Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • Jajmen Dei​—?Hem i Wanem?
    ?Wanem Samting We Baebol i Rili Tijim?
    • ol niufala loa tu we maet Jeova i putumap long wan taosen yia ya. Kraes bambae i jajem ol man ya folem wanem we bambae oli mekem long taem blong Jajmen Dei.

      Long Jajmen Dei, plante bilian man we oli no bin save Jeova bambae oli gat janis blong save hem. Bambae oli lanem wanem samting we God i wantem blong oli mekem, nao bambae oli save mekem ol samting ya i wok long laef blong olgeta. Hemia i min se bambae i gat wan bigfala wok i gohed, hemia wok blong tijim ol man. Yes, “bambae ol man oli lanem mining blong stret fasin.” (Aesea 26:9) Be, i no olgeta man ya evriwan we bambae oli wantem mekem laef blong olgeta i laenap wetem wanem we God i wantem. Aesea 26:10 i talem se: “Nating we yu yu stap mekem i gud long ol man nogud, be neva olgeta oli lan, neva olgeta oli stap mekem ol stret fasin. Mo nating we olgeta oli stap long medel blong ol stret man, be oli stap gohed blong mekem ol fasin nogud, mo oli no save luksave we yu yu King we yu hae we yu hae.” Ol man olsemia bambae oli ded blong olwe, nating se Dei blong Jajmen i no finis yet.​—Aesea 65:20.

      Olgeta man we oli stap gogo kasem we Jajmen Dei i finis, bambae i olsem we oli “laef bakegen” fulwan from we bambae oli stretgud olgeta. (Revelesen 20:5) Yes, Jajmen Dei ya bambae i mekem ol man oli kam stretgud olgeta olsem faswan man mo woman we God i wokem. (1 Korin 15:​24-28) Ale nao, laswan traem bambae i kamaot. Bambae oli letem Setan i aot long kalabus blong hem i traem olgeta man laswan. (Revelesen 20:​3, 7-10) Olgeta man we bambae oli winim traem ya, bambae oli luk promes ya blong Baebol i kamtru fulwan long olgeta, se: “Ol stret man ya bambae oli tekem graon ya i blong olgeta, mo bambae oli stap long hem gogo i no save finis.” (Ol Sam 37:29) !Yes, Jajmen Dei bambae i wan blesing long olgeta man we oli stap tru long God!

  • 1914​—Wan Yia We i Impoten Tumas Long Ol Profet Tok Blong Baebol
    ?Wanem Samting We Baebol i Rili Tijim?
    • DIKSONARI

      1914​—Wan Yia We i Impoten Tumas Long Ol Profet Tok Blong Baebol

      KLOSAP foti yia bifo long 1914, ol Baebol studen oli stap talemaot finis se bambae i gat sam bigfala samting oli hapen long yia 1914. ?Wanem ol bigfala samting we bambae i hapen? ?Mo wanem i soem se 1914 hem i wan impoten yia?

      Long Luk 21:​24, Jisas i talem se: “Bambae ol man we oli no laen blong Isrel oli save rul long Jerusalem, gogo kasem we taem blong olgeta [“taem blong ol Jentael,” King James Version] bambae i finis.” Taon blong Jerusalem hem i kapital blong neson blong ol man Jiu. Hem i ples we haos blong king i stap long hem, mo evri king we oli kamaot long laen blong King Deved, oli rul long ples ya. (Ol Sam 48:​1, 2) Ol king ya oli no olsem ol narafala king long ol kantri raonabaot. Ol king long Jerusalem oli stap sidaon long “jea blong Jehova olsem king,” i min se oli rul long nem blong God. (1 Kronikel 29:​23, NW ) Yes, Jerusalem hem i pija blong rul blong Jehova.

      ?Be olsem wanem rul blong God i finis mo ‘ol man we oli no laen blong Isrel’ oli stat rul? ?Mo oli stat rul wetaem? Hem i stat long 607 B.K.T., taem ol man Babilon oli winim Jerusalem long faet. Ale, i no moa gat man i sidaon long “jea blong Jehova olsem king,” mo i no moa gat king long laen blong Deved we i rul. (2 King 25:​1-26) ?Ol man we oli no laen blong Isrel bambae oli “rul long Jerusalem” blong olwe? Nogat. Profet tok blong Esikel i talem long saed blong laswan king blong Jerusalem, hemia Jedekia, se: “Yu tekemaot hat ya blong king i gowe long hed blong yu, mo yu tekemaot spesel kaliko ya we yu stap fasem hed blong yu long hem . . . gogo kasem taem we man ya we mi jusumaot hem blong i panisim taon ya, i kamtru.” (Esikel 21:​26, 27) Man ya we God i “jusumaot” blong i putum hat blong king Deved, hemia Jisas Kraes. (Luk 1:​32, 33) Taswe, ol man we oli no laen blong Isrel bambae oli rul gogo kasem taem we Jisas i kam King.

      ?Bigfala samting ya i hapen wetaem? Jisas i soem se ol hiten man bambae oli rul gogo kasem wan stret taem. Stori we i stap long Daniel japta 4 i givim save we yumi nidim blong faenemaot se taem ya bambae i longwan olsem wanem. Stori ya i tokbaot wan drim we King Nebukadnesa blong Babilon i luk. Drim ya i wan profet tok. King ya i luk wan bigfala tri we oli katemdaon. Tri ya i no save gru bakegen from we oli fasem stamba blong hem long wan bigfala strap we oli wokem long aean mo bras. Wan enjel i talem se bambae i stap olsem “gogo kasem seven yia.”​—Daniel 4:​10-16.

