Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • w99 10/15 pp. 12-17
  • Fogivim Evriwan Wetem Ful Hat Blong Yu

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • Fogivim Evriwan Wetem Ful Hat Blong Yu
  • Wajtaoa—1999
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Yumi Nidim Fasin Fogif​—Mo Yumi Kasem Fasin Fogif Ya
  • Yumi Mas Wok Strong Blong Gat Fasin Fogif
  • Mekem Pis​—Fogivim Narafala
  • ‘Yufala i Mas Gohed Blong Fofogivim Yufala’
    Wajtaoa—1997
  • Yu Mas Rere Blong Fogivim Narafala
    Wajtaoa—2012
  • ?From Wanem Yumi Mas Gat Fasin Fogif?
    Wajtaoa—1994
  • ?Yu Yu Fogif Olsem Jeova?
    Wajtaoa—1994
Luk Moa Samting
Wajtaoa—1999
w99 10/15 pp. 12-17

Fogivim Evriwan Wetem Ful Hat Blong Yu

“Sipos yufala evriwan i no fogivim ol brata blong yufala long olgeta [“hat,” NW] blong yufala, bambae Papa blong mi long heven i save mekem sem fasin ya tu long yufala.”​—MATIU 18:35.

1, 2. (a) ?Olsem wanem woman ya we plante man oli savegud ol sin blong hem, i soemaot se hem i tinghae long Jisas? (b) ?Ansa blong Jisas i makemaot wanem samting?

MAET hem i wan woman blong rod. Ol man blong jos oli no save tekem wan woman olsem i kam long haos blong olgeta. Taswe ol man oli sapraes blong luk woman ya long ples ya, be oli sapraes moa taem oli luk samting we hem i mekem. Woman ya i kam fored long wan man we fasin blong hem i stretgud olgeta, mo hem i soemaot se hem i rili tangkiu from ol wok blong man ya. Woman ya i wasem leg blong man ya wetem wota blong ae blong hem, mo i waepem leg blong hem long hea blong hem.

2 Man ya, hemia Jisas. Jisas i no kam kros long woman ya, “we i wan woman nogud.” Be Saemon, man Farisi ya we oli mekem kakae long haos blong hem, i talemaot se woman ya i wan woman blong mekem i nogud. Jisas i ansa long tok ya taem hem i talem parabol blong tu man we tufala i gat kaon long wan masta. Wan i gat bigfala kaon​—we praes blong hem i kavremap pei blong tu yia. Narawan i mas pem kaon we i daon moa, olsem pei we man i kasem aninit long tri manis. Taem i no gat wan long tufala we i naf blong pembak kaon ya, masta ya i “ravemaot kaon ya.” Tru tumas, man ya we masta i fogivim hem long kaon we i bigwan moa, hem i mas laekem masta ya moa. Afta we Jisas i joenem parabol ya wetem kaengud fasin blong woman ya, hem i givim rul ya se: “Taem we mi fogivim man, we sin blong hem i smol nomo, bambae man ya i lavem mi smol nomo.” Ale, hem i talem long woman ya se: “Ol sin blong yu, mi mi tekemaot finis.”​—Luk 7:​36-​48.

3. ?Wanem sam samting we i gud yumi tingbaot long saed blong yumi wanwan?

3 Askem long yu wan se, ‘Sipos mi mi woman ya, no sipos mi bin stap long wan trabol we i sem mak long hem, ale, wan man i soem sore long mi, ?bambae mi mi save mekem i strong long narafala man mo no fogivim narafala?’ Maet yu ansa se, ‘!No gat!’ Nating se i olsem, ?yu rili sua se yu yu rere blong fogif? ?Hemia wan impoten fasin long laef blong yu? ?Yu yu rere oltaem blong mekem fasin ya? ?Ol narafala man oli save tokbaot yu olsem wan man blong fogif? Bambae yumi luk from wanem yumi wanwan i mas meksua se yumi gat fasin ya.

Yumi Nidim Fasin Fogif​—Mo Yumi Kasem Fasin Fogif Ya

4. ?Yumi mas luksave wanem trutok long saed blong yumi wanwan?

