-
Man We i Flas Bambae i Sem BigwanWajtaoa—2000 | 1 Ogis
-
-
Man We i Flas Bambae i Sem Bigwan
“Man we i stap flas, bambae i no longtaem hem i sem bigwan, be man we i mekem tingting blong hem i stap daon, hem i wan waes man.”—OL PROVEB 11:2.
1, 2. ?Wanem ya fasin flas, mo olsem wanem fasin ya i lidim man i go long trabol?
WAN Livaet we i jalus tumas, i pulum wan grup blong man blong oli rebel agensem ol lida we Jeova i putumap. Wan prins we i wantem tumas blong kasem haenem, i wokem wan rabis plan blong tekem ples blong papa blong hem olsem king. Wan king we i no gat longfala tingting, i no wantem lesin long ol rul we profet blong God i talemaot klia long hem. Yes, trifala man Isrel ya oli gat semfala slak fasin, hemia fasin flas.
2 Fasin flas i kamaot long hat mo hem i wan denja long olgeta man. (Ol Sam 19:13) Man we i flas, hem i no fraet blong mekem ol samting we maet hem i no gat raet blong mekem. Plante taem, fasin olsem i lidim man i go long bigfala trabol. Tru ya, fasin flas i spolem plante king mo i mekem ol strongfala gavman oli foldaon. (Jeremaea 50:29, 31, 32; Daniel 5:20) Mo tu, sam man blong Jeova oli bin foldaon long trap ya nao oli kasem bigfala trabol.
3. ?Olsem wanem blong luksave ol denja we oli kamaot from fasin flas?
3 Taswe, i stret nomo we Baebol i talem se: “Man we i stap flas, bambae i no longtaem hem i sem bigwan, be man we i mekem tingting blong hem i stap daon, hem i wan waes man.” (Ol Proveb 11:2) Baebol i givim sam eksampel long yumi blong pruvum se tok ya blong Proveb i tru tumas. Sipos yumi tingtinggud long sam long ol eksampel ya, bambae yumi luksave denja we bambae i kamaot taem yumi go bitim ol mak we yumi no mas bitim. Taswe, naoia bambae yumi luk olsem wanem fasin jalus, fasin blong wantem tumas blong kasem haenem, mo fasin blong no gat longfala tingting, i bin pulum trifala man ya we yumi tokbaot long stat, nao oli kam flas, mo biaen oli sem bigwan.
Kora—Wan Rebel We i Jalus
4. (a) ?Hu ya Kora, mo wanem ol samting we hem i bin luk long laef blong hem? (b) ?Long laef blong hem biaen, wanem nogud samting we Kora i lidim ol man blong mekem?
4 Kora i wan Livaet we i kamaot long laen blong Kohat, mo hem i kasin blong Moses mo Eron. I luk olsem se Kora i bin fasgud long Jeova blong plante yia. Hem i gat blesing ya blong stap wetem ol man we oli pastru long Red Si, mo ating hem i stap tu long taem ya we Jeova i panisim ol man Isrel we oli wosipim pija blong bul long Hil ya Sinae. (Eksodas 32:26) Be biaen, Kora i lidim wan grup blong man nao oli agensem Moses mo Eron. Long grup ya, i gat Datan, Abiram, mo On, we trifala i kamaot long laen blong Ruben, wetem 250 jif blong ol man Isrel.a Olgeta ya oli talem long Moses mo Eron se: “!Tufala! !Yutufala i go tumas ya! Yumi evriwan long kampani ya i blong Hae God, mo hem i stap wetem yumi evriwan. ?From wanem yutufala i putumap yutufala bakegen, se yutufala i hae moa long mifala?”—Namba 16:1-3.
5, 6. (a) ?From wanem Kora i rebel agensem Moses mo Eron? (b) ?From wanem yumi save talem se maet Kora i no tinghae long wok blong hem long plan blong God?
5 Afta long plante yia we Kora i holemstrong long God, ?from wanem nao hem i rebel? Yumi sua se Moses i no wan lida we i mekem i strong tumas long ol man we hem i stap lidim olgeta, from we “hem i wan man we tingting blong hem i stap daon moa, i no gat wan narafala man long wol we tingting blong hem i stap daon olsem hem.” (Namba 12:3) Be, i luk olsem se Kora i jalus long Moses mo Eron mo i agensem tufala from posisen blong tufala. Samting ya i lidim hem blong jajem tufala—long fasin we i rong olgeta—se tufala i tingbaot tufala nomo mo tufala i mekem prapa disisen blong tufala blong putumap tufala antap long kongregesen blong God.—Ol Sam 106:16.
6 Wan risen we i mekem se Kora i gat tingting ya, hem i from we hem i no tinghae long prapa blesing we hem i gat long plan blong God. I tru se ol Livaet long laen blong Kohat oli no mekem wok blong pris, be oli ol man blong tijim Loa blong God. Mo tu, taem ol man Isrel oli muf i go long ol defren ples, laen ya i gat wok blong karem ol samting we i blong yusum long haos blong God. Hemia i no wan wok olbaot, from we ol tabu samting ya blong yusum long haos blong God, oli mas stap long han blong man we i klin long saed blong spirit mo tingting. (Aesea 52:11) Taswe, taem Moses i tok long Kora, i olsem we hem i stap askem long hem se, ?Yu yu tingbaot wok ya blong yu olsem wan samting we i nating nomo nao yu wantem tekem wok ya tu blong pris? (Namba 16:9, 10) Kora i no luksave se bigfala ona we eni man i save gat, hemia blong mekem wok blong Jeova wetem bilif, folem plan we Hem i stanemap finis. Be bigfala ona i no kamaot from sam spesel nem no posisen.—Ol Sam 84:10.
