-
?Hu Ya Ol Makabi?Wajtaoa—1998 | 15 Novemba
-
-
long tempel. Ol Hasid oli glad from samting ya, taswe oli lego ami blong Juda Makabi, oli gobak long ples blong olgeta. Be Juda i gat sam narafala plan. From we ol ami blong hem oli bin kasem gudfala trening, hem i gat tingting se i gud blong mekem kantri blong ol man Jyu i kam independen. I tru se faet we ol man Jyu oli mekem fastaem, hem i blong tekembak wosip blong olgeta. Be, naoia faet blong olgeta i blong kasem independen. Taswe, faet i gohed nomo.
Juda Makabi i lukaot moa man blong sapotem hem blong faet agensem ol man Gris, taswe hem i mekem kontrak wetem Rom. Long yia 160 B.K.T., Juda Makabi i ded long wan faet, be ol brata blong hem oli gohed long faet ya. Brata blong Juda, Jonatan, i jenisim sam samting mekem se ol rula blong Gris oli agri blong putumap hem olsem hae pris mo rula blong Judia. Nating se i olsem, Jonatan i stap yet aninit long rul blong ol man Gris. Biaen, ol man Siria oli trikim Jonatan, oli kasem hem mo kilim hem i ded. Ale, brata blong hem, Simeon—we i laswan long ol brata long famle Makabi—i tekem ples blong hem. Aninit long rul blong Simeon, laswan rul blong ol man Gris i finis olgeta (long 141 B.K.T.). Simeon i mekem kontrak bakegen wetem Rom, mo ol man Jyu oli putumap hem olsem rula mo hae pris blong olgeta. Olsem nao, ol Makabi oli mekem se laen blong ol Hasmonaean we oli stap rul, i kasem independen.
Ol Makabi oli stanemap wosip long tempel bakegen bifo we Mesaea i kamtru. (Skelem wetem Jon 1:41, 42; 2:13-17.) Fasin blong ol pris we oli folem kastom blong ol man Gris, i mekem se ol man Jyu oli no moa trastem wok blong ol pris. Be, ol Hasmonaean oli mekem fasin ya i go moa, mekem se ol man Jyu oli no moa trastem nating wok blong ol pris. Tru ya, rul blong ol pris we tingting blong olgeta i fulap long politik, i no save karem trufala blesing i kam long ol man Jyu. Rul blong wan king long laen blong gudfala man ya Deved, hem nomo i save karem trufala blesing.—2 Samuel 7:16; Ol Sam 89:3, 4, 35, 36.
-
-
?I Stret Blong Askem Mane Long Kristin Brata Blong Mi?Wajtaoa—1998 | 15 Novemba
-
-
?I Stret Blong Askem Mane Long Kristin Brata Blong Mi?
LASBON pikinini blong Simon i sik bigwan, mo hem i nidim meresin kwiktaem. Be Simon i pua mo i no naf blong pem meresin ya. ?Bambae hem i mekem wanem? Simon i tingbaot Michael, wan Kristin brata blong hem we i gat moa mane bitim hem. Maet Michael bambae i givim smol mane long hem. Be, long tingting blong Simon, hem i save se bambae hem i no naf blong pembak mane ya.a
Simon i tokbaot bisnes ya long Michael. Naoia, Michael i gat wan bigfala disisen blong mekem. Hem i luksave se Simon i rili nidim mane. Be hem i luksave tu se, bambae Simon i no save pembak mane ya, from we hem i gat hadtaem finis blong fidim prapa famle blong hem. ?Bambae Michael i mekem wanem?
Long plante kantri, ol man oli save lusum olgeta samting we oli gat, wantaem nomo. Nao, oli no moa gat mane no insurens, blong pem ol kaon blong olgeta long hospital no dokta. Maet oli no save mekem lon long bang, no ating ol intres we oli mas pem long wan lon i bigwan tumas. Taem wan trabol i kamaot, maet wan samting nomo blong mekem, hemia blong askem mane long wan fren. Be bifo we yu askem mane long narafala, i gat sam impoten samting blong tingbaot.
Kaontem Praes
Baebol i givim ol gudfala advaes long man we i givim mo man we i askem mane long narafala. Sipos yumi folem ol advaes ya, yumi save blokem plante rao mo ol filing we oli trabol.
