Poen 40
Talem Ol Tok We i Tru
MAET wan Kristin i save talem sam tok we i no tru. ?Samting ya i save hapen olsem wanem? Maet hem i talem sam tok we narafala i talem long hem, be hem i no tekem taem blong jekem sipos tok ya i tru. Sipos no, maet hem i ridim wan buk, be hem i no kasem stret mining blong ol samting we hem i ridim. Nao hem i girap, i joenem save ya we i no stret i go long tok blong hem. Taem yu meksua se ol tok blong yu i tru, nating se i wan smol save nomo, ol man bambae oli luk se oli save trastem ol narafala tok we yu talem, we i moa impoten.
Long Wok Blong Prij. Plante man oli fraet blong joen long wok blong prij, from we oli ting se save blong olgeta i smol tumas. Be i no longtaem, oli luk se oli naf blong givim wan gudfala witnes, nating se oli save nomo ol stamba trutok blong Baebol. ?Oli mekem wanem blong oli naf blong givim witnes olsem? Oli rere gud.
Bifo we yu go long wok blong prij, yu mas save gud samting we yu wantem tokbaot. I gud yu traem tingbaot sam kwestin we maet ol man oli askem. Yu save lukaot sam vas we oli givim ansa long ol kwestin ya. Hemia bambae i mekem se yu givim ol ansa we oli stret nomo, mo bambae yu no fraet. Maet yu go blong mekem wan Baebol stadi. Sipos i olsem, yu mas lukluk gud fastaem long ol save we i stap long stadi ya. Yu mas meksua se yu kasem save long ol vas blong Baebol, we oli pruvum ol ansa blong ol kwestin we oli stap long buk.
Maet wan man we yu prij long hem, no wan man we yu wok wetem hem, i askem wan kwestin we yu no gat janis blong rerem ansa blong hem. Sipos yu no save gud ansa blong kwestin ya, i nogud yu traem givim ansa folem prapa tingting blong yu. Baebol i talem se: “Oltaem, gudfala man i tingting gud fastaem, nao biaen i tok.” (Prov. 15:28) Ating buk ya Reasoning From the Scriptures, no smol buk ya Statem Wan Storian Long Baebol Mo Gohed Long Hem, no “Bible Topics for Discussion,” oli save givhan long yu. Sipos yu no karem ol buk ya wetem yu, yu save talem long man ya se bambae yu lukaot moa save, mo bambae yu kam luk hem bakegen. Sipos man ya i rili wantem save ansa blong kwestin blong hem, bambae hem i glad blong wet blong kasem stret save long saed ya. Mo maet hem i glad long yu tu, from we yu yu gat tingting daon.
Sipos yu go prij wetem ol pablisa we oli stap prij longtaem finis, samting ya i save givhan long yu blong yu tijim ol man long Tok blong God long fasin we i stret gud. Yu save lesin gud long wanem vas we oli yusum, mo long fasin blong olgeta blong pulum ol man blong tingting long ol vas. Yu mas mekem tingting blong yu i stap daon blong lesin long ol advaes we oli givim, mo long ol tok we i blong stretem fasin blong yu blong prij. Disaepol ya Apolos we i wok strong long wok blong prij, hem i harem gud taem sam narafala oli givhan long hem blong i kam gud moa. Luk i talem se Apolos i “wan gudfala man blong toktok,” ‘i savegud ol tok blong Baebol,’ tabu spirit i fulap long hem, mo “oltaem hem i stap harem gud blong prij, mo blong tijim ol man long ol trutok blong Jisas.” Nating se i olsem, i gat sam trutok we Apolos i no save gud yet. Taem Prisila mo Akwila tufala i luk samting ya, tufala i “tekem hem i go long haos blong tufala, nao tufala i talemaot Rod blong God i klia moa long hem.”—Wok 18:24-28.
Yu “Holemstrong Tok Ya We i No Save Jenis.” Ol tok blong yu long ol miting oli mas soemaot se yu tinghae long wok blong kongregesen, blong ‘holem trutok i stap gud, mo blong blokem ol enemi blong hem.’ (1 Tim. 3:15) Yu mas kasem save gud long mining blong ol vas we yu wantem yusum long ol tok blong yu. Yu mas tingbaot ol save long ol narafala vas raonabaot, mo yu mas tingbaot bigfala tingting long ol vas we yu wantem yusum. Olsem nao, yu holem trutok i stap gud.
Long wan miting blong kongregesen, maet yu yu talemaot wan save we i no stret gud. Nao ating sam we oli harem bambae oli talemaot long narafala man. I tru, “plante taem, yumi evriwan i mekem i no stret.” (Jem. 3:2) Be sipos yu traehad oltaem blong meksua se ol toktok blong yu i stret, fasin ya bambae i givhan bigwan long yu. Plante brata we oli stap givim ol tok long Tiokratik Skul, bambae oli save kam elda. Ol narafala “oli save askem plante samting moa” long olgeta we oli holem bigfala wok ya. (Luk 12:48) Sipos wan elda i no meksua se ol tok blong hem i stret gud, nao i givim advaes we i rong long sam brata mo sista long kongregesen, Jehova i save harem nogud long elda ya. (Mat. 12:36, 37) From samting ya, wan brata we i naf blong kam wan elda, hem i mas wan man we i “holemstrong tok ya we i no save jenis, we yumi stap tijim ol man long hem.”—Taet. 1:9, NTB.