7. (a) ?Olsem wanem Moses i tok agensem Kora mo ol man blong hem? (b) ?Olsem wanem fasin rebel blong Kora i kasem en blong hem?
7 Moses i singaot Kora mo ol man blong hem blong oli kam tugeta long nekis moning long haos miting, mo oli mas tekem ol sensa blong olgeta i kam wetem insens. Kora mo ol man blong hem oli no gat raet blong bonem insens, from we oli no karem wok blong pris. Sipos oli kam wetem sensa mo insens blong olgeta, i klia se ol man ya oli holem strong yet long tingting ya se oli gat raet blong mekem wok blong pris—nating se oli gat jans long wan fulnaet blong tingting gud long disisen we bambae oli tekem. Taem olgeta ya oli kamtru long nekis moning, Jeova i soemaot kros blong hem long fasin we i stret nomo. Ol man we oli blong laen blong Ruben, ‘graon i open nao olgeta oli foldaon evriwan i go insaed long hol ya.’ Ol narafala man, wetem Kora, wan faea we i kamaot long God, i bonem olgeta evriwan. (Dutronome 11:6; Namba 16:16-35; 26:10) Flas fasin blong Kora i mekem se hem i kasem sem ya we i bigwan i bitim ol narafala fasin sem—!hemia fasin sem we i kamaot taem God i no agri long yumi!
Faet Agensem Fasin Blong “Jalus Long Narafala”
8. ?Olsem wanem fasin blong “jalus long ol narafala” i save kamaot long medel blong ol Kristin?
8 Stori blong Kora i wan woning blong yumi. From we fasin blong “jalus long narafala we i gat moa jans bitim yumi” i stap insaed long evri sin man. Fasin ya i save kamaot tu insaed long Kristin kongregesen. (Jemes 4:5, NW) Eksampel, maet yumi tingting tumas long saed blong posisen blong yumi. Olsem Kora, maet yumi jalus long olgeta we oli kasem sam spesel wok we yumi wantem kasem. No maet yumi kam olsem Diotrefes, wan Kristin blong faswan handred yia. Man ya i jikim ol aposol we oli kasem raet blong lidim wok, maet from we hem i wantem mekem wok ya long ples blong olgeta. Yes, Jon i raetem se Diotrefes i “laekem tumas blong i lida blong olgeta.”—3 Jon 9.
9. (a) ?Wanem tingting long saed blong ol wok insaed long kongregesen we yumi mas blokem? (b) ?Wanem stret tingting we yumi gat long saed blong ples blong yumi long plan blong God?
9 I tru se i no rong sipos wan Kristin man i wantem kasem mak ya blong mekem sam wok insaed long kongregesen. Pol i leftemap tingting blong yumi blong traem kasem ol mak ya. (1 Timoti 3:1) Be, yumi neva mas luk ol wok we yumi kasem olsem se oli wan baj blong ona long yumi. I nogud blong tingting se ol spesel wok we yumi kasem oli blong leftemap yumi i go antap long wan narafala step, olsem se yumi hae moa long ol narafala. Tingbaot, Jisas i talem se: “Sipos wan long yufala i wantem kam haeman blong yufala, hem i mas kam olsem man blong wok blong yufala. Mo sipos wan long yufala i wantem kam bos blong yufala, hem i mas kam olsem slef nomo blong yufala.” (Matiu 20:26, 27) I klia se i rong olgeta blong jalus long narafala we i kasem moa wok bitim yumi. “Posisen” we yumi kasem long ogenaesesen blong God, i no hemia we i mekem yumi sas long ae blong hem, nogat. Jisas i talem se: “Yufala evriwan i brata.” (Matiu 23:8) Yes, sipos yumi pablisa no paenia, sipos yumi jes baptaes no yumi holem bilif blong longtaem finis—yumi evriwan we i mekem wok blong Jeova wetem fulhat blong yumi, yumi gat ples insaed long plan blong God, mo ples ya i sas tumas. (Luk 10:27; 12:6, 7; Galesia 3:28; Hibrus 6:10) I rili wan blesing blong wok klosap long plante milian narafala man we oli stap traehad blong mekem advaes ya blong Baebol i wok long laef blong olgeta se: “Yufala i mas mekem tingting blong yufala i stap daon. Nao long fasin ya, yufala i save givhan gud long yufala.”—1 Pita 5:5.
Absalom—Wan Man We i Wantem Tumas Blong Kasem Haenem
10. ?Hu ya Absalom, mo olsem wanem hem i traem winim tingting blong olgeta we oli kam long king blong i jajem ol trabol blong olgeta?
10 Laef blong Absalom, namba tri pikinini blong King Deved, i givim wan eksampel long saed blong fasin ya blong wantem kasem haenem. Absalom i wantem tumas blong winim tingting blong ol man we oli kam long king blong i jajem ol trabol blong olgeta. Fastaem hem i traem givim tingting ya long ol man se, Deved i no rili kea long nid blong olgeta. Nao hem i jenisim fasin blong hem, i tok swit mo i talemaot klia tingting we hem i gat. Absalom i tok flas se: “!Mi mi wantem tumas blong mi kam jaj long ples ya! Sipos i olsem, man we i gat rao no trabol no wanem, bambae i save kam luk mi, nao mi bambae mi stretemgud bisnes blong hem.” Ol plan we Absalom i wokem blong pulum man, oli bitim mak. Baebol i talem se: “Taem man i kam klosap long hem blong bodaon long hem, hem i stap pusum han blong hem i go, i holem hem, i kis long hem. Oltaem, hem i stap mekem ol samting ya long olgeta man blong kantri ya we oli kam blong luk king blong i stretem trabol blong olgeta.” ?Wanem risal blong fasin ya? ‘Absalom i stap pulum ol man Isrel oli kam long saed blong hem.’—2 Samuel 15:1-6.
