-
Wan Politik Paoa Blong Wol We i Lus Samting Ya i Mekem Ol Man Blong Toktok Agens Long Baebol Oli SemWajtaoa—1993 | 1 Jun
-
-
MAN Gris ya we hem i man blong raetem histri, Diodorus Siculus i bin stap 2,000 yia bifo. Hem i talem se, Nineve i wan taon we i gat fo kona blong hem; ol fo saed ya longfala blong hem i kasem 480 stad. !Hemia wan ples we raon blong hem i kasem 96 kilomita! Baebol i givim wan pija we i sem mak, i tokbaot Nineve olsem wan bigfala taon “olsem wan longfala ples we yu save wokbaot tri dei long hem.”—Jona 3:3.
Ol man blong toktok agens long Baebol afta long yia 1800 oli no wantem bilif se wan taon long wol bifo we oli no save long hem i bigwan olsem. Mo tu oli talem se sipos Nineve i bin stap, hem i mas haf blong ol man we oli stap bifo we Babilon i stap.
-
-
Wan Politik Paoa Blong Wol We i Lus Samting Ya i Mekem Ol Man Blong Toktok Agens Long Baebol Oli SemWajtaoa—1993 | 1 Jun
-
-
Biaen, wan narafala man blong digim graon blong faenemaot ol samting blong bifo, Austen Henry Layard i stat blong digimaot sam samting we i bin kam nogud long wan ples we oli kolem Nimrud we i stap kolosap 42 kilomita saot wes long Korsabad. Hemia Kalaha we i kam nogud—wan long ol fo taon blong Asiria we Jenesis 10:11 i tokbaot. Biaen, long 1849, Layard i digimaot bigfala hif blong ol ston blong haos blong king long wan ples we oli kolem Kuyunjik, bitwin Kalaha mo Korsabad. Haos blong king ya hem i haf blong Nineve. Bitwin Korsabad mo Kalaha i gat sam narafala ples we i bin kam nogud, wetem wan ples we oli kolem Karamles. Layard i talem se, “Sipos yumi tekem fo bigfala ples long Nimrúd [Kalaha], Koyunjik [Nineve], Korsabad, mo Karamles, olsem ol kona blong wan skwea, bambae yumi faenem se ol fo saed blong hem bambae i stret long 480 stad no 60 mael olsem man blong stadi long ol kantri i bin talem, hemia i stret long tri dei ya we profet [Jona] i wokbaot.”
Taswe, i luk olsem Jona i tokbaot olgeta ples ya olsem wan taon we “i bigfala tumas,” we i kolem olgeta long nem we i stap fastaem long Jenesis 10:11, se Nineve. Oli mekem sem samting long taem blong yumi. Eksampel, faswan taon blong London i no sem mak long ol smosmol taon we oli stap raon long hem, we samtaem yumi save kolem se “Bigfala London.”
-