Yu mas meksua se ol samting we yu talem i ‘stret gud, mo i soemaot rod’ we i laenap wetem olgeta trutok blong Baebol. (2 Tim. 1:13) Samting ya i no mas mekem yu yu fraet. Ating yu no ridim evri haf blong Baebol yet. Yu mas gohed nomo. Be long semtaem, yu save makem ol advaes we i kam biaen, mo yu traem luk se advaes ya i save givhan olsem wanem long yu, blong yu skelem ol save we yu wantem yusum blong tijim ol narafala.
Fastaem, i gud yu tingbaot se: ‘?Ol save we mi mi wantem yusum, i stret wetem ol save we mi mi lanem finis long Baebol? ?Sipos mi yusum save ya, bambae mi pulum ol man oli kam long Jehova, no bambae mi leftemap waes blong wol mo pulum ol man blong folem waes ya?’ Jisas i talem se: ‘Tok blong God i tru olgeta.’ (Jon 17:17; Dut. 13:1-5; 1 Kor. 1:19-21) Taem yu tingting finis long ol kwestin ya, yu mas yusum gud ol tul blong stadi we yumi kasem long slef we i stret mo waes. Ol tul ya bambae oli givhan long yu blong yu kasem stret save long ol vas, mo antap long hemia, bambae yu save talem stret rod blong folem ol vas ya. Yes, ol tok blong yu oli mas stanap long ol save we i ‘stret gud, mo i soemaot rod.’ Mo yu mas dipen long ol save blong slef we i stret mo waes, taem yu eksplenem ol vas mo yu talem olsem wanem blong folem olgeta. Sipos yu mekem olsem, ol tok we yu talem bambae i tru nomo.
Yu Mas Jekemap Ol Save Blong Meksua Se i Tru. Ol nius we oli kamaot, ol tok we sam man oli talem, mo tru stori blong laef blong sam man, oli save givhan long yu blong eksplenem sam poen, mo blong mekem sam poen oli joen wetem laef blong ol man. ?Be yu save mekem wanem blong jekem se ol save ya i tru? Wan rod, se yu jekemap ol save ya se i kamaot wea, mo se yumi save trastem no nogat. Yu mas meksua tu se ol save ya i blong naoia, be i no ol save blong bifo. Sipos yu yusum ol namba we oli kamaot long wan olfala buk, ating ol namba ya oli jenis finis. Ol save blong ol saentis i kam olfala kwiktaem from we oli stap faenemaot ol niufala save. Mo taem ol man oli stadi moa long ol samting we oli hapen bifo mo long ol lanwis blong bifo, oli luk se oli mas jenisim sam tingting blong olgeta. Yu mas lukaot gud taem yu wantem yusum sam save we i kamaot long niuspepa, televisin, radio, imel, mo Intenet. Ol Proveb 14:15 i givim advaes ya, se: “Man we i no gat hed, hem i save bilif long evri samting, be man we i gat hed, hem i stap lukluk gud long rod we bambae i folem.” Yu mas tingting long ol kwestin ya: ‘?Stamba blong ol save ya, ol man oli save trastem? ?I gat wan narafala rod blong jekemap sipos save ya i tru?’ Taem yu no save gud sipos wan samting i tru no nogat, i moa gud yu no yusum.
Taem yu faenemaot finis se ol save ya i kamaot wea mo i tru, yu tingting gud long rod blong yusum. Yu meksua se yu yusum ol tok blong ol man mo ol namba, long sem fasin olsem oli yusum long ples we yu tekemaot olgeta long hem. Taem yu wantem mekem wan poen i stap strong long tingting blong ol man, yu mas lukaot gud se yu no jenisim ol tok. Maet yu no moa talem “sam man,” be yu jenisim i kam “bighaf blong ol man.” Yu no moa talem “plante man” be yu jenisim i kam “olgeta man.” Yu no moa talem “samtaem” be yu jenisim i kam “oltaem.” Yu no mas jenisim ol tok olsem. Mo tu, yu no mas mekem ol namba no wan narafala samting i kam bigwan moa. Mo yu no mas mekem se wan samting we i no impoten i kam wan samting we man i mas tinghevi long hem. I nogud ol man oli gat tu tingting se ol tok blong yu i tru no nogat.
Sipos yu tok tru oltaem, ol man bambae oli luk yu olsem wan man we i tinghae long trutok. Hemia i givim gudnem long yumi ol Witnes blong Jehova. Samting we i moa impoten, se fasin ya i leftemap nem blong Jehova, ‘God ya blong trutok.’—Sam 31:5, NW.