Wajtaoa LAEBRI LONG INTENET
Wajtaoa
LAEBRI LONG INTENET
Bislama
  • BAEBOL
  • OL BUK
  • OL MITING
  • Faswan Stamba Rod Famle i Mas Impoten Long Tingting Blong Yu
    Wekap!—2009 | Oktoba
    • Faswan Stamba Rod Famle i Mas Impoten Long Tingting Blong Yu

      “Yufala i mas sua blong mekem ol samting we oli impoten moa.”​—Filipae 1:10, NW.

      ?Hemia i minim wanem? Long wan gudfala mared, wanwan long tufala i tingbaot nid blong narawan fastaem. Tufala wanwan i ting se narawan i moa impoten i bitim hem wan, olting blong hem, wok blong hem, ol fren blong hem, mo ol narafala famle blong hem tu. Tufala i spenem plante taem tugeta mo wetem ol pikinini blong tufala. Tufala evriwan i rere blong lego samting we tufala i wantem blong mekem i gud long ful famle.—Filipae 2:4.

      ?From wanem samting ya i impoten? Baebol i soemaot klia se famle i impoten. Aposol Pol i raetem se wan man we i no lukaotgud long famle blong hem “i stap longwe moa long God, i winim man we i no bilif nating.” (1 Timoti 5:8) Be taem ol yia oli stap pas, maet famle i no moa impoten tumas long tingting blong yu. Wan man blong givim advaes long ol famle, i tokbaot wan konfrens we hem i mekem. Hem i talem se plante we oli kam long konfrens ya oli stap tingting moa long wok blong olgeta i bitim famle blong olgeta. I olsem we oli kam long konfrens ya blong lanem “sam kwik rod blong stretem” problem blong olgeta long famle, nao ‘oli no moa nid blong tingbaot famle, be oli save putum tingting blong olgeta bakegen long wok blong olgeta.’ ?Ol tok blong man ya oli soemaot wanem long yumi? Oli soemaot se i isi blong talem se yumi putum famle fastaem long ol narafala samting, be i no isi blong mekem olsem.

      Jekem yu wan. Traem ansa long ol kwestin ya blong luk sipos yu rili ting se famle i impoten.

      ◼ Taem man blong mi, woman blong mi, no pikinini blong mi i wantem storian wetem mi, ?mi lego ol narafala samting kwiktaem blong mi save lesingud long hem?

      ◼ Taem mi storian wetem ol narafala, ?mi toktok plante long saed blong ol samting we mi mekem wetem famle blong mi?

      ◼ Sipos famle blong mi i nidim mi blong spenem moa taem wetem olgeta, ?bambae mi talem ‘no’ long wan man we i wantem givim moa wok long mi (maet long ples blong wok no long narafala ples)?

      Sipos yu ansa se ‘yes’ long ol kwestin ya, ating yu yu gat stret tingting ya se famle blong yu i impoten. ?Be olsem wanem long man blong yu, woman blong yu, mo ol pikinini blong yu? ?Olgeta tu oli luksave se famle i impoten long tingting blong yu? I no tingting blong yu wan nomo we i soemaot sipos famle i impoten long laef blong yu. Sem mak, i no tingting blong yu nomo we i soemaot se yu stap folem ol narafala stamba rod blong gat wan gudfala famle, we bambae yu ridim long ol pej biaen.

      Mekem wan desisen. Tingbaot wan no tu samting we yu save mekem blong soemaot long famle blong yu se oli moa impoten i bitim ol narafala samting. (Wan samting we yu save mekem: Traem katem taem we yu stap spenem long ol narafala samting we oli stap blokem yu blong yu no save spenem plante taem wetem man blong yu, woman blong yu, no ol pikinini blong yu.)

      I gud yu talemaot desisen blong yu long famle blong yu. Taem wan long famle i rere blong jenisim sam samting, ating ol narafala tu bambae oli glad blong mekem olsem.

      [Tok blong pija long pej 3]

      Wan gudfala papa no mama i ting se man no woman blong hem, wetem ol pikinini blong hem, oli impoten tumas

  • Seken Stamba Rod Strong Tingting Blong Holem Promes Blong Mared
    Wekap!—2009 | Oktoba
    • Seken Stamba Rod Strong Tingting Blong Holem Promes Blong Mared

      “From we God i joenem tufala olsem, man i no mas brekem mared blong tufala.”​—Matiu 19:6.