Eksampel, Baebol i mekem yumi tingbaot se yumi no mas ting nating long fasin ya blong askem mane long narafala. Aposol Pol i talem strong long ol Kristin blong Rom se: “I nogud yufala i gat kaon long sam man. Be i gat wan samting i stap we yufala i mas mekem, we i olsem kaon blong yufala. Hemia we yufala i mas lavlavem yufala. Sipos wan man i stap lavem ol man we oli stap raonabaot long hem, hem i mekem olgeta samting we Loa blong God i talem.” (Rom 13:8) I stret we ol Kristin oli gat wan kaon nomo blong pembak long narafala, kaon ya, hemia lav. Taswe, maet i gud blong askem fastaem se, ‘?Mi rili nidim blong askem mane long narafala?’
Sipos ansa blong kwestin ya hem i yes, ale, i waes blong tingbaot ol samting we oli save hapen sipos yumi kaon long narafala. Jisas Kraes i soem se bifo we yumi mekem wan impoten disisen, yumi mas tingting gud mo mekem gudfala plan. Hem i askem long ol disaepol blong hem se: “?Hu long yufala we i wantem wokem wan bigfala haos we i hae, be i no sidaon fastaem blong wokemaot praes blong olgeta samting blong hem, blong luk se mane blong hem bambae i naf no i no naf?” (Luk 14:28) Rul ya i save givhan long yumi taem yumi stap tingbaot blong askem mane long wan Kristin brata. I gud blong wokemaot praes blong mane we yumi mas pembak. Samting ya i minim se yumi wokemaot olsem wanem mo wetaem yumi save pembak mane ya.
Man we yumi askem mane long hem, i gat raet blong save olsem wanem mo wetaem bambae yumi pembak mane ya. Sipos yumi skelemgud ol samting, bambae yumi naf blong talem long hem olsem wanem mo wetaem yumi save givimbak mane blong hem. ?Yu wokemaot praes finis blong save sipos yu naf blong pembak olgeta mane ya long wan stret taem? I tru se i isi nomo blong talem long brata blong yumi se: “Yu no wari. Bambae mi pembak mane ya long yu kwiktaem nomo. Yu trastem mi.” Be, i moagud we yumi tingbaot bisnes ya olsem wan impoten samting. Yumi mas gat strong tingting blong pemaot kaon ya kwiktaem, from we hemia nao wanem we Jeova i wantem yumi blong mekem. Ol Sam 37:21 i talem se: “Ol man nogud oli stap karem ol samting blong ol narafala man blong oli yusum fastaem, mo neva oli kam givimbak.”
Taem yumi wokemaot olsem wanem mo wetaem bambae yumi pembak kaon blong yumi, samting ya i givhan long yumi blong no fogetem promes we yumi bin mekem. Mo tu, bambae fasin ya i givhan long yumi blong no mekem kaon we yumi no rili nidim. Sipos yumi faenem rod we i save givhan long yumi blong no mekem kaon, bambae yumi kasem gudfala frut. Proveb 22:7 i givim woning se: “Sipos yu kaon long wan man, bambae yu kam slef blong hem nao.” Nating sipos man we i givim mane mo man we i askem mane, tufala i brata long saed blong spirit, samting ya i save spolem fasin joengud blong tufala, go kasem we tufala i stretem bisnes ya. Fasin blong rao from kaon i bin spolem pis blong sam kongregesen.
Talem From Wanem Yu Nidim Mane Ya
Man we i givim mane long yu, hem i gat raet blong save olsem wanem bambae yu yusum mane ya. Antap long mane ya, ?i gat sam narafala kaon tu, we yu mas pem? Sipos yes, i gud blong talemaot klia, from we ol samting olsem oli save mekem i hevi long yu blong pembak mane ya kwiktaem.
I rili impoten blong tingbaot se mane we man i askem blong statem wan bisnes, hem i defren long mane we man i askem blong pem samting we hem i rili nidim. Baebol i no talem se brata blong yumi i mas givim mane long yumi sipos yumi nidim blong statem wan bisnes. Be, Baebol i soemaot se ol brata oli mas rere oltaem blong givhan long narafala taem oli kasem trabol we i mekem se oli no naf blong pem ol samting olsem kakae, klos, no meresin. Yumi save blokem ol rao sipos yumi tok klia mo tok tru long ol taem olsem—Efesas 4:25.
