oli mekem hem i ting se Deved i stap trikim hem, i wantem lukluk evri samting insaed long taon. Ale, Hanun i girap, i mekem bigfala sem long ol man blong Deved. Hem i holem olgeta, i sevemaot wansaed mustas blong olgeta, mo i katemaot klos blong olgeta stret long ples blong strap, biaen i sanem olgeta oli gohom.”a Barclay i tokbaot samting ya, i se: “Hemia wan fasin we i hubris [flas bitim mak]. Wan fasin we i daonem ol narafala, i mekem oli harem nogud tumas, mo i mekem ol man oli sem.”—2 Samuel 10:1-5.
Yes, man we i praod, hem i save mekem tingting blong hem i go antap bitim mak, i daonem ol man, mo i mekem ol narafala oli sem. Man olsem i wantem nomo blong mekem narafala i harem nogud, we hem i no gat sore nating. Mo taem hem i daonem wan man mo i mekem man ya i sem, hem i harem gud from. Be fasin ya blong ting nating long narafala, no blong mekem hem i lusum respek long hem wan, i save mekem trabol long tu defren rod. Hem i save mekem se yu lusum wan fren, mo tu hem i mekem se fren ya i kam enemi blong yu.
Wan trufala Kristin i no save gat fasin flas, we i pulum hem blong mekem narafala i harem nogud, from we Masta blong yumi i talem se ‘yumi mas mekem i gud long ol narafala man, olsem we yumi wantem blong olgeta oli mekem long yumi.’ (Matiu 7:12; 22:39) Hemia wan fasin we i no kamaot long God mo Jisas Kraes. From samting ya, Barclay i talem se: “Hubris i wan fasin flas we i pulum wan man blong daonem God.” Fasin flas ya nao, i pulum sam man blong talem se: “I no gat God nating.” (Ol Sam 14:1) Mo Ol Sam 10:4 i talem se: “Man nogud i no kea long yu nating, hem i flas tumas, nao long tingting blong hem i stap talem se, ‘I no gat God i stap.’ ” !Man we i flas olsem, ol fren mo famle blong hem, oli stap longwe long hem! !Antap long hemia, God tu i stap farawe long man olsem! !Hemia wan praes we i sas tumas blong pem!
Yu No Letem Fasin Flas i Spolem Yu
Man i save flas from plante samting—flas from kantri, kala, hae posisen mo wok, edukesen, ol rij samting, gudnem, mo paoa. Long wan rod no long narafala rod, fasin flas i save winim yu isi nomo, mo i spolem gudfala fasin blong yu.
Sam man, taem oli stap wetem ol haeman, no ol fren blong olgeta, oli mekem olsem se oli gat tingting daon. ?Be wanem i hapen taem oli kasem hae posisen? !Wantaem nomo, oli mekem i strong tumas long ol man blong olgeta, oli mekem ol man ya oli harem nogud tumas! Maet samfala man we oli putum yunifom no wan baj blong soem se oli gat hae posisen, oli save mekem olsem tu. Ol wokman blong gavman, olgeta tu oli save mekem flas taem oli stap wok wetem ol man. Maet oli stap tingting se, ol man oli mas wok blong olgeta, be i no se olgeta oli wok blong ol man. Fasin flas i save pulum yu blong mekem i strong tumas long narafala, we yu no gat sore nating. Be tingting daon i save pulum yu blong kaen gud long narafala.
Sipos Jisas i wantem, hem i save kam flas mo i mekem i strong tumas long ol disaepol blong hem. Hem i wan man we i stretgud olgeta, hem i Pikinini blong God, i stap wok wetem ol man we oli gat sin, oli mekem i strong long narafala, mo oli raf. Be, ?hem i talem wanem tok blong singaot ol man we oli lesin long hem? “Yufala evriwan we yufala i stap hadwok tumas, mo we yufala i stap karem ol hevi samting, yufala i kam long mi, nao mi bambae mi tekemaot ol hevi samting ya, mi mekem we yufala i spel gud. Yufala i mas putum yok blong mi long solda blong yufala, blong yufala i wok wetem mi, from we mi mi wan kwaet man, mo tingting blong mi i stap daon. Mo yufala i mas lan long mi, nao bambae yufala i save faenem pis long laef blong yufala. Yufala i mas mekem olsem, from we yok ya we mi bambae mi putum long yufala, wok blong hem i isi nomo, mo ol samting we mi bambae mi givim long yufala blong yufala i karem, oli no hevi.”—Matiu 11:28-30.
