!Soemaot Semfala Tingting Olsem Kraes!
“God ya we i stap mekem yufala i stanap strong mo i haremgud, hem i mekem se yufala evriwan i gat semfala tingting olsem we Jisas Kraes i gat.”—ROM 15:5, NW.
1. ?Olsem wanem tingting blong yumi i save gat paoa long laef blong yumi?
TINGTING blong yumi i save gat bigfala paoa long laef blong yumi. Tingting blong no kea no blong traehad oltaem, gudfala tingting no nogud tingting, tingting blong rao no blong wok tugeta, tingting blong komplen no blong talem tangkiu, i save gat bigfala paoa long laef blong wan man. Mo tu, ol tingting ya oli save gat paoa long ol fasin we ol narafala man oli mekem long hem. Man we i gat gudfala tingting i save stap glad nomata we hem i fesem ol hadtaem. Be man we i gat nogud tingting, hem i tingbaot evri samting olsem we i nogud, nating se long tingting blong ol narafala man, laef blong hem i gud nomo.
2. ?Olsem wanem wan man i save lanem blong gat sam tingting?
2 Ol tingting we yumi gat—ol gudfala tingting no ol nogud tingting—yumi save lanem. Yes, yumi lanem blong gat wan gudfala tingting mo ol nogud tingting. Buk ya, Collier’s Encyclopedia i tokbaot wan pikinini we i jes bon, i se: “Wanem tingting we bambae hem i gat, hem i mas kasem no lanem long narafala, olsem we hem i mas kasem no lanem wan niufala lanwis no blong gat gudhan blong mekem wan samting.” ?Olsem wanem yumi save lanem blong gat ol tingting olsem? I tru se i gat plante samting we oli gat paoa long tingting blong yumi, be samting we i gat moa paoa, hemia wanem we i stap hapen raonabaot long yumi mo ol fren blong yumi tu. Collier’s Encyclopedia i gohed, i se: “Sloslou yumi lanem no kasem ol tingting ya long ol man we yumi joen wetem olgeta oltaem.” Plante taosen yia bifo, Baebol i talem wan samting we i sem mak se: “Sipos man i go joen long ol waes man, bambae hem i save kam waes, be sipos hem i go mekem fren wetem ol man we oli no gat hed, bambae hem i spolem hem nomo.”—Ol Proveb 13:20; 1 Korin 15:33.
Eksampel Blong Wan Stret Tingting
3. ?Hu ya i soemaot nambawan eksampel long saed blong tingting, mo olsem wanem yumi save folem eksampel ya?
3 Jisas Kraes i soem beswan eksampel long fasin blong gat wan stret tingting. Hem i talem se: “Mi mi putum wan eksampol blong yufala, blong bambae yufala i save mekem sem fasin ya nomo we mi mi mekem long yufala.” (Jon 13:15) Blong kam olsem Jisas, fastaem yumi mas kasem save long hem. Risen from wanem yumi stadi long laef blong Jisas, hemia blong mekem wanem we aposol Pita i talem: “Hemia wan fasin we God i singaot yufala blong karem, from we Kraes, hem i harem nogud long bodi blong hem, blong sevem yufala, mo hem i soemaot fasin ya long yufala, blong bambae yufala i biaen long hem.” (1 Pita 2:21) Mak we yumi wantem kasem, hemia blong traem bes blong yumi blong kam olsem Jisas.a Samting ya i minim se yumi mas wokem semfala tingting olsem hem.
4, 5. ?Rom 15:1-3, i tokbaot wanem poen long saed blong tingting blong Jisas, mo ol Kristin oli save folem eksampel blong hem olsem wanem?