11. ?Olsem wanem Absalom i traem sakemaot Deved long jea blong king?
11 Absalom i gat strong tingting blong sakemaot papa blong hem long jea blong king. Faef yia bifo finis, hem i bin mekem plan mo kilim i ded Amnon, fasbon boe blong Deved, from risen ya se hem i repem Tamara, sista blong Absalom. (2 Samuel 13: 28, 29) Be ating long taem ya, Absalom i stat finis blong wantem sidaon long jea blong king, taswe ded blong Amnon i wan nambawan rod blong lusum man ya we maet i save agensem Absalom from plan blong hem.b Nomata i olsem wanem, taem jans i kam antap, Absalom i tekem aksin. Hem i sanem toktok i go long olgeta man Isrel blong talemaot se hem i kam king finis.—2 Samuel 15:10.
12. Eksplenem olsem wanem fasin flas blong Absalom i lidim hem i go kasem bigfala sem.
12 Blong smoltaem, Absalom i win bigwan, from we “plan ya blong hem we i stap mekem agens long king i stap kam strong moa, mo oltaem, ol man we oli stap folem hem oli stap kam plante moa.” Biaen, King Deved i mas ronwe blong Absalom i no kilim hem i ded. (2 Samuel 15:12-17) Be smoltaem biaen, haenem blong Absalom i lus taem Joab i kilim hem i ded, i sakem hem i godaon long wan hol, mo i kavremap hol ya wetem ol ston. Tingbaot—man ya we i wantem tumas blong kasem haenem olsem wan king, be ol man oli no berem hem nating long wan fasin we i soem respek.c Fasin flas blong Absalom i mekem hem i sem bigwan.—2 Samuel 18:9-17.
Sakemaot Fasin Blong Wantem Kasem Haenem
13. ?Olsem wanem tingting ya blong wantem kasem haenem i save gru long hat blong wan Kristin?
13 Fasin ya we Absalom i kasem paoa mo i foldaon wantaem, i wan lesen long yumi. Long wol tede, we ol man oli no gat sore nating long narafala, yumi no sapraes we sam man oli tok swit long masta blong olgeta, blong traem winim fasin fren blong olgeta jes blong kasem gudnem no maet blong kasem sam spesel wok no posisen. Long semtaem, maet ol man ya oli tok flas long ol narafala wokman, blong traem kasem sapot blong olgeta. Sipos yumi no lukaotgud, tingting ya blong wantem kasem haenem i save stat blong gru insaed long hat blong yumi. Ating wan samting olsemia i bin hapen long faswan handred yia. From samting ya, ol aposol oli mas givim strongfala woning agensem ol man we oli gat olkaen fasin ya.—Galesia 4:17; 3 Jon 9, 10.
14. ?From wanem yumi mas blokem fasin blong mekem plan blong leftemap yumi wan?
14 Long ogenaesesen blong Jeova, i no gat ples blong ol man we oli stap ‘leftemap olgeta oltaem.’ (Ol Proveb 25:27) Yes, Baebol i givim woning se: “Hae God [bambae] i blokem ol swit toktok ya. [Bambae hem i] satem maot blong olgeta ya we oli stap tok flas.” (Ol Sam 12:3) Absalom i yusum ol swit tok. Hem i tok swit long ol man we hem i wantem se oli sapotem hem—hem i mekem olsem jes blong kasem paoa mo haenem. Defren olgeta, yumi kasem plante blesing taem yumi kampani wetem ol brata we oli folem advaes ya blong Pol se: “I nogud wan long yufala i tok flas, no i mekem wan samting blong leftemap hem nomo. Yufala i mas mekem tingting blong yufala i stap daon, mo yufala i mas luk ol narafala man olsem we oli gud moa long yufala.”—Filipae 2:3.
Sol—Wan King We i No Gat Longfala Tingting
15. ?Olsem wanem Sol i soemaot se bifo hem i gat tingting daon?
15 Fastaem, Sol, we biaen i kam king blong Isrel, hem i gat tingting daon. Eksampel, tingbaot wanem we i hapen taem hem i yangfala yet. Taem Samuel, profet blong God, i talem gudfala toktok long saed blong Sol, Sol i ansa wetem tingting daon se: “?From wanem yu talem tok ya long mi? Mi mi laen blong Benjamin ya, mo laen ya blong mifala i smol olgeta long ol laen blong yumi. Mo famle blong mi, hem i namba nating olgeta long laen blong mifala.”—1 Samuel 9:21.
16. ?Long wanem rod, Sol i soemaot se hem i no gat longfala tingting?
16 Be biaen, Sol i lusum tingting daon we hem i gat. Taem hem i stap faet agensem ol man Filistia, hem i aot i go long Gilgal, long ples ya we hem i mas wet long Samuel blong i kam mekem sakrefaes long God blong askem help blong hem. Taem Samuel i no kam long stret taem, Sol i soem flas tingting taem hem i gohed i mekem ol sakrefaes ya hem wan. Taem hem i finis, Samuel i kamtru. Samuel i askem se: “?From wanem yu mekem samting ya?” Sol i ansa se: “Mi mi luk we ol man ya oli stat ronronwe long mi, mo yu yu no kam long taem ya we yu promes blong kam. . . . Nao mi harem se mi mas mekem sakrefaes ya.”—1 Samuel 13:8-12.
17. (a) ?From wanem maet yumi tingting se aksin blong Sol i stret nomo? (b) ?From wanem Jeova i jajem Sol from aksin ya we i soemaot se hem i no gat longfala tingting?
