Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • yp japta 33 pp. 262-271
  • ?From Wanem Mi No Save Dring?

I no gat video yet long haf ya.

Sori, i gat problem taem i stap lodem video ya.

  • ?From Wanem Mi No Save Dring?
  • Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok Gud
  • Ol Sabtaetol
  • Sem Samting
  • Defren Samting i Kamaot
  • No Save Gruap Long Tingting
  • “Hem i No Dring”
  • Letem Tingting Blong God Long Saed Blong Alkol i Lidim Yu
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova (Stadi)—2023
  • ?Ol Kristin Oli Mas Gat Wanem Tingting Long Alkol?
    !Enjoem Laef Olwe!​—Baebol Kos
  • Dring i Save Spolem Helt
    Wekap!—2005
  • Holem Stret Tingting Long Saed Blong Dring
    Wajtaoa i Talemaot Kingdom Blong Jehova—2004
Luk Moa Samting
Ol Kwestin We Ol Yangfala Oli Askem—Ol Ansa We Oli Wok Gud
yp japta 33 pp. 262-271

Japta 33

?From Wanem Mi No Save Dring?

‘?OLSEM wanem? ?I rong blong dring? ?Strong dring i rili save spolem mi? ?I rong we mi mi dring, be i oraet we ol bigman oli dring?’ Ating yu bin tingbaot ol kwestin ya. Maet yu luk we papa mama blong yu, tufala i dring. Plante yangfala olsem yu oli stap dring, nating se loa i talem se oli yang tumas. Long ol stori long televisin mo video tu, i luk olsem se dring i wan gudfala samting.

Smol dring i save mekem man i harem gud. Baebol i agri se waen i save mekem hat blong man i glad mo i save mekem kakae i tesgud. (Prija 9:7) Be, taem yangfala i dring bitim mak, i gat plante bigfala trabol i save kamaot, olsem rao wetem papa mama, wetem ol tija, wetem polis, mo i save lidim hem blong ded tu. Baebol i talem se: “Sipos yu dring tumas waen, hemia bambae i mekem yu yu mekem tumas noes, mo i mekem yu yu krangke. Fasin ya we man i dring gogo i drong, hem i wan krangke fasin.” (Ol Proveb 20:1) Taswe, i impoten we yu mekem wan gudfala disisen long saed blong dring.

?Yu yu gat plante save long saed blong dring mo wanem we hem i save mekem long man? Smol tes ya bambae i givhan long yu blong traem save blong yu. Makem ansa blong ol kwestin ya se Tru no Giaman:

1. Dring i stap wekemap tingting blong man․ ____

2. Nating se man i dring smol nomo, hem i stap spolem bodi blong hem․ ____

3. Olgeta dring olsem waen, bia, mo ol dring we oli strong moa, oli go insaed long blad long sem spid․ ____

4. Sipos man we i drong i dring blak kofe no i swim long kol wota, hed blong hem i save kam gud kwik taem․ ____

5. Dring i mekem sem samting long olgeta man․ ____

6. Drong i sem mak long fasin blong alkolik․ ____

7. Taem oli meksem dring wetem drag we i blong kwaetem tingting blong man, samting ya i dabolem paoa we tufala i gat long bodi․ ____

8. Sipos man i no gohed long semkaen dring be i jenis i go long narawan, bambae hem i no save drong․ ____

9. Bel i tantanem dring olsem we hem i tantanem kakae․ ____

Naoia yu save jekem ol ansa blong yu long pej 270. ?Olsem wanem? ?Sam tingting blong yu long saed blong dring oli rong? Sipos yes, yu mas tingbaot se rong save long saed blong dring i save lidim yu blong ded. Baebol i givim woning se taem man i dring bitim mak, ‘bambae hem i harem olsem we posen snek i kakae hem, we bambae hem i ded from.’—Ol Proveb 23:32.

Traem tingbaot John, we hem i mared taem hem i yangfala nomo. Wan naet, hem i faetem yangfala woman blong hem, mo biaen, hem i ronwe long haos, i go dring. Hem i dring haf lita vodka stret, nao hem i slip we i no moa save wekap. Traehad blong ol dokta mo nes nomo i sevem laef blong John. I klia se hem i no save we man i save ded sipos i dring wan ful botel strong dring wantaem. Klosap hem i lusum laef blong hem from we hem i no gat save.