4 ?Yumi mas mekem wanem blong gat semfala tingting olsem Jisas? Japta 15 blong leta we Pol i raetem i go long ol Kristin blong Rom, i givhan long yumi blong ansarem long kwestin ya. Long ol faswan vas blong japta ya, Pol i tokbaot wan nambawan fasin blong Jisas. Hem i talem se: “Yumi ya we yumi strong long fasin ya blong bilif long Kraes, yumi mas givhan gud long olgeta we bilif blong olgeta i no strong. I no stret blong yumi folem ol fasin we yumi nomo i wantem. Yumi mas tingbaot ol fasin we ol Kristin brata mo sista blong yumi oli wantem, nao yumi mas mekem i gud long olgeta, blong mekem olgeta oli strong moa long bilif blong olgeta, from we Kraes i no folem ol fasin we hem nomo i wantem. Tok blong Baebol we i tokbaot hem, i talem se, ‘God. Ol rabis tok ya we ol man oli stap sakem long yu, oli stap spolem mi.’”—Rom 15:1-3
5 Baebol i leftemap tingting blong ol Kristin we oli folem eksampel blong Jisas, blong gat semfala tingting olsem hem. Ol Kristin ya oli no mas mekem ol samting we olgeta nomo oli wantem, be wetem tingting daon, oli mas rere oltaem blong givhan long ol narafala. Yes, fasin ya blong gat tingtingdaon, mo rere oltaem blong givhan long ol narafala, hem i wan fasin we i makemaot olgeta we oli ‘strong long fasin ya blong bilif.’ Jisas, we hem i strong long saed blong spirit, i winim olgeta man we oli laef bifo mo naoia, i tokbaot hem wan se: “Bambae yufala i mas mekem olsem we mi mi mekem. Mi mi Pikinini blong Man, be mi mi no kam blong bambae ol man oli mekem wok blong mi. Mi mi kam blong mekem wok blong olgeta, mo blong givim laef blong mi blong pem rod blong plante man oli go fri.” (Matiu 20:28) Yumi ol Kristin, i gud we yumi mekem olsem Kraes, yumi mas wantem blong givhan long ol narafala. Yumi mas givhan tu long “olgeta we bilif blong olgeta i no strong.”
6. ?Olsem wanem yumi save folem eksampel blong Jisas taem ol man oli tok nogud long yumi mo agensem yumi?
6 Wan narafala nambawan fasin we Jisas i soemaot, hemia fasin blong hem blong tingting, mo aksen we hem i tekem folem tingting blong hem. Oltaem fasin we hem i mekem i bildimap bilif blong ol narafala. Hem i neva letem nogud tingting blong ol narafala i spolem gudfala tingting we hem i gat blong mekem wok blong God. I gud we yumi tu, yumi folem eksampol ya. Taem ol man oli tok nogud long Jisas mo oli ronem hem from we hem i holemstrong wosip long God, Jisas i holem longfala tingting mo i stanap strong. Hem i no komplen from samting we oli mekem long hem. Hem i save se bambae ol man we oli no bilif mo we oli no gat save, i mas agensem olgeta we oli traehad blong givhan long ol narafala blong “mekem i gud long olgeta, blong mekem olgeta oli strong moa long bilif blong olgeta.”
7. ?Olsem wanem Jisas i soemaot longfala tingting, mo from wanem yumi mas mekem i sem mak?
7 Jisas i soemaot stret tingting long sam narafala rod bakegen. Oltaem, tingting blong hem i longfala, mo hem i wet long Jeova blong mekem ol stamba tingting blong Hem oli kamtru. (Ol Sam 110:1; Matiu 24:36; Ol Wok 2:32-36; Hibrus 10:12, 13) Antap long samting ya, Jisas i soem longfala tingting long ol man blong hem. Hem i talem long olgeta se: “Yufala i mas lan long mi.” From we hem i wan kwaet man, ol tijing blong hem oli bildimap bilif blong olgeta mo i mekem olgeta oli harem gud. Mo from we “tingting blong [hem] i stap daon,” hem i neva leftemap hem tumas mo hem i neva mekem flas. (Matiu 11:29) Pol i leftemap tingting blong yumi blong folem eksampel blong Jisas long saed blong ol fasin ya, mo blong gat semfala tingting olsem hem. Hem i talem se: “Tingting blong yufala i mas kam stret gud wetem tingting blong Jisas Kraes. Fastaem, bifo olgeta, hem i olsem God nomo, be hem i no ting se hem i mas holemtaet fasin ya we hem i sem mak wetem God. Hem nomo i lego olgeta fasin ya, nao i kam olsem man blong wok nomo. Hem i bon long wol ya, i kam man. Hem i karem fasin blong man.”—Filipae 2:5-7.