17 Maet i luk olsem se aksin ya blong Sol i stret nomo. Tru ya, ol man Filistia oli “meksavegud” ol man blong God nao oli “harem se oli no save win,” mo oli stat seksek from we i luk olsem se bambae oli lus evriwan. (1 Samuel 13:6, 7) I sua se, i no rong blong tekem aksin taem sam samting i kamaot we i nidim blong mekem olsem.d Be, rimemba se Jeova i save samting we i stap long hat blong yumi mo hem i luksave ol tingting we oli pusum yumi blong mekem samting. (1 Samuel 16:7) Taswe, maet hem i luk sam samting long saed blong Sol, we oli no stap long stori ya blong Baebol. Eksampel, maet Jeova i luk se Sol i no gat longfala tingting from we hem i flas. Ating Sol i kros from we hem—we hem i king blong Isrel—i mas wet blong wan man we, long tingting blong hem, hem i wan olfala profet we i stap fogetem samting. Nating se i olsem wanem, Sol i ting se, from we Samuel i let, hem i gat raet blong mekem ol samting hem wan, mo hem i no tingbaot se hem i bin kasem advaes we i klia. ?Wanem risal blong samting ya? Samuel i no presem Sol from we hem i tekem disisen ya blong gohed fastaem blong mekem ol sakrefaes, nogat. Hem i tok agensem Sol, i se: “Olgeta ya bambae oli no save kam king biaen long yu [from we] yu yu no obei long tok blong Hae God.” (1 Samuel 13:13, 14) Long ples ya bakegen, fasin flas i lidim man i go kasem bigfala sem.
Lukaot Long Fasin Blong No Gat Longfala Tingting
18, 19. (a) Talem olsem wanem fasin blong no gat longfala tingting i save pulum wan man blong God tede blong soem fasin flas. (b) ?Yumi mas tingbaot wanem long saed blong fasin blong mekem ol wok insaed long Kristin kongregesen?
18 Stori blong Sol we i tekem aksin from flas tingting blong hem, i stap long Tok blong God blong tijim yumi. (1 Korin 10:11) I isi nomo long yumi blong kros from slak fasin blong ol brata blong yumi. Olsem Sol, maet yumi lusum longfala tingting we yumi gat. Maet yumi ting se, blong mekem wan wok i gohed gud, yumi nomo i mas tekem wok ya. Tingbaot wan eksampel. Maet wan brata i gat gudhan blong lidim ol wok. Neva hem i let, hem i kipim gud ol pepa blong kongregesen, mo hem i save toktok mo tij gud. Long semtaem, maet hem i harem se ol narafala oli no naf blong folem gud ol samting olsem we hem i naf blong mekem, mo oli no naf blong lukaot long ol wok olsem we hem i wantem olgeta blong mekem. ?Hemia i givim raet long hem blong lusum longfala tingting blong hem? ?I stret blong hem i jikim ol brata blong hem, mo maet hem i givim tingting long olgeta se sipos hem i no stap bambae ol wok oli no save gohed mo kongregesen bambae i foldaon? !Hemia nao tingting blong man we i flas!
19 ?Wanem samting i mekem se wan Kristin kongregesen i joengud? ?Gudhan blong lidim wok, fasin blong mekem plante wok kwiktaem, bigfala save? I tru se yumi nidim ol samting ya blong mekem ol wok insaed long wan kongregesen blong i rongud. (1 Korin 14:40; Filipae 3:16; 2 Pita 3:18) Be, Jisas i talem se faswan samting we bambae i makemaot ol man blong hem, hemia lav. (Jon 13:35) Taswe ol elda we oli gat fasin kea, oli wok folem oda be long semtaem oli luksave se kongregesen i no wan kampani blong mekem bisnes we i nidim blong man i lidim hem wetem ol strong rul. Nogat. Kongregesen i wan grup blong ol sipsip we oli nidim kea mo fasin kaen. (Aesea 32:1, 2; 40:11) Man we i no wantem folem ol rul ya from we hem i flas, plante taem hem i mekem rao i kamaot. Defren olgeta, man we i wok folem oda we God i putumap, hem i leftemap pis.—1 Korin 14:33; Galesia 6:16.
20. ?Bambae yumi tokbaot wanem long nekis stadi?
20 Ol stori we Baebol i givim long saed blong Kora, Absalom, mo Sol, oli soemaot klia se fasin flas i mekem man i kasem bigfala sem, olsem Ol Proveb 11:2 i talem. Be, long semfala vas ya blong Baebol, yumi ridim se: “Man we i mekem tingting blong hem i stap daon, hem i wan waes man.” ?Wanem ya tingting daon? ?Wanem ol eksampel long Baebol we oli save halpem yumi blong kasem moa save long saed blong fasin ya, mo olsem wanem yumi save soemaot fasin ya tede? Bambae yumi ansa long ol kwestin ya long nekis stadi.
[Ol futnot]
a From we Ruben hem i fasbon pikinini blong Jekob, olgeta we oli kamaot biaen long hem, we oli folem Kora blong rebel, maet oli no laekem Moses nating—we hem i kamaot long laen blong Livae—from we hem nao i kasem raet blong lidim olgeta.
b Baebol i no tokbaot Kileab, seken bon pikinini blong Deved, afta we hem i bon. Maet hem i ded samtaem bifo we Absalom i kasem paoa olsem king.
c Long taem blong Baebol, oli soem bigfala ona taem oli beremgud ded bodi blong man we i ded. Taswe, sipos ol man oli no berem wan dedman folem stret rod, hemia wan samting we i nogud olgeta mo plante taem, hem i wan saen we i soemaot se God i no glad long man ya.—Jeremaea 25:32, 33.
d Eksampel, Finehas i tekem wan aksin kwiktaem blong stopem panis blong God we i kilim i ded ten taosen man Isrel. Mo Deved i talem long ol man blong hem we oli hanggri tumas, blong oli kakae ol tabu bred ya we pris i putum long “haos prea blong God.” Long tufala taem ya, God i no jajem ol man ya se oli gat flas tingting.—Matiu 12:2-4; Namba 25:7-9; 1 Samuel 21:1-6.