      ?Hemia i minim wanem? Long wan gudfala mared, man mo woman i tingbaot mared se i blong olwe. Taem tufala i gat wan problem, tufala i traehad blong stretem. Tufala i no yusum problem ya olsem wan eskius blong aot long mared blong tufala. Taem tufala i gat strong tingting blong holem promes blong mared, tufala wanwan i no fraet se narawan bambae i ronwe long hem. Tufala i trastem tufala se bambae tufala evriwan i gohed blong holem promes blong mared.

      ?From wanem samting ya i impoten? Strong tingting blong holem promes blong mared i olsem stamba pos we i mekem mared i stap gud. Be sipos tufala i raorao plante, maet promes ya i no moa wan samting we i mekem se tufala i trastem tufala, be bambae i kam olsem wan trap we i holemtaet tufala. Promes ya se ‘bambae tufala i lavlavem tufala go kasem ded’ i save kam olsem wan kontrak nomo we i no moa gat lav long hem, mo we tufala i wantem faenem eskius blong brekem. Maet tufala i no seraot long saed blong bodi, be tufala i save seraot long plante narafala fasin. Maet tufala i no moa toktok tugeta taem ol bigfala samting i hapen we tufala i mas tokbaot.

      Jekem yu wan. Traem ansa long ol kwestin ya blong luk sipos yu gat strong tingting blong holem promes blong mared.

      ◼ Taem mitufala i raorao, ?mi mi gat tingting se i moagud sipos mi no bin maredem man blong mi no woman blong mi?

      ◼ ?Mi mi stap drim long narafala we i no man blong mi no woman blong mi?

      ◼ ?Samtaem mi stap talem long man no woman blong mi se, “Bae mi lego yu” no “Bae mi go faenem narafala we i rili laekem mi”?

      Mekem wan desisen. Tingbaot wan no tu samting we yu save mekem, blong tingting blong yu i kam strong moa blong holem promes blong mared. (Samting we yu save mekem: Wanwan taem, yu save raetem wan smol leta long man no woman blong yu, yu save putum foto blong hem long ples blong wok blong yu, mo yu save toktok long hem long telefon evri dei taem yu stap long wok, jes blong faenemaot sipos hem i oraet.)

      I gud yu traem tingbaot sam samting we yu save mekem, nao askem long man no woman blong yu weswan long olgeta we hem bambae i laekem moa blong yu yu mekem.

      [Tok blong pija long pej 4]

      Strong tingting blong holem promes blong mared i blokem gud mared blong yu blong i no kasem trabol, olsem wan rel long brij i blokem trak blong i no foldaon long reva

      [Credit Line]

      © Corbis/age fotostock

  • Namba Tri Stamba Rod Wok Tugeta Olsem Wan Tim
    Wekap!—2009 | Oktoba
    • Namba Tri Stamba Rod Wok Tugeta Olsem Wan Tim

      “Fasin ya we tu man i stap joen wanples blong mekem wan wok, hem i moa gud, i winim we wan man nomo i stap wok. . . . Sipos wan long tufala i foldaon, narawan i save givhan long hem blong i girap bakegen.”​—Prija 4:9, 10.

      ?Hemia i minim wanem? Long wan gudfala mared, tufala i respektem plan blong God long Baebol se man nao i hed blong famle. (Efesas 5:22-24) Be nating se man i hed, tufala i no laef wanwan. Long defren fasin, tufala i wok tugeta olsem wan tim. Taem tufala i wok olsem wan tim, tufala i no moa tingting olsem bifo we tufala i mared. Naoia tufala i “olsem wan bodi nomo.” Baebol i yusum tok ya blong soemaot se mared i blong olwe, mo antap long samting ya, blong soemaot olsem wanem tufala i mas stap klosap long tufala.—Jenesis 2:24.