Defren Samting i Kamaot

I gat wan samting we i had blong luksave long saed blong dring. Strong dring i no wekemap tingting blong man, be i daonem. Filing blong harem gud afta we yu dring i kamaot from we dring i save daonem wari. Yu harem se tingting blong yu i no moa hevi, i no trabol, yu no wari long wan samting. Taswe, nating sipos man i dring smol nomo, samting ya i save givhan long hem blong ‘fogetem ol trabol blong laef.’ (Ol Proveb 31:6, 7) Wan yangfala we nem blong hem Paul, i dring blong fogetem ol trabol long famle blong hem. Hem i talem se: “Mi mi luksave kwiktaem se dring i save blokem mi, mi no moa harem nogud long ol trabol blong mi. Dring i mekem se mi mi no moa tingting tumas.”

Maet yu talem se sipos i olsem, dring i save mekem wan gudfala samting long yu. !Be yu rong! Wan defren samting bambae i kamaot biaen. Afta we tu aoa i pas, paoa blong dring blong daonem wari i finis, nao wari i kambak bakegen. Be i no olsem fastaem. !Bambae i moa nogud i bitim bifo we yu yu dring! Naoia, yu wari mo harem nogud bitim mak. Samting ya i save stap 12 aoa. I tru, sipos yu tekem wan moa dring, bambae yu daonem wari ya bakegen. Be tu aoa biaen, bambae wari i kam antap bakegen, bitim olgeta taem bifo. Mo bambae i gohed olsem, fastaem yu yu glad be biaen tingting i foldaon bitim mak.

Taswe, dring i no rili mekem wari i godaon, be i mekem i kam antap moa. Mo taem paoa blong dring i finis, ol trabol oli stap yet.

No Save Gruap Long Tingting

Samfala oli talem se dring i mekem fasin blong olgeta i moa gud. Fastaem, Dennis i wan man blong sem bitim mak, i had long hem blong storian wetem narafala, nating se i wantem storian long ol isi samting nomo. Be afta, hem i faenemaot wan samting. Hem i se: “Taem mi dring smol, mi no moa sem mo fraet.”

Be, rod blong kam bigman long tingting blong yumi, i no blong ronwe long ol trabol, olsem Dennis i traem mekem. Yu mas fesem ol trabol. Sipos yu lanem blong fesem ol trabol taem yu yangfala, samting ya i save givhan long yu blong winim ol traem taem yu kam olfala. Taswe, Dennis i faenemaot se paoa blong dring we i stap smoltaem nomo i no rili givhan long hem blong winim fasin sem. Hem i se: “Taem paoa blong dring ya i finis, mi mi sem bakegen.” ?Olsem wanem naoia afta we plante yia i pas? Dennis i talem se: “Mi neva bin lanem olsem wanem blong toktok gud wetem ol narafala. Mi stap olsem wan pikinini nomo long saed ya.”

Semfala samting i kamaot taem man i stap dipen long dring blong givhan long hem blong winim wari. Joan i folem fasin ya taem hem i yangfala, mo afta, hem i talem se: “I no longtaem i pas, mi kasem sam wari mo mi tingting se: ‘I gud sipos mi save tekem wan dring naoia nomo.’ I isi blong ting se dring bambae i givhan long yu blong winim wan trabol.” !Be i no tru!

Wan stori long niuspepa ya New York State Journal of Medicine i talem se: “Taem yangfala i yusum ol drag [dring tu] blong winim hadtaem mo wari long saed blong edukesen, mo blong joengud wetem ol narafala, mo blong winim trabol bitwin hem mo wan narafala man, hem i neva lanem olsem wanem blong stretem trabol. Maet hem i no luksave samting ya kwiktaem, ating taem hem i olfala moa bambae hem i jes faenemaot se i had long hem blong frengud wetem ol narafala. Long taem ya nao, bambae hem i harem nogud, olsem we i stap hem wan nomo.” !I moagud blong fesem ol trabol mo hadtaem stret, mo traem winim olgeta!