Raetem Olgeta Samting Long Pepa
Blong mekem se i no gat rao i kamaot biaen, i impoten blong raetemdaon long pepa, olgeta samting we yumi bin tokbaot. I isi blong fogetem ol impoten samting we yumi bin agri long hem, sipos yumi no raetemdaon. Yumi mas raetemdaon hamas mane yumi tekem mo wetaem yumi mas pembak olgeta mane ya. I gud sipos man we i karem mane mo man we i givim mane ya, tufala tugeta oli saen long pepa ya mo wanwan long tufala i holem wan kopi. Baebol i soemaot se yumi mas raetemdaon olgeta bisnes long saed blong mane. Smoltaem bifo we ol man Babilon oli spolem Jerusalem, Jeova i talem long Jeremaea blong pem wan pis graon long famle blong hem. Yumi save lanem sam samting sipos yumi tingtingbak long stori ya.
Jeremaea i talem se: “Mi pemaot graon ya long hem long silva we mi skelemgud. Praes blong hem, eit taosen faef handred vatu. Long taem ya, mi saenem wan pepa we i gat ol toktok blong graon i stap long hem, wetem narawan we i kopi blong hem, mo mi tekem ol man i kam blong oli witnes long nem blong mi, nao mi putum mak blong mi long faswan ya blong soemaot se i tru, mo mi rolemapgud, mo mi fasemtaet blong i save stap longtaem. Nao mi tekem tufala pepa ya, mo mi singaot Baruk we papa blong hem Neria, mo we bubu blong hem Mahasea, blong i kam. Nao long fes blong Hanamel, mo long fes blong ol witnes ya we oli saen long tufala pepa ya, mo long fes blong ol man we oli stap sidaon long yad ya blong haos blong king, mi givim tufala pepa ya long hem.” (Jeremaea 32:9-12) I tru se stori ya i stap tokbaot fasin blong pem samting, i no fasin blong askem mane long narafala. Nating se i olsem, stori ya i soemaot se i impoten tumas blong stretem ol bisnes long saed blong mane, long wan fasin we i klia mo i stret gud.—Lukluk Wajtaoa blong Mei 1, 1973, pej 287-288 (Engglis).
Sipos i gat problem i kamaot, i gud we ol Kristin oli folem advaes blong Jisas long Matiu 18:15-17 blong stretem problem ya. Wan elda we i bin traem givhan blong stretem ol bisnes olsem, i talem se: “Klosap evritaem we problem ya i kamaot, hem i from we tufala we i joen long bisnes ya, tufala i no bin raetemdaon ol samting we tufala i bin agri long hem. Ale, tufala i no moa save rod we tufala i bin agri long hem blong pembak mane ya. Mi mi sua se taem yumi raetemdaon ol bisnes ya long pepa, yumi stap soemaot lav, i no from we yumi no trastem narafala.”
Taem yumi agri long wan samting, yumi mas traehad blong holem promes blong yumi. Jisas i talem se: “Sipos yu talem se ‘Yes,’ yu mas talem ‘Yes’ nomo. Mo sipos yu talem se ‘No,’ yu mas talem ‘No’ nomo. Ol narafala tok we yu save talem, hem i kamaot long Setan nomo.” (Matiu 5:37) Sipos wan problem we yumi no bin save long hem, i mekem se yumi no moa naf blong pembak kaon blong yumi long stret taem, i gud blong talemaot samting ya kwiktaem long hemia we i bin givim mane long yumi. Maet hem i save givim moa taem long yumi blong pembak kaon ya smosmol.
Be, yumi no mas yusum ol samting we oli hapen long laef, olsem eskius blong no pem kaon blong yumi. Man we i fraetgud long Jeova bambae i traehad blong holem promes blong hem. (Ol Sam 15:4) Maet ol samting oli no hapen olsem we yumi wantem. Be, yumi mas rere blong lego sam samting we yumi nomo i wantem, blong pembak kaon blong yumi, from we hemia nao Kristin responsabiliti blong yumi.
Waesgud Taem Yu Givim Mane Long Narafala
I tru se man we i askem mane, i no hem nomo we i mas skelemgud ol samting. Wan brata we narafala i askem mane long hem, hem tu i mas wokemaot mane we bambae hem i givim. Bifo we yumi givim mane long ol narafala, i waes blong tektaem blong tingbaot mo skelemgud bisnes ya. Baebol i givim advaes long yumi se: “I nogud yu promes blong pemaot kaon blong narafala man.”—Proveb 22:26.