      ?From wanem samting ya i impoten? Sipos yutufala i no wok olsem wan tim, ol smosmol samting we oli hapen oli save kam ol bigfala trabol. Bambae yutufala i agensem yutufala i bitim we yutufala i traem faenem rod blong stretem problem. Taem yutufala i wok olsem wan tim, bambae yutufala i olsem namba wan mo namba tu paelot long plen, we tufala i folem sem plan blong flae. Tufala i no folem defdefren tingting, from we samting ya i save mekem aksiden i kamaot. Taem yutufala i raorao smol, yutufala i mas tingbaot rod blong stretem trabol ya. Yutufala wanwan i no mas westem taem mo paoa blong yutufala blong blemem narawan mo putum trabol ya i go long hem.

      Jekem yu wan. Traem ansa long ol kwestin ya blong luk sipos yu yu gat tingting blong wok wetem man no woman blong yu olsem wan tim.

      ◼ ?Mi mi tingbaot pei blong mi long wok olsem “mane blong mi nomo” from we mi nao mi wok blong kasem?

      ◼ ?Mi mi stap longwe long ol famle blong man no woman blong mi, nating se hem i laekem olgeta tumas?

      ◼ ?Mi mas stap mi wan, longwe long man no woman blong mi, blong harem se mi spel fulwan?

      Mekem wan desisen. Traem tingbaot wan no tu samting we yu save mekem blong soemaot se yu yu wantem wok olsem wan tim, wetem man no woman blong yu.

      I gud yu askem long man no woman blong yu, wanem advaes we hem i save givim.

      [Tok blong pija long pej 5]

      Taem yutufala i wok olsem wan tim, yutufala i olsem namba wan mo namba tu paelot blong plen, we tufala i folem sem plan blong flae

  • Namba Fo Stamba Rod Respek
    Wekap!—2009 | Oktoba
    • Namba Fo Stamba Rod Respek

      “Yufala i no mas sakem tok blong yufala i go antap, mo yufala i no mas tok nogud long yufala.”​—Efesas 4:31.

      ?Hemia i minim wanem? Olgeta famle evriwan oli raorao samtaem, ol gudfala famle mo ol famle we oli gat trabol tu. Be ol gudfala famle oli tokbaot trabol ya long gudfala fasin. Wan i no jikim narawan, sakem tok we i spolem filing blong narawan, mo yusum ol narafala rabis tok. Olgeta wanwan long famle oli mekem i gud long ol narawan, olsem we oli wantem se narawan i mekem long olgeta.—Matiu 7:12.

      ?From wanem samting ya i impoten? Ol tok blong yumi oli save spolem narafala olsem wan tul blong faet. Wan proveb long Baebol i talem se: “I moa gud man i go stap hem wan long draeples, i winim we hem i stap wetem wan woman we tang blong hem i sap mo we i stap kros oltaem.” (Ol Proveb 21:19, The Bible in Basic English) Hemia i sem mak tu long wan man we tang blong hem i sap. Long saed blong wok blong tijim pikinini, Baebol i talem se: “Bambae yufala i no stap mekem ol samting we i save mekem ol pikinini blong yufala oli kros, from we sipos yufala i stap mekem olsem, bambae tingting blong olgeta i foldaon.” (Kolosi 3:21) Sipos papa mama i agensem pikinini oltaem, pikinini i save harem se hem i no naf blong mekem tufala i glad. Ale maet hem i no moa traehad nating.

      Jekem yu wan. Traem ansa long ol kwestin ya blong faenemaot sipos i gat respek insaed long famle blong yufala.

      ◼ Taem famle i raorao smol, ?oltaem i gat wan i kam kros nao i ronwe i go afsaed?

      ◼ Taem mi toktok long man blong mi, woman blong mi, no pikinini blong mi, ?mi yusum tok ya “stupid,” “sathed,” mo ol narafala tok olsem?

      ◼ ?Mi mi gruap wetem ol man we oli sakem ol rabis tok oltaem?

      Mekem wan desisen. Tingbaot wan no tu samting we yu save mekem blong toktok wetem respek. (Wan samting, hemia: Mekem desisen blong yusum tok ya “mi,” i bitim we yu yusum “yu” oltaem. Olsem nao, yu save talem se, “Mi mi harem nogud taem yu . . . ,” be yu no talem se, “Oltaem yu yu . . . ”)

      I gud yu talemaot long man no woman blong yu samting we bambae yu traem wok long hem. Afta we tri manis i pas, askem long hem sipos hem i luk se yu kamgud moa.