“Hem i No Dring”

Tingbaot samting we Jisas Kraes i mekem. Long laswan naet blong hem long wol ya, hem i kasem bigfala traem. Wan giaman fren i putum hem long han blong ol enemi blong hem, oli holem hem, oli sakem ol kwestin long hem mo talemaot ol giaman tok agensem hem. Afta we hem i stap wekap blong fulnaet, oli nilim hem long pos.—Mak 14:43 kasem 15:15; Luk 22:47 kasem 23:25.

Nao oli traem givim wan dring long Jisas blong kilim soa. Dring ya i save gat paoa long tingting blong hem mo i save mekem se hem i no moa harem i soa. Olsemia, bambae i isi moa long hem blong winim hadtaem ya. Baebol i talem se: “Oli givim waen long Jisas we i gat mir long hem, we i olsem meresin blong kilim bodi blong i no soa, be hem i no dring.” (Mak 15:22, 23) Jisas i wantem se tingting blong hem i stap klia. Hem i wantem fesem trabol ya stret. !Hem i no wan man blong ronwe long trabol! Be, samtaem biaen, Jisas i tosta, nao samfala oli givim smol waen long hem we i no gat meresin blong kilim bodi blong i no soa ale, hem i dring.—Jon 19:28-30.

Taem yumi tingbaot bigfala trabol ya we Jisas i fesem, ating ol trabol mo wari blong yumi oli nating nomo. Nating sipos i olsem wanem, be yumi save lanem wan bigfala lesen long Jisas. I moagud we yumi fesem ol trabol, wari mo hadtaem, i bitim we yumi dipen long wan samting we i gat paoa long tingting blong yumi (olsem dring). Moa yu fesem ol trabol long laef mo yu traem stretem, moa yu kam nafgud blong winim. Taem yu kam bigman, bambae yu harem gud long filing blong yu.

Taem yu yu kasem yia we loa i talem se yu gat raet blong dring, bambae yu (mo maet papa mama blong yu) i mas jusum sipos yu dring smol no nogat. Jus ya i mas stanap long stret save, mo i mas waes. Sipos yu jus blong no dring nating, yu no nid blong sem from. Sipos yu gat naf yia folem loa mo yu jus blong dring smol, meksua se yu no bitim mak. Yu neva mas dring blong ronwe long trabol no blong kasem paoa blong winim fraet. Hemia i giaman paoa nomo. Advaes blong Baebol i isi mo i klia: “Sipos yu dring bitim mak, bambae yu mekem tumas noes mo bambae yu mekem ol samting blong sem. I krangke nomo blong dring gogo yu fuldrong.”—Ol Proveb 20:1, Today’s English Version.

Ol Kwestin Blong Tokbaot

◻ ?From wanem plante yangfala oli stat dring?

◻ ?Wanem sam rong tingting we plante man oli gat long saed blong dring?

◻ ?From wanem i denja blong dring mo draev?

◻ ?Wanem trabol i save kamaot sipos yu dring blong fogetem ol trabol blong yu?

◻ ?Yangfala i mas mekem wanem blong winim trabol, mo from wanem?

[Tok blong makem poen long pej 262]

Ol fren, televisin, mo maet papa mama tu, oli save pulum yangfala blong dring

[Tok blong makem poen long pej 265]

Man we i dring bitim mak, ‘bambae i harem olsem we posen snek i kakae hem’

[Bokis blong pija long pej 264]

‘?From Wanem Yufala i Stat Blong Dring?’

Oli askem kwestin ya long samfala we oli bin dring taem oli yangfala

Man blong askem kwestin: ?From wanem yu yu bin dring?

Bill: Fastaem, from ol fren blong mi. Hemia samting we “evriwan” i mekem, antap moa long wiken.

Dennis: Mi mi stat blong dring taem mi gat samwe 14 yia. Papa blong mi i dring. Oltaem i gat ol lafet long haos wetem plante dring. Ale, taem mi pikinini nomo, mi ting se i stret blong dring taem yu joen wetem ol narafala. Taem mi kam bigwan, mi joen wetem ol stronghed yangfala. Mi stat blong dring from we mi wantem se oli glad long mi.

Mark: Ating mi stat blong dring taem mi gat 15 yia. Mi mi man blong spot. Mi dring wetem tim blong basketbol. Ating mi stat from we mi wantem save nomo se dring i olsem wanem.

Joan: Samting we mi luk long televisin i pulum mi. Long ol stori we mi lukluk, ol man oli stap dring. I luk olsem se i gud tumas.