Bifo we yu agri blong givim mane, tingbaot wanem bambae yu mekem sipos wan samting i hapen, nao brata blong yu i no moa save pem kaon ya blong hem. ?Samting ya bambae i mekem se yu trabol long mane? Nating sipos brata ya we i askem mane i gat gudfala tingting, ol samting long laef oli save jenis, no maet hem i no bin mekem gudfala plan. Taswe, Jemes 4:14 i mekem yumi evriwan i tingbaot se: “Yufala i no save nating wanem bambae i save kamtru long laef blong yufala tumora. Yufala i olsem smok blong hil nomo. Smok ya i save kamtru we i stap smoltaem nomo, nao biaen i lus bakegen.”—Skelem wetem Eklesiastis 9:11.
Sipos wan man i askem mane blong mekem bisnes, i waes blong save fastaem se man ya i gat wanem kaen fasin. ?Ol narafala oli stap trastem hem mo oli save dipen long hem? ?Hem i yusum mane long waes fasin? ?Hem i gat fasin blong goraon long ol brata mo sista long kongregesen blong askem mane long olgeta? I waes blong tingbaot tok ya oltaem, se: “Man we i no gat hed, hem i save bilif long evri samting, be man we i gat hed, hem i stap lukluk gud long rod we bambae i folem.”—Proveb 14:15.
Samtaem, fasin blong askem mane, i no mekem i gud long hemia we i askem. I isi nomo blong fasin ya i kam wan baden long hem, mo i spolem glad blong hem. ?Yu yu wantem se brata ya i kam “slef” blong yu? ?Samting ya bambae i spolem fasin fren blong yutufala? ?Bambae fasin ya i mekem i hadwok long yutufala blong joen wanples, mo i mekem narafala i sem blong kam long yu from we hem i no naf blong pem kaon blong hem?
Sipos i rili gat nid, i moagud yumi givim mane long brata ya olsem presen, nating sipos mane we yumi givim i no bigwan. Baebol i leftemap tingting blong yumi blong soem sore long ol brata blong yumi we oli gat nid. Man blong raetem Ol Sam i singsing se: “Ol gudfala man, fasin blong olgeta i gud tumas, oli stap givim ol samting i go long man long gladhat blong olgeta.” (Ol Sam 37:21) Lav i mas pusum yumi blong mekem samting we yumi naf blong mekem blong givhan long ol brata we oli gat nid.—Jemes 2:15, 16.
Tingtinggud Long Ol Disisen We Yu Tekem
Plante taem, fasin ya we man i no pem kaon blong hem i mekem rao i kamaot. Taswe i moagud blong tingbaot fasin blong askem mane, olsem laswan samting we bambae yumi mekem, be i no olsem wan isi rod blong winim problem. Olsem yumi tokbaot finis, man we i askem mane i mas tok klia long hemia we i givim mane. Tufala i mas raetemdaon long pepa, olsem wanem mo wetaem narawan i save pembak kaon ya fulwan. Mo taem i rili gat hadtaem, maet beswan rod blong folem, hemia blong givim presen.
Michael i no givim mane we Simon i askem long hem. Be, Michael i givim smol mane nomo long hem olsem presen. Simon i gat bigfala tangkiu from presen we Michael i givim blong halpem hem blong pem meresin blong pikinini blong hem. Mo Michael tu i glad from we hem i gat jans blong soemaot lav long brata blong hem. (Proveb 14:21; Ol Wok 20:35) Michael mo Simon, tufala i stap wet blong luk taem ya we Kingdom bambae i rul. Hemia taem ya we bambae Kraes i “sevem ol puaman we oli stap singaot i go long hem,” nao i no moa gat man i save talem se, ‘Mi mi sik.’ (Ol Sam 72:12; Aesea 33:24) Go kasem taem ya, i gud yumi tingting gud long ol disisen we yumi tekem, taem yumi ting se yumi mas askem mane long narafala.
[Futnot]
a Mifala i jenisim ol nem.
[Tok Blong Pija Long Pej 25]
Taem yumi raetemdaon olgeta samting we yumi agri long olgeta, hemia i soemaot lav, i no from we yumi no trastem narafala
-