      Long Baebol, samtaem ol tri oli save minim ol king, no fasin blong rulum ol man. (Esikel 17:​22-24; 31:​2-5) Taem oli katemdaon tri ya, i minim se rul blong God we ol king long Jerusalem oli pija blong hem, i stop. Be vison blong Daniel i soemaot se taem ya we ol man we oli no laen blong Isrel bambae oli rul long Jerusalem, hem i blong smoltaem nomo. Taem ya hem i “seven yia.” ?Be hemia seven prapa yia no oli longwan olsem wanem?

      Revelesen 12:​6, 14 i talem se tri yia haf i sem mak long “wan taosen tu handred sikisti dei.” Taswe “seven yia” hem i 1,260 dei mo 1,260 dei, hemia 2,520 dei. Be ol Hiten man oli no ‘rul’ blong 2,520 dei nomo. Taswe, profet tok ya i stap minim wan taem we i longwan moa. Sipos yumi folem rul we i stap long Namba 14:34 mo Esikel 4:​6, we i talem se “wan dei i saen blong wan yia,” ale “seven yia” ya i rili minim 2,520 yia.

      Ol 2,520 yia ya oli stat long Oktoba 607 B.K.T., taem ol man Babilon oli spolem Jerusalem mo oli tekemaot king we i laen blong Deved. Mo, ol yia ya oli finis long Oktoba 1914. Long yia ya nao “taem blong ol Jentael” i finis, mo God i putumap Jisas Kraes i kam King long heven.a​—Ol Sam 2:​1-6; Daniel 7:​13, 14.

      Jisas i talem finis se taem hem i kam King long heven, bambae i gat plante saen long wol ya we oli soemaot se hem i “stap finis.” Ol saen ya olsem, faet, kakae i sot, graon i seksek, mo ol sik. (Matiu 24:​3-8, NW; Luk 21:11) Ol samting ya we oli stap hapen oli ol strong pruf blong soemaot se 1914 hem i stret yia we Kingdom blong God i stanap long heven, mo hem i yia ya tu we “ol las dei” blong rabis wol ya i stat.​—2 Timoti 3:​1-5, NW.

      Chart: The seven times, or times of the Gentiles, calculated from Jerusalem’s fall until 2,520 years ended in October 1914

      a Stat long Oktoba 607 B.K.T. go kasem Oktoba long yia 1 B.K.T., hem i 606 yia. From we i no gat yia we namba blong hem i siro, ale stat long Oktoba 1 B.K.T, go kasem Oktoba 1914 K.T., i gat 1,914 yia. Sipos yu ademap 606 yia mo 1,914 yia, bambae yu kasem 2,520 yia. Sipos yu wantem save moa long saed blong taem ya we Jerusalem i foldaon long 607 B.K.T., yu save ridim haf ya “Chronology” long Insight on the Scriptures, we ol Witnes blong Jehova oli wokem.

  • ?Hu Ya Mikael, Jif Blong Ol Enjel?
    ?Wanem Samting We Baebol i Rili Tijim?
    • DIKSONARI

      ?Hu Ya Mikael, Jif Blong Ol Enjel?

      BAEBOL i no tokbaot enjel ya, Mikael, plante taem. Be taem Baebol i tokbaot hem, hem i stap mekem wan wok. Long buk blong Daniel, yumi ridim se Mikael i faet wetem ol rabis enjel. Long leta blong Jud, yumi ridim se Mikael i stap rao wetem Setan. Mo long buk blong Revelesen, yumi ridim bakegen se Mikael i faet wetem Setan mo ol rabis enjel blong hem. Taem Mikael i stap faet blong leftemap hae rul blong Jehova mo i faet agensem ol enemi blong God, hem i mekem samting we i laenap stret long mining ya blong nem blong hem, se “?Hu i Olsem God?” ?Be hu ya Mikael?

      Sam taem, wan man nomo be i save gat defdefren nem. Eksampol, olfala Jekob bifo i gat narafala nem ya tu se Isrel. Mo narafala nem blong aposol Pita, hemia Saemon. (Jenesis 49:​1, 2; Matiu 10:2) Long sem fasin, Baebol i soemaot se Mikael hem i narafala nem blong Jisas Kraes. Hem i karem nem ya taem hem i stap long heven bifo we hem i kam long wol, mo i karem nem ya bakegen taem hem i girap long ded mo i gobak long heven. I gud yumi tokbaot sam vas blong Baebol we oli givhan long yumi blong save samting ya.

      Jif blong ol enjel. Baebol i tokbaot Mikael se hem i “jif blong ol enjel.” (Jud 9) Makem gud we long vas ya, hem i no talem se Mikael i “wan” jif blong ol enjel, olsem se i gat plante jif. Nogat. Neva yu save faenem long Baebol, ol tok olsem se i gat “ol jif blong ol enjel.” Hemia i min se i gat wan jif nomo. Ol wok we Jisas i holem, oli sem mak long wok we jif blong ol enjel i mas mekem. Fas Tesalonaeka 4:16 (NW ) i tokbaot Masta Jisas Kraes we i laef bakegen long ded, i se: “Masta hem wan bambae i aot long heven i kamdaon mo

Ol buk long Bislama (1987-2026)
Logaot
Login
  • Bislama
  • Serem
  • Setemap Olsem Yu Wantem
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Ol Rul
  • Privacy Policy
  • Privacy Settings
  • JW.ORG
  • Login
Serem