      Tingbaot sam toktok we yu no mas yusum, blong yu save tok long gudfala fasin long ol pikinini blong yu.

      I gud yu talem sore long pikinini blong yu from olgeta taem we yu bin tok strong tumas long hem mo yu no soemaot respek long hem

      [Tok blong pija long pej 6]

      Sloslo ol wef blong solwota oli save kakae ol strong ston gogo oli brok. Long sem fasin, sipos olgeta long famle oli saksakem ol tok we i spolem olgeta, sloslo famle bambae i no moa joengud

  • Namba Faef Stamba Rod No Mekem i Strong Tumas Long Narafala
    Wekap!—2009 | Oktoba
    • Namba Faef Stamba Rod No Mekem i Strong Tumas Long Narafala

      “Yufala i mas soemaot long olgeta man se yufala i no stap mekem i strong tumas long narafala.”​—Filipae 4:5, NW.

      ?Hemia i minim wanem? Long ol gudfala famle, taem man no woman i mestem, tufala i fofogivim tufala. (Rom 3:23) Mo tufala i no mekem i strong bitim mak long ol pikinini blong tufala. Be tufala i no letem ol pikinini tumas tu. Tufala i stanemap sam rul blong famle i folem, be i no plante tumas rul. Taem tufala i stretem pikinini, tufala i ‘no panisim hem strong tumas.’—Jeremaea 30:11.

      ?From wanem samting ya i impoten? Baebol i talem se: “Man we i kasem waes long heven, . . . hem i no bitim mak.” (Jemes 3:17, NW) God i no stap ting se ol sinman oli mas stretgud olgeta. Ale man mo woman we i mared, tufala wanwan i no mas ting se narawan i mas stretgud. Taem wan i toktok oltaem from ol smosmol mastik blong narawan, hemia i no save mekem narawan ya i kamgud moa, be bambae hem i kam kros nomo. I moagud blong luksave se, “plante taem, yumi evriwan i mekem i no stret.”—Jemes 3:2.

      Ol gudfala papa mama oli mekem i stret long ol pikinini blong olgeta, oli no bitim mak. Oli no stretem ol pikinini bitim mak mo oli no “mekem i strong tumas” long olgeta. (1 Pita 2:18) Taem ol yangfala ya oli soemaot se oli tinghevi long ol gudfala fasin mo long wok blong olgeta, ol gudfala papa mama oli letem ol yangfala blong olgeta blong oli save mekem sam moa samting we oli wantem. Ol papa mama ya oli no traem bos long evri smosmol samting long laef blong yangfala. Wan buk i talem se sipos yu traem bos long evri samting long laef blong yangfala blong yu, i “olsem we yu danis we yu danis blong singaot ren i kam. Yu jamjam bitim mak mo yu yusum olgeta paoa blong yu, be i no gat ren. Yu yu jes kam taedgud nomo.”

      Jekem yu wan. Traem ansa long ol kwestin ya blong luk sipos yu yu stap mekem i strong tumas long narafala.

      ◼ ?Wetaem nao laswan taem we yu bin talem sam gudfala toktok long man no woman blong yu from wan samting we hem i mekem?

      ◼ ?Wetaem nao laswan taem we yu bin tok blong daonem man no woman blong yu?

      Mekem wan desisen. Sipos yu bin faenem i had blong ansa long faswan kwestin ya be i isi blong faenem ansa blong sekenwan, traem tingbaot olsem wanem yu save mekem blong yu no moa mekem i strong tumas long man no woman blong yu.

      I gud blong toktok wetem man no woman blong yu long saed blong samting we yutufala evriwan bambae i traehad blong mekem.

      Tingbaot sam samting we yu save letem yangfala blong yu i mekem, taem hem i soemaot se i tinghevi long ol gudfala fasin mo long wok blong hem.

      I gud blong storian long yangfala blong yu mo letem hem i talemaot olgeta tingting blong hem, long saed blong ol rul we yu putum, olsem, stret taem we hem i no mas bitim blong kambak long haos long sapa.