?Yumi stap traehad oltaem blong folem eksampel blong Jisas? ?No yumi raf, yumi wantem se oltaem, narafala i folem tingting blong yumi, yumi mekem i strong tumas long narafala, yumi no gat sore nating, mo yumi praod? I gud we yumi folem fasin blong Jisas, we i mekem narafala i haremgud, be i no mekem i strong tumas long olgeta. I gud we yumi blokem fasin flas we i save spolem yumi.
Fasin We Man i Respektem Hem Wan i No Minim Se Hem i Tinghae Tumas Long Hem
Tok ya praod i save minim tu se, “man i respektem hem wan long fasin we i stret nomo, i no bitim mak.” (Webster’s Ninth New Collegiate Dictionary) Taem yu respektem yu wan, samting ya i minim se yu kea long wanem we ol narafala oli save tingting long saed blong yu. Yu kea long klos we yu putum mo fasin blong hea blong yu, mo tu yu kea long gudnem blong yu. Wan olfala waes tok blong Spen i tru nomo, se, “Yu talem nem blong man we yu stap kampani wetem hem, nao bambae mi talemaot fasin blong yu.” Sipos yu jusum blong kampani wetem ol man we klos blong olgeta i olbaot, oli les, oli gat rabis fasin, mo oli tok swea, bambae fasin blong yu i kam olsem olgeta. Bambae yu gat sem tingting olsem olgeta, nao bambae yu kam olsem olgeta, we yu no moa gat respek long yu wan.
Yes, wan narafala fasin flas i save kamaot—fasin flas we i lidim wan man blong tinghae tumas long hem no ol gudfala fasin blong hem. Ol tija blong loa mo ol Farisi long taem blong Jisas, oli praod from kastom mo strong tingting we oli gat long skul blong olgeta. Jisas i givim woning long saed blong olgeta, i se: “Oli stap mekem ol wok blong olgeta, be oli mekem nomo blong ol man oli luk olgeta. Yufala i luk ol smol paos ya we i gat tok blong God i stap insaed long hem, we ol man oli stap fasem long fored blong olgeta mo long han blong olgeta. Ol tija blong Loa wetem ol Farisi oli mekem ol paos ya blong olgeta oli bigbigwan, mo oli mekem ol tasel we oli hanghang long kona blong klos blong olgeta oli longfala moa winim blong ol narafala man. Long taem blong lafet, olgeta oli laekem tumas blong go sidaon long ples blong ol haeman. Mo insaed long ol haos blong prea, oli wantem go sidaon long ol nambawan ples. Mo long maket, oli wantem tumas blong ol man oli leftemap han blong olgeta, mo blong oli singaot olgeta se ‘Tija’.”—Matiu 23:5-7.
Taswe, yumi nidim blong skelem gud fasin ya blong respektem yumi wan. Tingbaot tu se Jeova i stap lukluk hat blong yumi, be i no afsaed blong yumi. (1 Samuel 16:7; Jeremaea 17:10) Fasin we man i ting se hem i stret gud, i no laenap wetem stret fasin blong God. Be, naoia maet yumi askem se, ?Olsem wanem blong gat trufala tingting daon mo blong lukaotgud blong no pem praes blong fasin flas?
[Futnot]
a Wan buk we Watchtower Bible and Tract Society blong Niu Yok, i wokem.
[Tok Blong Pija Long Pej 4]
Wan smol tingting daon i givim ol bigfala blesing long Neman