4 Yu savegud finis se yu yu sinman. Sipos wan man i askem yu long saed ya, bambae yu agri fulwan se yumi no stretgud olgeta. Maet yu tingbaot toktok blong 1 Jon 1:8 we i se: “Sipos yumi talem se yumi no mekem sin, hemia yumi stap giaman nomo long yumi, mo God we i stamba blong trutok i no stap nating long yumi.” (Rom 3:​23; 5:​12) Sam man oli soemaot klia se sin ya i wok long laef blong olgeta, from we oli mekem sam nogud fasin we narafala man i sek from. Be, nating se yu yu no mekem sam bigfala sin olsemia, i gat plante taem we, long ol defren rod, maet yu bin mestem mak blong God​—no yu sin. ?I tru no?

5. ?Yumi mas gat tangkiu long God from wanem samting?

5 Maet laef blong yu i laenap wetem tok blong aposol Pol we i talem se: “Bifo, from we yufala i no save God, mo yufala i stap mekem sin, long saed blong God, i olsem we yufala i ded finis. Be God i joenem yufala long Kraes finis, nao i olsem we hem i mekem yufala i laef bakegen wantaem wetem hem. God i fogivim yumi finis from ol sin blong yumi.” (Kolosi 2:​13; Efesas 2:​1-3) Makemgud haf we i talem se “fogivim yumi finis from ol sin blong yumi.” Hemia plante sin ya we hem i kavremap. Yumi wanwan i gat bigfala risen blong talem olsem Deved se: “Hae God. Ol sin blong mi oli plante tumas, plis yu fogivim mi, yu tekemaot ol sin ya blong mi, from we yu yu God blong fogivim man.​—Ol Sam 25:11.

6. ?Yumi save sua long wanem samting long saed blong Jeova mo fasin fogif?

6 ?Olsem wanem yu​—no eniwan long yumi​—i save kasem fasin fogif? Wan ki samting hemia se Jeova God i rere blong fogif. Hemia wan haf blong olgeta fasin blong hem. (Eksodas 34:​6, 7; Ol Sam 86:5) Taswe i stret nomo we God i wantem yumi blong prea long hem blong askem sore long hem blong hem i fogivim yumi. (2 Kronikel 6:​21; Ol Sam 103:​3, 10, 14) Mo hem i stanemap wan rod blong mekem fasin fogif ya blong hem i kasem olgeta man​—hemia tru long ransom sakrefaes blong Jisas.​—Rom 3:​24; 1 Pita 1:​18, 19; 1 Jon 4:​9, 14.

7. ?Long wanem rod yumi mas wantem folem fasin blong Jeova?

7 Yumi mas tingbaot fasin ya we God i rere blong fogif, olsem wan eksampel we yumi wanwan i mas folem long ol narafala man. Pol i stap tingbaot samting ya, taem hem i raetem se: “Yufala i mas mekem i gud long ol Kristin brata mo sista blong yufala, mo yufala i mas kaen gud long olgeta. Mo yufala i mas fofogivim yufala, olsem we long Kraes, God i fogivim yufala finis.” (Efesas 4:​32) I sua se, Pol i wantem soemaot we eksampel blong God i save tijim yumi, from we long nekis vas hem i gohed se: “Yufala i pikinini blong God, mo hem i lavem yufala tumas, nao from samting ya, yufala i mas traehad blong folem fasin blong hem.” (Efesas 5:1) ?Yu kasem mining blong tok blong hem? Jeova God i fogivim yu, taswe yu mas folem fasin blong Hem blong ‘kaen gud mo blong fogivim’ narafala. Hemia nao wanem we Pol i wantem mekem yumi tingtinggud long hem. Ale, i gud blong askem se, ‘?Mi mi stap mekem olsem? Sipos hemia i no wan fasin blong mi, ?mi stap wok blong kamgud moa long hem, mi rili traehad blong folem fasin blong God blong fogivim narafala?’

Yumi Mas Wok Strong Blong Gat Fasin Fogif

8. ?Yumi mas luksave se wanem kaen man i stap insaed long ol kongregesen blong yumi?

8 I naes blong tingting se i no gat plante taem we sam samting oli hapen insaed long Kristin kongregesen, we oli mekem se yumi nidim blong folem fasin blong God blong fogivim narafala. Be, i klia se i no olsem. I tru, ol Kristin brata mo sista blong yumi oli stap traehad blong soem lav, folem eksampel blong Jisas. (Jon 13:35; 15:12, 13; Galesia 6:2) Oli stap wok longtaem finis, mo oli gohed yet blong traehad blong lego ol tingting, toktok mo aksin we oli blong rabis wol ya. Oli rili wantem soemaot se oli putum niufala fasin blong laef. (Kolosi 3:​9, 10) Be, yumi no mas sarem ae long trutok ya se, bigfala kongregesen blong ol brata long fulwol, mo olgeta kongregesen wanwan, oli fulap long ol man we oli no stretgud olgeta. I tru se fasin blong laef blong olgeta naoia i moagud i bitim bifo, be, oli sinman yet.