-
-
‘Man We i Gat Tingting Daon Hem i Waes’Wajtaoa—2000 | 1 Ogis
-
-
‘Man We i Gat Tingting Daon Hem i Waes’
‘?Jeova i askem wanem long yu? . . . Yu mas wokbaot wetem God we tingting blong yu i stap daon.’—MAEKA 6:8, NW.
1, 2. ?Wanem ya tingting daon, mo olsem wanem hem i defren long tingting we i flas?
WAN aposol we i gat bigfala wok, i no wantem pulum tingting blong ol man i kam long hem wan. Wan jaj blong Isrel we i no gat fasin fraet, i talem se hem i smol moa long ol narafala man long famle blong papa blong hem. Wan man we i hae moa long ol narafala man long wol, i luksave se hem i no gat raet long evri samting. Wanwan long olgeta man ya oli soemaot tingting daon.
2 Tingting daon i defren olgeta long fasin flas. Man we i gat tingting daon hem i skelem tingting blong hem long saed blong wok we hem i naf blong mekem mo long saed blong hem wan. Man olsem, hem i no save tinghae long hem wan. Man we i gat tingting daon hem i no praod, hem i no tok flas, mo i no traem kasem haenem, hem i luksave se i gat sam samting we hem i no naf blong mekem. Taswe, hem i respektem mo i tingbaot filing mo tingting blong ol narafala.
3. ?Long wanem rod “man we i mekem tingting blong hem i stap daon, hem i wan waes man”?
3 Taswe, i stret nomo we Baebol i talem se: “Man we i mekem tingting blong hem i stap daon, hem i wan waes man.” (Ol Proveb 11:2) Man we i gat tingting daon, hem i waes from we hem i folem wan rod we God i glad long hem, mo hem i stap longwe long flas tingting we i save mekem hem i sem bigwan. (Ol Proveb 8:13; 1 Pita 5:5) Laef blong plante man blong God i pruvum se i waes blong gat tingting daon. I gud yumi luk moa long saed blong trifala eksampel ya we yumi bin tokbaot long faswan paragraf.
Pol—Wan ‘Man Blong Wok’ Mo ‘Man Blong Wokem Ol Plan’
4. ?Wanem ol spesel blesing we Pol i kasem?
4 Pol i wan impoten man long lukluk blong ol faswan Kristin, mo ating i stret we oli ting olsem. Long minista wok blong hem, hem i wokbaot plante taosen kilometa long solwota mo long graon, mo hem i stanemap plante kongregesen. Antap long samting ya, Jeova i blesem Pol taem i mekem se Pol i luk ol vison mo i kasem presen ya blong toktok long ol defren lanwis. (1 Korin 14:18; 2 Korin 12:1-5) Mo tu, Jeova i givim tabu spirit long Pol blong raetem 14 leta we naoia oli stap long Kristin Grik haf blong Baebol. Yes yumi save talem se ol wok blong Pol oli bitim wok blong olgeta narafala aposol.—1 Korin 15:10.
5. ?Olsem wanem Pol i soem se hem i gat tingting daon?
5 From we Pol i stap lidim Kristin wok, maet samfala oli ting se aposol ya i stap harem gud from gudnem we hem i gat, mo maet hem i tokflas from. Be, i no olsem, from we Pol i gat tingting daon. Hem i talem long saed blong hem wan se hem i “daon moa long ol narafala aposol,” mo i gohed i se: “I no stret nating blong ol man oli singaot mi, se aposol, from we fastaem, mi stap spolem ol man blong [“kongregesen,” NW] blong God.” (1 Korin 15:9) Fastaem, Pol i stap mekem trabol long ol Kristin. From samting ya, hem i neva fogetem se sipos God i no bin soemaot gladhat long hem, bambae hem i no save stap olsem wan fren blong God mo kasem ol spesel wok ya blong talemaot gud nius. (Jon 6:44; Efesas 2:8) Taswe, ol gudfala frut ya we Pol i kasem long wok blong prij oli no pulum hem blong ting se hem i hae moa long ol narafala.—1 Korin 9:16.
6. ?Olsem wanem Pol i soem tingting daon taem hem i kampani wetem ol Kristin long Korin?
6 Pol i soemaot klia se hem i gat tingting daon taem hem i wok wetem ol Kristin long Korin. I luk olsem se, sam long olgeta ya oli tinghae tumas long sam aposol. Long tingting blong olgeta, olgeta ya oli haeman, olsem Apolos, Pita, mo Pol tu. (1 Korin 1:11-15) Be, Pol i no bin pulum ol Kristin long Korin blong tingting olsem mo hem i no tekem jans ya blong leftemap hem wan. Taem hem i kamtru long olgeta, hem i no soemaot hem wan “long ol flas tok mo long ol waestok.” Defren olgeta, Pol i talem long saed blong hem wan mo ol fren we oli wok wetem hem, se: “I gud yufala i stap luk mifala olsem we mifala i man blong wok nomo blong Kraes. God i putumap mifala blong wokem ol plan blong hem we fastaem oli blong haed.”a—1 Korin 2:1-5; 4:1.
7. ?Olsem wanem Pol i soemaot tingting daon nating se hem i stap givim strong advaes?
7 Pol i soemaot tingting daon tu, taem hem i givim strongfala advaes mo i mas lidim narafala. Hem i tok long ol Kristin brata blong hem wetem ‘fasin sore blong God’ mo ‘long lav,’ i bitim we hem i yusum posisen we hem i gat olsem wan aposol. (Rom 12:1, 2, NW; Filimon 8, 9, NW) ?From wanem Pol i mekem olsem? From we hem i tingbaot se hem i ‘man blong wok’ nomo wetem ol brata blong hem, be hem i no man blong ‘mekem i strong long olgeta.’ (2 Korin 1:24) I sua se tingting daon we Pol i gat, hemia nao samting we i mekem se ol Kristin kongregesen blong faswan handred yia oli laekem hem tumas.—Ol Wok 20:36-38.