Paul: Papa blong mi i alkolik. Naoia mi luksave se stamba blong olgeta trabol we mifala i bin kasem, hemia dring. Mi mi stap traehad blong ronwe long dring. Be i narakaen we, taem mi stap traem blong ronwe, mi tanem i go bak long dring blong i givhan long mi.

Joan: Papa mama blong mi tufala i no dring tumas. Be mi rimemba wan samting long saed blong papa blong mi. Taem hem i joen wetem ol narafala man, hem i tokflas se hem i save dring bitim mak. Mi mi stat blong gat semfala tingting olsem hem, mi stat blong ting se mi mi spesel. Wan dei, mi wetem ol fren blong mi, mifala i go dring tugeta. Mifala i dring blong plante aoa. Dring i no mekem mi olsem olgeta ya. Nao mi tingting se: ‘Mi mi olsem papa blong mi nomo.’ I tru se tingting blong hem long saed blong dring i gat bigfala paoa long mi.

Man blong askem kwestin: ?From wanem plante yangfala oli dring gogo oli fuldrong?

Mark: Blong kam fuldrong nomo. Mi mi no rili laekem tes blong dring.

Man blong askem kwestin: ?Ale, yu dring blong harem gud long tingting blong yu?

Mark: Yes.

Harry: I sem mak long mi. I olsem we yu stap klaem i go antap long wan lada. Evri taem yu dring, yu stap traehad blong kasem filing we i gud moa, olsem we yu klaem i go antap smol moa.

[Bokis blong pija long pej 270]

Ol Ansa Long Tes Ya (Pej 263)

1. GIAMAN. Dring i daonem tingting blong man. Hem i save mekem yu yu harem gud from we hem i daonem ol wari no i mekem se yu fogetem ol wari, ale yu harem i glad mo tingting blong yu i no moa trabol olsem fastaem.

2. GIAMAN. I luk olsem se smol dring nomo i no save spolem bodi. Be, man we i dring oltaem no i dring bitim mak, hem i save spolem hat, bren, leva, mo sam narafala haf long bodi blong hem.

3. GIAMAN. Ol dring we oli strong moa oli go long blad kwiktaem, i bitim waen mo bia.

4. GIAMAN. Kofe i save mekem yu yu wekap, mo kol wota i save mekem yu yu wetwet, be dring i stap long blad blong yu gogo leva i tekemaot. Hem i mekem wok ya long spid blong 14 mililita dring long wan aoa.

5. GIAMAN. Plante samting i save jenisim paoa we dring i gat long wan man, olsem hevi blong bodi blong hem, mo sipos hem i bin kakae no nogat bifo we hem i dring.

6. GIAMAN. Drong man, hem i man we i dring gogo i lusum hed. Alkolik, hem i man we i no save blokem dring, i mas dring evritaem nomo. Maet wan man we i drong i no wan alkolik, mo maet wan man we i alkolik i no kam drong.

7. TRU. Taem ol man oli meksem dring wetem drag, samting ya i save jenisim paoa we dring hem wan no drag hem wan i gat long bodi. Olsem nao, maet oli meksem dring wetem drag we i kwaetem tingting. Nao taem paoa blong samting ya i stap lus, man i save harem nogud bitim mak, hem i save slip we i no moa wekap, mo hem i save ded tu. Taswe, wan dring wetem wan drag i save gat bigfala paoa bitim wanem we yu yu ting. !Yes, paoa blong drag ya bambae i tri, fo no ten taem moa strong, no i save go antap moa!

8. GIAMAN. Drong i kamaot taem yu bitim mak long enikaen dring, nomata sipos yu dring jin, wiski, vodka, no wan narafala strong dring.

9. GIAMAN. Bel i no stap tantanem dring sloslou, olsem we hem i mekem long kakae. Wantaem nomo, samwe 20 pesen blong dring i pastru long skin blong basket blong kakae, i go long blad. Narafala haf i pas i go long gat, mo biaen hem i go long blad.