9, 10. ?From wanem yumi no mas sapraes sipos sam problem oli kamaot bitwin ol brata?

9 Long Baebol, God i talem stret se bambae i mas gat sam samting we oli no stret insaed long kongregesen, long medel blong ol brata mo sista blong yumi. Wan eksampel blong samting ya, hemia tok blong Pol long Kolosi 3:​13: “Yufala i mas givgivhan long yufala, mo taem wan long yufala i gat sam poen agens long narawan, tufala ya i mas fofogivim tufala. Yufala i mas fofogivim yufala, long sem fasin ya we Masta blong yumi i fogivim yumi.”

10 I impoten blong luksave se, long ples ya bakegen, Baebol i joenem fasin fogif blong God wetem fasin blong yumi blong fogivim narafala. Hem i soemaot se i responsabiliti blong yumi blong fogif mo se yumi nidim blong mekem olsem. ?From wanem hemia wan traem blong yumi? From we Pol i talem se maet samtaem wan long yumi “i gat sam poen agens long narawan.” Pol i luksave se ol samting ya bambae oli hapen. Maet long faswan handred yia, i bin hapen olsemia tu, long medel blong ol Kristin we oli “joen long Kraes,” we oli gat hop blong ‘go long heven.’ (Kolosi 1:​2, 5) Taswe, from we i gat problem olsem i hapen long medel blong ol ‘tabu man blong God we hem i lavem olgeta mo i jusumaot olgeta finis,’ yumi no sapraes sipos problem ya i hapen tede tu, long medel blong ol trufala Kristin we tabu spirit i no makemaot olgeta. (Kolosi 3:​12) Yes, yumi no mas tingting se wan samting i nogud olgeta wetem kongregesen blong yumi jes from we sam problem i kamaot​—maet samfala i harem nogud from fasin we narafala i mekem long hem.

11. ?Disaepol Jemes i givim woning long yumi long saed blong wanem?

11 Tok blong Jemes, we i haf brata blong Jisas, i soemaot tu se, yumi no mas sapraes se wan wantaem bambae i gat sam samting oli hapen we oli pulum yumi blong fogivim ol brata blong yumi. “Sipos i gat sam long yufala we oli waes, mo oli gat save, i gud oli soemaot samting ya tru long ol gudfala wok, wetem kwaet fasin we i blong waesman nomo. Be sipos long hat blong yufala, yufala i stap jelas tumas, mo yufala i wantem rao oltaem, yufala i no mas tok flas mo giaman agensem trutok.” (Jemes 3:​13, 14, NW) ?I save gat fasin blong ‘jelas tumas mo wantem rao oltaem,’ long hat blong ol trufala Kristin? Yes, ol tok blong Jemes oli soemaot klia se samting ya i kamaot insaed long kongregesen blong faswan handred yia. Mo samting ya bambae i kamaot tede tu.

12. ?Wanem problem i kamaot long kongregesen blong Filipae bifo?

12 Wan eksampel blong samting ya i hapen long tu Kristin woman we tabu spirit i bin makemaot tufala. Ol man oli tokgud long saed blong tufala se oli stap wok strong wetem Pol. Ating yu rimemba stori ya blong Yuodia mo Sintike, we tufala i memba blong kongregesen blong Filipae. Nating se yumi no gat evri haf blong stori ya, Filipae 4:​2, 3 i soem se i bin gat wan problem bitwin long tufala. Yumi no save wanem i hapen, be maet wan long tufala i no tingtinggud nao i talem wan tok we i stikim narawan, no maet wan long tufala i mekem wan fasin we i jikim narawan, no maet tufala i jelas long tufala mo tufala i traem wok bitim narawan. Be, nating se i olsem wanem, problem ya i kam bigwan tumas mekem se Pol, we i stap longwe, long Rom, i harem bisnes ya. Ating tufala Kristin sista ya, tufala i no moa wantem toktok long tufala. Maet long taem blong ol miting, tufala i stap longwe long tufala, no maet oli stap go toktok long ol fren blong tufala blong talem nogud toktok agensem narawan.