Stret Tingting Long Ol Wok Blong Yumi
8, 9. (a) ?From wanem yumi mas gat tingting daon? (b) ?Olsem wanem olgeta we oli gat spesel wok oli save soemaot tingting daon?
8 Pol i soem wan gudfala eksampel long ol Kristin tede. Nomata wanem spesel wok we yumi kasem, i no gat wan long yumi we i gat raet blong ting se hem i hae moa long ol narafala. Pol i raetem se: “Sipos wan man i stap ting se, ‘Mi mi wan man ya,’ be hem i man nating nomo, hem i stap giaman nomo long hem.” (Galesia 6:3) ?From wanem? From we “evriwan oli mekem nogud finis, mo oli stap afsaed olgeta long ol gudgudfala fasin blong God.” (Rom 3:23; 5:12) Yes, yumi no mas fogetem se yumi evriwan i bon wetem sin blong Adam mo yumi stap ded. Ol spesel wok we yumi kasem, oli no save tekemaot yumi long sin ya we i stap long yumi. (Prija 9:2) Olsem Pol, yumi luksave se sipos yumi ol man yumi gat jans blong fren wetem God, mo blong kasem sam spesel wok tu, hemia from gladhat blong God nomo.—Rom 3:12, 24.
9 Wan man we i luksave samting ya, sipos hem i gat tingting daon, bambae hem i no save praod tumas, mo bambae hem i neva tok flas from ol wok we hem i bin mekem. (1 Korin 4:7) Taem hem i givim advaes no i stretem narafala, hem i mekem olsem we hem i wan man blong wok nomo wetem ol narafala—i no olsem wan masta. Tru ya, i rong sipos wan man, we i gat gudhan long wan wok, i pulum ol narafala blong presem hem no i yusum gudfala tingting we ol brata blong hem oli gat long saed blong hem, olsem wan jans blong leftemap hem wan. (Ol Proveb 25:27; Matiu 6:2-4) Ol tok blong presem yumi oli rili sas sipos oli kamaot long maot blong narafala—mo i nogud se yumi nao i pulum olgeta blong mekem olsem. Sipos ol tok ya oli kamaot long maot blong ol narafala, yumi no mas letem ol tok ya oli mekem yumi tinghae tumas long yumi.—Ol Proveb 27:2; Rom 12:3.
10. Eksplenem olsem wanem samfala we oli no soemaot olgeta, be oli “rijman long fasin blong bilif.”
10 Taem yumi kasem wan spesel wok, tingting daon bambae i halpem yumi blong no tingting tumas long saed blong yumi wan, from we samting ya i save givim tingting se kongregesen i stap gru gud from ol wok mo traehad blong yumi nomo. Eksampel, maet yumi gat gudhan blong tij. (Efesas 4:11, 12) Be, sipos yumi gat tingting daon, yumi mas luksave se sam long ol bigfala lesen we kongregesen i lanem long wan miting, oli no kamaot long ol tok we ol brata oli givim. ?I no leftemap tingting blong yu taem yu luk wan mama no papa we i laef hem wan, i kam oltaem long ol miting wetem evri pikinini blong hem? ?Olsem wanem long olgeta we oli stap kam long evri miting, nating se oli harem nogud long tingting blong olgeta mo oli harem se oli nating nomo? Mo tingbaot ol yangfala we sloslou oli stap gru long saed blong spirit i nating sipos i gat ol traem long skul mo long ol narafala ples. (Ol Sam 84:10) Maet olgeta ya oli no stap long platfom blong evriwan i luk olgeta. Ol narafala oli no luksave ol traem we olgeta ya oli fesem. Be, maet olgeta ya oli “rijman long fasin blong bilif” sem mak olsem olgeta ya we oli gat spesel wok insaed long kongregesen. (Jemes 2:5) Tru ya, fasin blong holemstrong long bilif, hemia nao samting we i mekem se Jeova i glad.—Matiu 10:22; 1 Korin 4:2.
Gideon—Oli “No Kaontem” Hem Nating Long Famle Blong Hem
11. ?Long wanem rod Gideon i soem tingting daon taem hem i toktok wetem enjel blong God?
11 Gideon, wan strongfala yangman long laen blong Manase, i laef long wan taem we laef long Isrel i raf lelebet. Blong seven yia, ol man blong God oli safa from hadtaem we ol man Midian oli givim long olgeta. Be, naoia i taem blong Jeova i sevem ol man blong hem. Taswe, wan enjel i kamtru long Gideon mo i talem se: “!Strong man blong faet! !Naoia Hae God i stap wetem yu!” Gideon i gat tingting daon, taswe hem i no harem gud long naesfala tok ya. Be, hem i toktok long enjel ya wetem respek, i se: “Yes fren, be yu luk. ?Sipos Hae God i stap wetem mifala, be from wanem ol samting ya oli stap kam long mifala olsem?” Enjel i mekem ol samting ol klia taem hem i talem long Gideon se: “Yu mas go tekemaot ol man ples ya blong yu we oli stap long han blong ol man Midian ya, yu mas sevem olgeta.” ?Gideon i mekem wanem nao? Hem i no tekem wok ya wantaem nomo olsem jans blong leftemap hem olsem sevia blong nesen blong Isrel. Nogat. Gideon i ansa se: “?Masta, bambae mi mi sevem olgeta olsem wanem? Mifala ya ol laen blong Manase, be long laen ya famle blong mifala ya we i laen blong Abiesa, hem i smol moa long ol narafala famle blong laen ya. Mo bakegen, mi, long famle blong mi, oli no kaontem mi nating.” !Hemia nao fasin blong man we i rili gat tingting daon!—Jajes 6:11-15.