8, 9. (a) ?From wanem yumi mas traehad blong wokem wan tingting we yumi no tingbaot yumi wan nomo? (b) ?From wanem yumi no mas letem tingting i foldaon sipos yumi no naf blong folem eksampel blong Jisas, mo olsem wanem Pol i soemaot wan gudfala eksampel long saed ya?
8 I isi nomo blong talem se yumi wantem givhan long ol narafala mo putum nid blong olgeta fastaem long nid blong yumi. Be sipos yumi skelemgud tingting blong yumi, maet bambae yumi faenemaot se hat blong yumi i no rili wantem mekem samting ya. ?From wanem? Fastaem, hemia from we yumi bon wetem fasin blong tingbaot yumi wan, we yumi kasem long Adam mo Iv. Sekenwan, hemia from we yumi stap long wan wol we i leftemap fasin we man i tingbaot hem wan nomo. (Efesas 4:17, 18) Blong wokem wan tingting we yumi no tingbaot yumi wan nomo, i minim se yumi mas lanem wan fasin blong tingting we i defren long fasin we yumi bon wetem mo we i no stretgud olgeta. Hemia i minim se yumi mas gat wan strong tingting mo yumi mas traehad.
9 Eksampel blong Jisas we i stretgud, hem i defren olgeta long fasin blong yumi, we yumi no stretgud. Taswe, samtaem maet samting ya i mekem tingting blong yumi i foldaon. Maet yumi ting se yumi neva save gat semfala tingting olsem Jisas. Be makemgud ol tok ya blong Pol we i leftemap tingting blong yumi se: “Mi mi save finis we fasin blong mekem ol gudgudfala samting, hem i no stap long tingting blong mi nating. Hemia i min se mi mi man nomo, mo i no fasin blong mi, blong mi mekem ol gudgudfala samting. I tru, mi gat tingting blong mi, se mi wantem mekem ol gudgudfala fasin, be mi no naf blong mekem. Nao oltaem mi no mekem ol gudgudfala fasin ya we mi wantem mekem, mi stap mekem ol rabis fasin ya, we mi no wantem mekem nating. Long tingting blong mi, mi glad tumas long Loa blong God. Be mi luk we rabis fasin ya we i stap wok long laef blong mi, hem i narafala. Hem i agens long Loa ya, we long tingting blong mi, mi glad tumas long hem. Fasin ya i stap mekem mi, mi olsem slef blong fasin blong sin, we i stap wok oltaem long tingting blong mi.” (Rom 7:18, 19, 22, 23) I tru se, sin blong Pol i blokem hem bakegen mo bakegen blong mekem wanem we hem i wantem, we i laenap wetem samting we God i wantem. Be tingting blong hem—hemia fasin blong hem blong tingting mo filing we hem i gat long saed blong Jeova mo loa blong Hem—i wan gudfala eksampel. Yumi tu, yumi save mekem olsem Pol.
Stretem Ol Rong Tingting
10. ?Pol i leftemap tingting blong ol man Filipae blong wokem wanem tingting?