13. ?Wanem gudfala risal maet i kamaot long bisnes blong Yuodia mo Sintike, mo samting ya i givim wanem lesen long yumi?

13 ?Stori ya i laenap long wan samting we i hapen finis long yu, no bitwin sam brata insaed long kongregesen blong yu? Ating i gat wan smol problem olsemia we i stap gohed naoia. ?Yumi save mekem wanem? Long stori ya bifo, Pol i pulum tufala Kristin sista ya se “from we yutufala i woman we i joen long Masta blong yumi, yutufala i mas gat wan tingting nomo.” Maet tufala sista ya tufala i agri blong storebaot bisnes ya wanples, blong mekem pis i stap, blong soem we tufala i rere blong fofogivim tufala, mo long rod ya, folem fasin blong Jeova blong fogivim narafala. Yumi save sua fulwan se Yuodia mo Sintike tufala i winim problem ya. Yumi save winim ol problem ya tede tu. Fasin ya blong rere blong fogivim narafala i save wok tede mo karem gudfala frut.

Mekem Pis​—Fogivim Narafala

14. ?From wanem plante taem yumi naf mo i isi moa jes blong letem bisnes ya i pas?

14 Taem yu gat wan problem wetem wan narafala kristin, ?yu rili nidim wanem blong bambae yu save fogivim hem? Blong talem stret, i no gat wan rod we i isi moa, be Baebol i givim sam eksampel mo gudfala advaes we oli save halpem yumi. Wan stamba samting blong tingbaot​—we maet i no isi blong agri long hem mo blong mekem i wok long taem olsem​—hemia jes blong fogetem bisnes ya, letem i pas. Plante taem, wan problem we i gohed longtaem, olsem hemia blong Yuodia mo Sintike, i pulum man blong tingting se narawan nao hem i gat moa rong, no fol i blong hem. Taswe long wan taem olsem, maet yu save tingting se narafala Kristin hem i gat moa fol no i mekem i nogud moa i bitim yu. Nating se i olsem, ?yu save fogif mo letem bisnes ya i stap nomo? Yu mas luksave se, sipos narafala Kristin ya nomo i gat fol, bambae i wok blong yu fastaem blong letem bisnes ya i pas, olsem we yu fogivim hem mo i finis long ples ya.

15, 16. (a) ?Olsem wanem Maeka i tokbaot Jeova? (b) ?I minim wanem se God i “pas ova long ol sin”?

15 Yumi mas lukluk oltaem i go long God olsem eksampel we yumi mas folem long saed blong fasin fogif. (Efesas 4:⁠32–​5:1) God i soem gudfala fasin ya blong letem mastik i pas, profet Maeka i tokbaot eksampel ya taem hem i raetem se: “Hae God. I no gat wan narafala god we i olsem yu. Bambae yu save fogivim olgeta we oli stap kamaot biaen long mifala, yu save tekemaot ol sin blong olgeta [“pas ova long ol sin blong olgeta,” NW]. Taem yu yu kros, be kros blong yu i no save stap longtaem. Oltaem yu yu glad blong soemaot long mifala we yu stap lavem mifala tumas.”​—Maeka 7:​18.

16 Taem Baebol i tokbaot Jeova olsem man we i “pas ova long ol sin,” hem i no stap talem se Jeova i no naf blong rimemba rong we man i mekem, olsem we bisnes ya i lus long tingting blong hem. No gat. Tingbaot stori blong Samson mo stori blong Deved, we tufala i bin mekem sam bigfala mastik. God i naf blong rimemba ol sin ya, nating se longtaem i pas. Yumi save sam long ol mastik blong olgeta ya from we Jeova i pulum sam man blong raetemdaon stori blong olgeta long Baebol. Nating se i olsem, God blong fogif i bin soem sore long tufala, mo i tokbaot tufala olsem eksampel blong strong bilif we yumi save folem.​—Hibrus 11:32; 12:1.

17. (a) ?Wanem tingting i save halpem yumi blong pas ova long ol mastik, no rong, blong narafala? (b) ?Sipos yumi traehad blong mekem samting ya, olsem wanem yumi soemaot se yumi folem eksampel blong Jeova? (Lukluk futnot.)