12. ?Olsem wanem Gideon i soem kwaet fasin taem hem i karemaot wok blong hem?
12 Bifo we Jeova i sanem Gideon i go faet, hem i traem Gideon fastaem. ?Olsem wanem hem i mekem samting ya? Hem i askem Gideon blong brekemdaon olta blong Bal we papa blong hem i bin wokem, mo katemdaon tabu pos we i stanap klosap long olta ya. Gideon i nidim strong tingting blong mekem wok ya, be hem i soem tingting daon mo kwaet fasin tu. Gideon i no mekem wok ya long klia ples blong evri man i luk hem, be hem i mekem long naet, taem we ol man oli no luk hem. Mo tu, Gideon i tingtinggud bifo we hem i mekem wok ya. Hem i tekem ten slef wetem hem—ating hem i putum sam oli waj taem we ol narafala oli halpem hem blong spolem olta mo tabu pos.b Nomata i olsem wanem, Jeova i blesem Gideon nao i mekem se hem i finisimgud wok ya. Mo biaen, God i yusum hem blong mekem ol man Isrel oli fri long han blong ol man Midian.—Jajes 6:25-27.
Soemaot Tingting Daon Mo Waes
13, 14. (a) ?Olsem wanem yumi save soem tingting daon taem yumi kasem wan spesel wok? (b) ?Olsem wanem Brata A. H. Macmillan i soem wan gudfala eksampel long saed blong tingting daon?
13 Yumi save lanem fulap samting long tingting daon we Gideon i soemaot. Eksampel, ?yumi mekem wanem taem yumi kasem wan spesel wok? ?Yumi tingbaot fastaem, olsem wanem wok ya bambae i leftemap yumi mo givim gudnem long yumi? ?No yumi gat tingting daon, yumi prea mo tingbaot sipos yumi naf blong mekemgud wok ya? Brata A. H. Macmillan, we i finisim ol wok blong hem long wol ya long 1966, i soemaot wan nambawan eksampel long saed ya. Wan taem, C. T. Russell, faswan presiden blong Watch Tower Sosaeti, i askem long Brata Macmillan se hu man we hem i ting se bambae i naf blong lukaot long wok taem we Russell i no stap. Long storian blong tufala, Brata Macmillan i no leftemap hem wan, nating se maet hem i gat jans blong mekem olsem. Biaen, Brata Russell i askem Brata Macmillan blong tingbaot sipos hem i rere blong tekem wok ya. Plante yia biaen, Brata Macmillan i raetem se: “Mi sapraes bigwan we mi no moa save se bambae mi mekem wanem. Yes, mi bin tingting gud long saed ya, mo mi prea longtaem bifo we mi talem long hem se mi glad blong givhan long hem olsem we mi naf blong mekem.”
14 I no longtaem afta long taem ya, Brata Russell i ded, mekem se Watch Tower Sosaeti i no moa gat presiden. From we Brata Macmillan i bin stap lukaot long wok ya taem Brata Russell i go long trep blong hem blong prij, wan brata i talem long hem se: “Mac, yu yu gat bigfala jans blong kasem wok ya. Brata Russell i bin yusum yu long ples blong hem taem hem i aot, mo hem i talem long mifala evriwan blong folem evri samting we yu yu talem long mifala blong mekem. Naoia hem i go, we bambae i no moa save kambak. I luk olsem se yu nao bambae i gohed long wok ya.” Brata Macmillan i ansa se: “Brata, i no stret blong tingbaot bisnes ya olsem. Wok ya hem i wok blong Masta, mo wanem posisen we yu kasem long ogenaesesen blong Masta hem i dipen long wanem we Masta i tingting se i stret blong givim long yu; mo mi mi sua se mi mi no man blong mekem wok ya blong presiden.” Ale, Brata Macmillan i tokbaot wan narafala man we hem i ting se bambae i naf blong lukaot long wok ya. Olsem Gideon, brata ya i gat tingting daon long saed blong hem wan—hemia wan tingting we yumi evriwan i mas traehad blong kasem.
15. ?Wanem sam gudfala rod blong soemaot fasin luksave taem yumi prij long ol man?
15 Yumi tu, yumi mas soemaot tingting daon long ol fasin blong yumi taem yumi stap mekem ol spesel wok we yumi kasem. Gideon i wok long kwaet fasin, mo hem i traehad blong no mekem ol enemi blong hem oli kam kros blong nating nomo. Long sem fasin, taem yumi mekem wok blong prij, yumi mas gat tingting daon mo kwaet fasin taem yumi toktok wetem ol man. I tru, yumi joen long wan faet long saed blong spirit we i minim se yumi mas “brekemdaon ol giaman toktok” mo “samting we ol man oli stap stanemap long flas blong olgeta.” (2 Korin 10:4, 5) Be yumi no mas tok blong daonem ol narafala no pulum olgeta blong oli go agensem mesej blong yumi. Defren olgeta, yumi mas respektem tingting blong olgeta, agri long eni tingting we oli talem we i laenap wetem tingting blong yumi, mo pulum tingting i go long gudfala nius we yumi stap talemaot.—Ol Wok 22:1-3; 1 Korin 9:22; Revelesen 21:4.
Jisas—Nambawan Eksampel Blong Tingting Daon
16. ?Olsem wanem Jisas i soem se hem i gat tingting daon?