[Bokis blong pija long pej 266]

Dring Mo Draev i Save Givim Ded

“Bighaf blong ol yangfala we oli ded taem oli gat 16 kasem 24 yia, oli ded from we oli draevem trak taem oli drong.” Tok ya i kamaot long Report on the National Conference for Youth on Drinking and Driving long 1984. Yes, “namba blong ol yangfala we oli aksiden from we oli dring tumas, i fo taem antap long namba blong ol narafala man we oli draevem trak.” (Just Along for the Ride) Wan risen from wanem ol yangfala oli lus long krangke fasin olsemia, hemia from ol giaman tingting we plante long olgeta oli holem long saed blong samting we dring i save mekem long man. Hemia nao sam long ol tingting ya:

GIAMAN: I no gat denja sipos yu draevem trak afta we yu dring tu bia nomo.

TRU: “Sipos man i dring tu tin bia long wan aoa, hem i save tekem haf seken moa blong stopem trak i bitim sipos hem i no dring nating. Ale, sipos hem i stap ron long spid blong 90 kilometa long wan aoa nao hem i mas stop kwik, trak i save ron 10 mita moa bifo we hem i stopem. Samting ya i save mekem se hem i aksiden. Be sipos hem i no bin dring, ating hem i naf blong stopem trak bifo we i gat aksiden.”—Development of a Traffic Safety and Alcohol Program for Senior Adults, we James L. Malfetti, Ed.D., mo Darlene J. Winter, Ph.D. i raetem.

GIAMAN: Nating se yu bin dring, i oraet blong draevem trak sipos yu no harem se hed blong yu i raon.

TRU: I denja tumas blong dipen long filing blong yu. Dring i mekem man i harem gud, hem i save ting se hem i nafgud, be hem i no luksave se dring i gat paoa long hem.

I denja blong eniman i dring bifo we hem i draevem trak, be i denja moa long ol yangfala. Ol yangfala we oli dring, fasin blong olgeta blong draev “i kam nogud moa i bitim ol bigman, from we oli jes lanem blong draevem trak i no longtaem i pas, mo oli no gat gudhan long samting ya olsem ol bigman. Blong sotem ol tok ya: ol yangfala oli jes stat blong draev mo oli jes stat blong dring, taswe oli no naf blong dring mo draev tu.”—Senior Adults, Traffic Safety and Alcohol Program Leader’s Guide, we Darlene J. Winter, Ph.D i raetem.

Mo tu, smol dring nomo i save mekem yangfala i drong, be maet wan bigman i mas dring plante blong kam drong. Bodi blong yangfala i no hevi olsem bodi blong bigman. Yangfala i no gat plante wota long bodi blong hem blong meks wetem strong dring we hem i tekem. Taswe, blad blong hem bambae i kam fulap moa long dring, mo bambae hem i drong moa.

“Man we i gat gudfala tingting i save luksave we trabol i stap kam, nao i save ronwe long hem, be man we i no save tingting gud, hem i save letem trabol i kam, i kasem hem, we biaen i sore from.” (Ol Proveb 22:3) I denja tumas blong draevem trak afta we yu dring. Taswe, sipos yu mekem promes blong no joenem tufala samting ya, yu yu “gat gudfala tingting.” Olsem nao, yu blokem ol kil we oli save mekem yu yu handikap no yu ded, mo tu, yu soem se yu tinghevi long laef blong ol narafala.

I gud tu we yu tekem disisen blong (1) neva ron long wan trak we draeva blong hem i bin dring, mo (2) neva letem wan fren i draevem trak sipos hem i bin dring. Maet hem i kros long yu. Be taem hed blong hem i kamgud, ating bambae hem i talem tangkiu long yu.—Skelem wetem Ol Sam 141:5.

[Foto blong pija long pej 267]

Neva ron long wan trak we draeva blong hem i bin dring, mo neva letem wan fren i draevem trak sipos hem i bin dring

[Tok blong pija long pej 268]

Yangfala we i dring tumas, fasin blong hem i stap jenis oltaem, fastaem, hem i glad bitim mak, biaen, tingting i foldaon bitim mak

[Tok blong pija long pej 269]

Samting ya i save kamaot sipos yu dring mo draev

[Tok blong pija long pej 271]

“Mi neva bin lanem olsem wanem blong toktok gud wetem ol narafala. Mi stap olsem wan pikinini nomo long saed ya.”—Wan man we i dring bitim mak taem hem i yangfala

    Ol buk long Bislama (1987-2026)
    Logaot
    Login
    • Bislama
    • Serem
    • Setemap Olsem Yu Wantem
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ol Rul
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Serem