17 Yes, Jeova i naf blong ‘pas ova’a long ol mastik, olsem we Deved i askem hem blong mekem plante taem. (2 Samuel 12:13; 24:10) ?Yumi save folem fasin blong God long saed ya? ?Yumi rere blong pas ova long ol slak fasin mo rong we ol brata sista blong yumi, we oli sinman, oli mekem long yumi? Tingbaot yu wan olsem se yu stap long wan plen we i stap ron long efil mo i rere blong flae. Taem yu lukluk i goaot long plen, yu luk wan man we yu savegud hem, i lukluk i kam long plen mo hem i pulum tang blong hem. Yu save se hem i harem nogud from wan samting mo maet hem i stap tingbaot yu taem hem i mekem samting ya. No maet hem i no stap tingbaot yu nating, taem hem i mekem olsem. Nomata long samting ya, plen i flae, ale yu pas antap long man ya, we naoia yu luk hem i smol nomo. Wan aoa biaen, yu stap plante handred kilometa longwe long hem, mo rabis fasin blong hem i stap longwe biaen long yu finis. Long sem fasin, bambae i isi moa long yumi blong fogivim narafala, sipos yumi mekem olsem Jeova mo pas ova long mastik blong narafala. (Ol Proveb 19:11) Long ten yia we i kam, no long tu handred yia biaen, taem yumi stap long Wan Taosen Yia Rul blong Kraes, ating mastik ya bambae i wan samting we i smol nomo. Ale, ?from wanem yu no jes pas ova long hem?

18. ?Sipos yumi faenem i had blong fogetem wan rong we narafala i mekem long yumi, wanem advaes we yumi save folem?

18 Be, wan wantaem maet yu bin prea from wan bisnes mo yu traem fogivim narafala, be yu harem se yu no naf blong mekem olsem. ?Olsem wanem nao? Jisas i pulum yumi blong go luk narafala ya we yumi gat rong wetem, mo traem stretem problem ya, yutufala nomo, blong traem kasem pis. “Nao from samting ya, sipos yu kam long Olta blong God blong givim presen i go long hem, nao yu tingbaot we brata blong yu i stap kros long yu from wan samting, yu mas livim presen ya i stap long fes blong Olta fastaem. Nao yu mas go stretem poen ya wetem brata blong yu blong yutufala i fren gud, nao biaen yu save kambak bakegen blong givim presen blong yu long God.”​—Matiu 5:​23, 24.

19. ?Wanem fasin we yumi mas gat mo wanem fasin we yumi no mas gat, taem yumi traem mekem pis wetem brata blong yumi?

19 I impoten blong save se, Jisas i no talem se yu mas go long brata blong yu blong pruvum long hem se yu yu mekem i stret nomo be hem nao i rong. Maet i tru hem nao i rong. Be, ating i moa tru se, i gat rong long saed blong yu tu. Nomata se bisnes ya i olsem wanem, mak blong yumi i no blong winim narafala blong hem i agri wetem yumi, olsem we i bodaon nomo long yumi. Sipos yumi gat tingting ya taem yumi stretem wan bisnes, i sua se bambae yumi mestem. Mo tu, mak blong yumi i no blong toktok bakegen long saed blong evri samting we i bin hapen, no blong talem bakegen wanem samting we yumi ting se i bin kamaot. Wan storeyan we i gohed long kwaet fasin mo wetem Kristin lav, maet bambae i soemaot se problem ya i kamaot nomo from wan samting we wan long yutufala i no bin kasem save long hem, ale, yutufala i save traem stretem. Mo nating sipos storeyan blong yutufala i no pulum yutufala blong agri long evri samting, ?i rili wan impoten samting se yutufala i agri long evri samting? I moagud sipos yutufala i agri se yutufala i rili wantem mekem wok blong God blong yumi, we i gat fasin fogif. Taem yu luksave trutok ya, maet bambae i isi moa long yutufala blong talem, wetem fulhat blong yutufala, se, “Mi rili sore se from sin blong yumi, yumitu bin gat smol problem ya. Plis, i gud sipos yumitu jes pas ova long hem.”

20. ?Yumi save lanem wanem long eksampel blong ol aposol?