16 Beswan eksampel long saed blong tingting daon, hemia Jisas Kraes.c Nating se Jisas i gat wan strongfala fasin fren wetem Jeova, oltaem hem i luksave se i gat sam samting we hem i no gat raet blong mekem. (Jon 1:14) Eksampel, taem mama blong Jemes mo Jon i askem sipos tufala pikinini blong hem oli save sidaon klosap long Jisas long kingdom, Jisas i talem se: “Man we bambae i sidaon long raet saed blong mi mo man we bambae i sidaon long lef saed blong mi, mi mi no gat raet blong jusumaot tufala.” (Matiu 20:20-23) Long wan narafala taem, Jisas i talem klia se: “Mi mi no save mekem wan samting nating long tingting blong mi nomo . . . mi no traem mekem olsem we mi nomo mi wantem, mi stap traem mekem olsem we Papa blong mi we i sanem mi mi kam, hem i wantem.”—Jon 5:30; 14:28; Filipae 2:5, 6.
17. ?Olsem wanem Jisas i soem tingting daon taem hem i kampani wetem ol narafala?
17 Jisas i hae moa long olgeta sinman, mo Papa blong hem, Jeova, i givim moa raet long hem i bitim olgeta man. Nating se i olsem, Jisas i gat tingting daon taem hem i kampani wetem ol man blong hem. Hem i no traem blong winim olgeta wetem bigfala save blong hem. Nogat. Hem i soem filing, mo wetem fasin sore, hem i tingbaot nid blong olgeta. (Matiu 15:32; 26:40, 41; Mak 6:31) Taswe, nating se Jisas i stretgud olgeta, hem i no putumap ol strong rul blong mekem se evri samting oli mas ron long fasin we i stretgud olgeta. Hem i neva askem ol disaepol blong hem blong givim moa long wanem we oli naf blong givim. Mo hem i neva putum plante wok long olgeta i bitim wanem we oli naf blong mekem. (Jon 16:12) !From samting ya nao, plante man we oli kam long hem oli harem gud!—Matiu 11:29.
Folem Eksampel Blong Jisas Long Saed Blong Tingting Daon
18, 19. ?Olsem wanem yumi save folem eksampel blong Jisas taem (a) yumi tingbaot yumi wan, mo (b) taem yumi kampani wetem ol narafala?
18 Sipos man ya we i hae moa long olgeta man, i soem tingting daon, yumi mas traehad tu blong soem fasin ya. Plante taem ol sinman oli no wantem talemaot se oli no gat paoa blong mekem evri samting. Be, ol Kristin we oli folem eksampel blong Jisas, oli traehad blong gat tingting daon. Oli no praod tumas, mekem se oli rere blong givim wok long narafala we oli gat gudhan moa long wok ya; mo oli no flas mo stronghed blong lesin long advaes we narafala i mas givim long olgeta. Oli soem gudfala tingting blong wok tugeta, oli traehad blong mekem evri samting long kongregesen oli gohed “long fasin we i stret gud, we ol man oli glad long hem.”—1 Korin 14:40.
19 Tingting daon i givhan long yumi tu blong no bitim mak long wanem we yumi wantem narafala blong mekem mo i givhan long yumi blong tingbaot nid blong olgeta. (Filipae 4:5) Maet yumi gat gudhan mo save blong mekem wan samting we ol narafala oli no gat. Be, sipos yumi gat tingting daon, bambae yumi no ting se ol narafala oli mas wok folem rod we yumi wantem. From we yumi save se evri man i gat mak we hem i no naf blong kasem, bambae yumi gat tingting daon blong luksave se oli save mestem samtaem. Pita i raetem se: “Antap long ol narafala samting, yufala i mas lavlavem yufala. Yufala i no mas kam slak long samting ya, from we man we i stap lavem narafala man, oltaem hem i save fogivim hem from ol sin blong hem.”—1 Pita 4:8.
20. ?Yumi save mekem wanem sipos yumi luk se yumi no gat tingting daon?
20 Olsem we yumi lanem finis, man we i gat tingting daon hem i waes. ?Olsem wanem nao sipos yu luksave se yu slak lelebet long fasin ya no maet yu flas? Yu no mas letem tingting blong yu i foldaon. Defren olgeta, i gud yu folem eksampel blong Deved, we i prea se: “Plis yu blokem mi blong mi no mekem stronghed blong mi blong mekem ol fasin nogud, mo yu no letem ol fasin ya i kam bos long mi.” (Ol Sam 19:13) Taem yumi gat bilif olsem Pol, Gideon, mo—antap long olgeta evriwan—Jisas Kraes, bambae yumi wanwan i stat luksave se tok ya i tru tumas we i talem se: “Man we i mekem tingting blong hem i stap daon, hem i wan waes man.”—Ol Proveb 11:2.
[Ol futnot]
a Grik wod ya we oli tanem i kam “man blong wok” i save minim wan slef we i stap parel long ol bigbigfala sip. Defren olgeta, “man blong wokem plan” maet hemia i minim man we i gat wok we i bigwan moa, maet oli mas lukaot long wan graon. Nating se i olsem wanem, long ae blong plante man we oli masta, wan “man we i wokem plan” hem i sem mak nomo long slef ya we i wok long sip.
b From we Gideon i wok wetem kwaet fasin mo i tingtinggud fastaem, samting ya i no minim se hem i wan slak man. Defren olgeta, buk blong Hibrus 11:32-38 i pruvum se Gideon i gat strong tingting taem i talem se Gideon i stap wetem olgeta ya we oli kasem “paoa” mo we oli kam “strong long taem blong faet.”
c Long saed blong yumi man, tingting daon i minim tu se yumi luksave samting we yumi no naf blong mekem. Be, mining ya i no laenap wetem Jeova from we hem i naf blong mekem evri samting. Nating se i olsem, yumi save talem se Jeova i no wan God we i flas.—Ol Sam 18:35.
-