10 ?Yu ting se samfala oli nidim blong stretem rong tingting blong olgeta? Yes. Samting ya i tru long saed blong sam Kristin long faswan handred yia. Long leta we Pol i raetem i go long ol Kristin blong Filipae, hem i tokbaot fasin blong gat stret tingting. Hem i talem se: “Mi mi no save talem se mi kam stret man finis, we mi kasem mak blong Kraes, [we mi laef bakegen long ded fastaem blong go long heven] nogat. Be from we Kraes i mekem mi mi man blong hem, mi stap traehad blong mekem fasin blong hem i fasin blong mi. Ol brata mo sista. Tok ya blong mi i tru. Mi mi no ting se mi holem ol fasin ya finis, olsem we mi win finis. Hemia no yet ya. Be wan samting nomo mi stap mekem. Mi mi fogetem olgeta samting we oli stap long bak blong mi, nao mi stap traehad oltaem blong kasem ol samting we oli stap long fes blong mi. I olsem we mi stap resis i go stret long mak, we i gat praes blong man we i win. Mo praes ya, hemia we God i singaot yumi blong yumi joen long Jisas Kraes, yumi go stap antap, long ples blong hem. I stret nomo blong yumi evriwan we i kam olsem bigman finis long ol fasin blong Kraes, yumi gat sem tingting ya nomo.”—Filipae 3:12-15.
11, 12. ?Wanem rod we Jeova i yusum blong soemaot wan stret tingting long yumi?
11 Ol tok blong Pol oli soemaot se wan man we i kam Kristin finis, be i ting se hem i no nidim blong gohed moa, Kristin ya i gat wan rong tingting. Hem i no gat semfala tingting olsem Kraes. (Hibrus 4:11; 2 Pita 1:10; 3:14) ?Be wan man olsem, hem i save stretem rong tingting blong hem? Yes, from we God i save givhan long yumi blong stretem tingting blong yumi, sipos yumi rili wantem. Pol i gohed, i talem se: “Be sipos sam long yufala oli gat narafala tingting, God bambae i mekem samting ya [stret tingting] i moa klia long olgeta.”—Filipae 3:15.
12 Be, sipos yumi wantem se Jeova i mekem stret tingting i moa klia long yumi, yumi mas mekem sam samting tu. Yumi mas prea mo stadi long Tok blong God, mo ol Kristin buk we “slef we i stret mo waes” i givim long yumi. Samting ya bambae i givhan long olgeta we oli “gat narafala tingting” blong gat wan stret tingting. (Matiu 24:45, NW) Ol Kristin elda, we tabu spirit i putumap olgeta “blong lukaot long ol sipsip long kongregesen blong God,” bambae oli glad blong givhan. (Ol Wok 20:28, NW) !Yumi tangkiu tumas se Jeova i tingbaot we yumi sinman mo i wantem givhan long yumi wetem lav! I gud we yumi akseptem help ya.
Lanem Samting Long Ol Narafala
13. ?Yumi lanem wanem long stori blong Job long Baebol long saed blong stret tingting?
13 Long Rom japta 15, Pol i soemaot se taem yumi tingting dip long ol eksampel blong bifo, samting ya i save halpem yumi blong stretem tingting blong yumi. Hem i talem se: “Olgeta tok ya we oli raetem long Baebol bifo, oli raetem blong tijim yumi. Nao tingting blong yumi i save stap strong, from we tok ya blong Baebol i stap mekem yumi harem gud, i stap mekem tingting blong yumi i longfala.” (Rom 15:4) Sam long ol trufala man blong Jeova long taem bifo, oli nidim blong stretem tingting blong olgeta. Eksampel, Job i wan man we oltaem, hem i gat wan gudfala tingting. Hem i neva ting se Jeova i stamba blong fasin nogud, mo nating se hem i safa, hem i neva letem samting ya i pulum hem blong no moa trastem God. (Job 1:8, 21, 22) Be nating se i olsem, hem i gat fasin blong traem pruvum se hem i no mekem i rong. Jeova i sanem Elihu blong givhan long Job blong stretem tingting ya. Job i no kam kros, be wetem tingting daon, hem i luksave se hem i nidim blong jenisim tingting blong hem, mo kwiktaem nomo hem i stat blong mekem samting ya.—Job 42:1-6
14. ?Sipos yumi kasem advaes blong stretem tingting blong yumi, olsem wanem yumi save folem eksampel blong Job?