20 Rimemba se ol aposol tu oli gat smosmol rao from defren bisnes, olsem taem ya we sam long olgeta oli traem kasem haeples. (Mak 10:35-​39; Luk 9:​46; 22:24-​26) Samting ya i mekem tingting blong olgeta i harem nogud, maet sam oli spolem filing blong narawan, no maet oli tok strong agensem narawan. Be oli naf blong pas ova long ol mastik olsemia, mo gohed blong wok tugeta. Samtaem biaen, wan long olgeta i raetem se: “Man we i wantem gudfala laef, we i wantem harem gud evri dei nomo, bambae hem i no mas tok nogud, mo i no mas giaman. Hem i mas lego ol fasin nogud mo i mas mekem ol samting nomo we i gud. Long olgeta tingting blong hem, hem i mas wok had blong mekem pis.”​—1 Pita 3:​10, 11.

21. ?Jisas i givim wanem nambawan advaes long saed blong fasin fogif?

21 Long fashaf blong stadi ya yumi makem wan risen blong yumi fogif: God i fogivim plante sin we yumi mekem bifo, taswe yumi mas folem eksampel blong hem mo fogivim ol brata blong yumi. (Ol Sam 103:12; Aesea 43:25) Be naoia yumi luk se i gat wan narafala risen blong yumi fogif. Yumi faenem tingting ya long Lodsprea. Jisas i talem se: “Yu fogivim mifala from ol sin blong mifala, olsem we mifala i stap fogivim ol man we oli mekem i nogud long mifala.” Wan yia biaen, hem i talem bakegen impoten tok ya taem hem i tijim ol man blong hem blong prea: “Yu fogivim mifala from ol sin blong mifala, from we mifala i stap fogivim ol man we oli mekem i nogud long mifala.” (Matiu 6:​12, 14; Luk 11:4) Mo, sam dei nomo bifo we Jisas i ded, hem i talem se: “Taem yufala i stanap blong mekem prea, sipos yufala i kros long wan man, yufala i mas fogivim hem fastaem. Nao God ya we hem i Papa blong yufala long heven, hem bambae i save fogivim yufala from ol sin blong yufala.”​—Mak 11:25.

22, 23. ?Olsem wanem fasin ya we yumi rere blong fogivim narafala, i gat paoa long fiuja blong yumi?

22 Yes, sipos yumi wantem se God i gohed blong fogivim yumi, samting ya i dipen bigwan long fasin blong yumi wanwan we yumi rere blong fogivim ol brata blong yumi. Taem wan problem i kamaot wetem ol Kristin brata blong yumi, tingbaot se, ‘?I moa impoten blong traem kasem fasin fogif blong God, no blong traem pruvum se brata no sista ya i bin mekem wan smol mastik, no i agensem mi long wan samting we i kamaot nomo from we hem i sinman?’ Yu save finis ansa blong kwestin ya.

23 Be, ?olsem wanem nao, sipos problem we i kamaot i bigwan moa i bitim wan smol mastik no tok we narafala i talem agensem yumi? Mo, ?wetaem nao, advaes blong Jisas long Matiu 18:15-​18 i stret blong folem? I gud yumi tokbaot samting ya long nekis stadi.

[Futnot]

a Wan man blong stadi i talem se pija tok ya we i stap long Maeka 7⁠:​18, long lanwis blong Hibru hem i “laenap wetem fasin blong wan man we i stap wokbaot folem wan rod mo i no stap teknotis long ol samting we tingting blong hem i no gat intres long ol samting ya. Tingting ya i no minim se God i no save luk sin blong man, mo i no minim tu se God i tingbaot sin blong man olsem samting we i nating nomo mo i no impoten. No gat. Be, tok ya i minim se God i no stap makemgud evri mastik blong panisim man wetem. God i no kwik blong panisim man, be hem i fogif.”​—Jajes 3:​26; 1 Samuel 16:8.

?Yu Yu Tingbaot?

◻ ?Olsem wanem Jeova i givim wan eksampel long yumi blong folem, long saed blong fasin fogif?

◻ ?Yumi mas rimemba wanem samting long saed blong ol brata sista insaed long kongregesen?

◻ ?Plante taem, yumi naf blong mekem wanem long saed blong ol smol mastik no rong we narafala i mekem long yumi?

◻ ?Sipos i nidim, yumi save mekem wanem blong stap long pis wetem brata blong yumi?

[Tok Blong Pija Long Pej 15]

Taem wan smol problem i kamaot wetem wan narafala Kristin, i gud yumi traem letem problem ya i pas; long taem we i kam, sloslou bisnes ya bambae i kam olsem nating nomo

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem