-
Bigfala Babilon i DedRevelesen—Nambawan En
-
-
1. ?Olsem wanem enjel i eksplenem wael anamol we i red we i red? ?Yumi nidim wanem kaen waes blong kasem save long mining blong ol saen long Revelesen?
ENJEL i gohed blong eksplenem wael anamol we i red we i red we Revelesen 17:3 i tokbaot. Hem i talem long Jon se: “Nao yu yu mas gat waes mo yu mas gat save blong save mining blong ol tok ya. Ol seven hed blong anamol ya, hemia ol seven hil ya, ol hil ya we woman ya i stap sidaon long olgeta. Ol seven hed ya, hemia ol seven king ya tu. Faef king blong olgeta oli foldaon finis, i gat wan i stap holem nem blong king naoia, mo i gat wan we i no kamtru yet. Taem we hem i kamtru, bambae hem i stap smoltaem nomo.” (Revelesen 17:9, 10) Enjel ya i stap talemaot waes blong God. Waes ya nomo i save soemaot mining blong ol saen long Revelesen. (Jemes 3:17) Waes ya i givim laet long grup olsem Jon tede mo ol man we oli kampani wetem olgeta, blong oli luksave se taem blong yumi i impoten tumas. Mo tu, waes ya i mekem se ol man we oli stap ona long God long hat blong olgeta, oli tinghae long ol jajmen blong Jeova, we kolosap oli kamtru. Mo waes ya i mekem se oli fraet gud long Jeova. Olsem Proveb 9:10 i talem: “Sipos yu wantem kam waes, oraet, fastaem yu yu mas fraetgud long Jeova. Mo sipos yu kasem save long God we i Tabu Tumas, hemia nao yu gat dip save.” ?Waes blong God i soemaot wanem long yumi long saed blong wael anamol?
2. ?Wanem mining blong seven hed blong wael anamol ya we i red we i red? ?Olsem wanem “faef king blong olgeta oli foldaon finis, i gat wan i stap holem nem blong king naoia”?
2 Seven hed blong wael anamol ya i minim seven “hil,” no seven “king.” Long Baebol, tufala tok ya i save minim sam gavman long wol. (Jeremaea 51:24, 25; Daniel 2:34, 35, 44, 45) Baebol i talem se i gat sikis politik nesen blong wol we oli bin gat paoa long wok blong ol man blong God: hemia Ijip, Asiria, Babilon, Midia mo Pesia, Gris, mo Rom. Taem Jon i lukluk vison blong Revelesen, faef long ol politik nesen ya oli stanap mo foldaon finis. Be Rom i stap yet, hem i bigfala politik nesen blong wol long taem ya. Hemia i stret long tok ya se, “faef king blong olgeta oli foldaon finis, i gat wan i stap holem nem blong king naoia.” ?Be olsem wanem long “wan” we i no kamtru yet?
-
-
Bigfala Babilon i DedRevelesen—Nambawan En
-
-
6. ?Wanem sam nyufala nesen we oli stanap? ?Weswan long olgeta i kam bigwan moa?
6 Be long ol yia bifo 1400, sam kantri oli stanemap sam nyu nesen. Nating se sam long ol nyu nesen ya oli stap insaed long teritori we fastaem i blong Rom, be i no olsem we oli haf blong bigfala nesen blong Rom yet. Sam long ol kantri ya olsem Potugal, Spen, Franis, mo Neselan, oli stanemap ol prapa gavman blong olgeta long ol kantri ya longwe. Wan long olgeta ya we hem i kam bigwan, hemia Engglan. Hem i rul long plante kantri. I olsem we ‘san i neva slip,’ i stap saen oltaem long sam kantri we Engglan i bos long olgeta. Hem i rul long plante haf blong Not Amerika, Afrika, India, Saot Is Esia, mo Saot Pasifik.
7. ?Olsem wanem tufala nesen i kam olsem wan politik paoa long wol? ?Jon i talem se namba seven ‘hed’ no politik nesen, bambae i holem paoa gogo wetaem?
7 Long yia 1800, sam haf blong Not Amerika oli no moa wantem stap aninit long paoa blong Engglan, ale oli kam independen, mo oli tekem nem ya Yunaeted Stet. Long saed blong politik, nyufala independen nesen ya i stap gohed blong rao wetem mama kantri blong hem Engglan. Be Faswan Bigfala Faet Blong Wol i fosem tufala kantri, Amerika mo Engglan, blong luksave se tufala i gat plante tingting we oli sem mak. From samting ya, tufala i kam gud fren. Biaen, tufala politik paoa ya i joen, tufala i kam olsem wan nesen nomo. Hemia Amerika, we naoia hem i rij moa i bitim ol narafala nesen long wol, mo Engglan, we hem i stampa blong politik nesen we hem i rul long moa kantri i bitim ol narafala politik nesen long wol. Hemia nao namba seven ‘hed’ blong wael anamol. Politik paoa ya i stap yet long taem blong en ya. Mo hem i stap rul long plante kantri we ol faswan Wetnes blong Jeova long taem blong yumi oli statem wok blong olgeta. Namba sikis hed blong anamol ya i rul longtaem. Be namba seven hed “bambae hem i stap smoltaem nomo,” gogo Kingdom blong God i spolem olgeta politik nesen.
-