14 ?Olsem wanem sipos wan Kristin brata i talem long yu long kaen fasin se yu gat sam rong tingting? ?Bambae yu mekem olsem Job? I gud tumas we yumi gat fasin olsem Job, neva yumi mas “tok nogud long God from ol samting ya.” (Job 1:22) Sipos yumi safa from fasin we i no stret, yumi neva mas komplen mo talem se samting ya i fol blong Jeova. Mo yumi neva mas ting se yumi no save mekem i rong. Nomata wanem blesing we yumi gat long wok blong Jeova, yumi mas rimemba se “yumi man blong wok nomo.”—Luk 17:10.
15. (a) ?Wanem rong tingting we sam long ol man blong Jisas oli bin soemaot? (b) ?Olsem wanem Pita i soem wan nambawan tingting?
15 Long ol faswan handred yia, sam long olgeta we oli lesin long Jisas oli soemaot se oli gat rong tingting. Wan taem, Jisas i talem wan samting we i strong blong kasem save long hem. From samting ya, “plante man blong Jisas oli harem tok ya, nao oli talem se, ‘!Man! !Tok ya i strong tumas! ?Hu i save harem tok olsem?’” Olgeta we oli talem tok ya, i klia se oli gat rong tingting. Mo rong tingting blong olgeta i mekem se oli no moa wantem lesin long Jisas. Baebol i talem se: “Nao biaen long tok ya plante man blong hem oli gowe long hem, oli no moa biaen long hem bakegen.” ?Be olgeta evriwan oli gat rong tingting? Nogat. Stori ya i gohed i talem se: “Nao Jisas i askem long ol twelef man blong hem se, ‘?Olsem wanem long yufala? ?Yufala tu i wantem gowe long mi?’ Nao Saemon Pita i talem long hem se, ‘Masta. ?Bambae mifala i save go long hu? Yu nomo yu gat ol tok blong laef ya we i no save finis.’” (Jon 6:60, 66-68) !Tingting ya i nambawan! ?Olsem wanem taem i gat niufala fasin blong eksplenem sam vas long Baebol, we i hadwok long yumi blong akseptem? ?Yumi soem gudfala tingting olsem Pita? !I no waes nating blong lego wosip blong Jeova no blong toktok long wan fasin we i no laenap wetem ‘ol tok we oli stret gud,’ jes from we yumi faenem se i hadwok blong kasem save long sam samting!—2 Timoti 1:13
16. ?Ol lida blong skul blong ol man Jiu oli soemaot wanem nogud tingting long taem blong Jisas?
16 Ol lida blong skul blong ol man Jiu long faswan handred yia, oli no soem semfala tingting olsem Jisas. Long taem we Jisas i mekem Lasaros i laef bakegen long ded, oli soemaot strong tingting blong olgeta blong no lesin long Jisas. Merikel ya i soemaot klia long ol man we oli gat stret tingting se God nao i sanem Jisas i kam long wol. Be nating se i olsem, yumi ridim se: “Nao ol Farisi ya wetem ol jif pris oli mekem miting wetem Kaonsel blong olgeta, nao oli talem long ol memba blong Kaonsel ya se, ‘?Bambae yumi mekem olsem wanem? Man ya i stap mekem plante merikel ya. Sipos yumi letem hem i stap gohed long fasin ya, bambae olgeta man oli bilif long hem. Nao bambae ol man Rom oli save kam spolem haos blong God blong yumi, wetem ol man blong kantri blong yumi.’” ?Oli mekem wanem blong stretem bisnes ya? “Nao long dei ya, olgeta oli agri se oli mas kilim Jisas i ded.” Be plan blong olgeta i no jes blong kilim Jisas i ded nomo. Oli wantem tu blong spolem pruf ya we i laef, we i soemaot se Jisas i man blong mekem merikel. “Nao ol jif pris oli agri se oli mas kilim Lasaros tu i ded.” (Jon 11:47, 48, 53; 12:9-11) !I nogud tumas sipos yumi gat semfala tingting olsem olgeta ya mo yumi kam kros no harem nogud from samting we i stret blong glad from! !Yes, fasin ya i denja tumas!
Gat Semfala Tingting Olsem Jisas
17. (a) ?Olsem wanem Daniel mo Jisas tufala i soemaot tingting we tufala i no fraet? (b) ?Olsem wanem Jisas i soemaot se hem i no fraet?
17 Long olgeta yia we oli pas, oltaem ol man blong Jeova oli gat wan gudfala tingting. Long taem blong Daniel, ol enemi blong hem oli plan blong stanemap wan loa, we i talem se go kasem toti dei, bambae i no gat man i save askem sam samting long eni god no eni man, oli save askem long king nomo. Daniel i luksave se loa ya bambae i spolem fasin fren blong hem wetem Jeova God. ?Bambae Daniel i mekem wanem? ?Bambae hem i no moa prea long God blong toti dei? Nogat. Folem kastom blong hem, hem i no fraet, hem i gohed blong prea long Jeova tri taem evri dei. (Daniel 6:6-17) Jisas tu i mekem sem mak, hem i no fraet long ol enemi blong hem. Long wan Sabat dei, hem i faenem wan man we han blong hem i nogud. Jisas i save se sipos hem i mekem man ya i gud bakegen long Sabat dei, plante man Jiu we oli stap bambae oli no glad. Hem i askem olgeta blong talemaot tingting blong olgeta long saed ya. Be olgeta oli no talem wan samting, nao Jisas i girap, i mekem man ya i gud bakegen. (Mak 3:1-6) Oltaem hem i mekem wok blong hem long fasin we hem i ting se i stret blong mekem.
18. ?From wanem sam man oli agensem yumi, be yumi mekem wanem taem oli gat nogud tingting long yumi?
18 Tede, ol Witnes blong Jeova tu oli luksave se oli neva mas fraet taem ol man blong agens oli agensem olgeta. Sipos ol Witnes oli fraet, oli no soemaot semfala tingting olsem Jisas. Plante man oli agensem ol Witnes blong Jeova. Samfala oli mekem olsem from we oli no gat stret save long saed blong ol Witnes, mo sam narafala, i from we oli no laekem nating ol Witnes no mesej blong olgeta. Be yumi neva mas letem tingting blong olgeta we i no soem kaen fasin, i spolem gudfala tingting blong yumi. Mo neva yumi mas letem ol narafala oli bos long rod we yumi stap folem, blong wosip long God.
19. ?Olsem wanem yumi save soemaot semfala tingting olsem Jisas Kraes?
19 Oltaem Jisas i soem gudfala tingting long saed blong ol disaepol blong hem mo ol plan blong God, nating se samtaem i hadwok blong mekem olsem. (Matiu 23:2, 3) Yumi mas folem eksampel blong hem. I tru se ol brata blong yumi oli no stretgud, be yumi tu, yumi no stret olgeta. ?Mo weples yumi save faenem ol fren we oli moa gud, oli rili stap tru long yumi oltaem? Insaed long kampani blong ol brata blong yumi long fulwol. Jeova i no givim fulwan save long saed blong Tok blong hem long yumi yet. ?Be save blong weswan skul i bitim save blong yumi? I gud yumi holem stret tingting oltaem, olsem Jisas Kraes. Mo antap long ol narafala samting, yumi mas lan blong wet long Jeova. Bambae yumi tokbaot poen ya long nekis haf.
[Futnot]
a Buk ya Man We i Hae Moa Long Olgeta Man, we Watchtower Bible and Tract Society of New York, Inc., i wokem, i tokbaot laef mo minista wok blong Jisas.
?Yu Save Eksplenem?
• ?Olsem wanem tingting blong yumi i gat paoa long laef blong yumi?
• ?Tingting blong Jisas Kraes i olsem wanem?
• ?Yumi save lanem wanem long tingting we Job i gat?
• ?Wanem stret tingting we yumi mas gat taem ol man oli agensem yumi?
[Tok blong pija long pej 7]
Wan Kristin we i gat stret tingting i traehad blong givhan long ol narafala
[Tok blong pija long pej 9]
Prea mo stadi long Tok blong God i givhan long yumi blong wokem semfala tingting olsem Kraes