      [Tok blong pija long pej 7]

      Blong no mekem i strong tumas long narawan, ol memba blong famle oli rere blong lego prapa tingting blong olgeta blong mekem i gud long narawan

  • Namba Sikis Stamba Rod Fogivim Narafala
    Wekap!—2009 | Oktoba
    • Namba Sikis Stamba Rod Fogivim Narafala

      “Yufala i mas givgivhan long yufala, mo taem wan long yufala i gat sam poen agens long narawan, tufala ya i mas fofogivim tufala.”—Kolosi 3:13.

      ?Hemia i minim wanem? Long wan gudfala mared, tufala i lanem samting from ol mastik we tufala i mekem finis. Be tufala wanwan i no stap tingting oltaem long ol mastik blong narawan, mo tufala i no yusum ol mastik ya blong daonem narawan. Tufala i no sakem ol tok we i bitim mak olsem: “Oltaem yu yu let” no “Yu yu neva lesin long mi.” Tufala tugeta i luksave se “sipos wan man i mekem i rong long yu, nao yu no tingbaot, hemia i wan gudfala fasin.”—Ol Proveb 19:11.

      ?From wanem samting ya i impoten? God i ‘stap fogivim ol man,’ be i no oltaem we ol man oli fofogivim olgeta. (Ol Sam 86:5) Sipos man mo woman we tufala i mared i no stretem wan rong we wan i mekem long narawan, kros i save kam antap gogo tufala i no moa save fogivim tufala. I olsem we wanwan long tufala i go long kona blong hem, mo tufala i no wantem save long filing blong narawan. Nao tufala i harem se tufala i stap fas long wan mared we i no gat lav long hem.

      Jekem yu wan. Lukluk ol olfala pija blong yutufala taem yutufala i jes mared no taem yutufala i stap fren. Traehad blong wokem bakegen semfala lav ya we yu bin harem bifo we ol problem oli jenisim filing blong yu. Tingbaot ol gudfala fasin blong man no woman blong yu, we yu bin laekem taem yutufala i stap fren.

      ◼ ?Wanem ol fasin blong hem we yu laekem naoia?

      ◼ Tingbaot olsem wanem fasin blong yu blong fogivim narafala i save givhan long ol pikinini blong yu.

      Mekem wan desisen. Traem tingbaot wan no tu samting we yu save mekem, blong yu no tokbaot ol mastik we oli pas finis taem yutufala i raorao smol.

      I gud yu talem ol gudfala toktok long man no woman blong yu from ol fasin blong hem we yu laekem.—Ol Proveb 31:28, 29.

      Tingbaot sam rod blong soemaot se yu fogivim pikinini blong yu.

      I gud yu toktok long ol pikinini blong yu long saed blong fasin blong fogivim narafala, mo olsem wanem fasin ya i save mekem i gud long evriwan long famle.

      [Tok blong pija long pej 8]

      Taem yu fogivim narafala, i olsem we yu kanselem kaon we hem i gat long yu. Ale yu no moa save askem bakegen long hem blong pem kaon ya

  • Namba Seven Stamba Rod Wan Strong Fandesen
    Wekap!—2009 | Oktoba
    • Namba Seven Stamba Rod Wan Strong Fandesen

      ?Hemia i minim wanem? Wan haos i mas gat wan fandesen blong hem, mo i sem mak long saed blong famle. Sipos haos i no gat wan strong fandesen, hem i no save stanap blong plante yia. Long sem fasin, sipos famle i wantem stanap strong longtaem, hem i mas gat wan strong fandesen. Fandesen blong ol gudfala famle, hemia ol stamba save we oli stap folem mo we i wokgud.

      ?From wanem samting ya i impoten? Long ol buk mo ol program long televisin, i gat fulap advaes long saed blong famle. Sam man blong givim advaes long saed blong mared oli talem long ol man mo woman we oli gat trabol long mared blong olgeta, se i moagud we tufala i stap tugeta nomo, tufala i no seraot. Sam narafala man blong givim advaes oli talem se i moagud we tufala i seraot. Plante man we oli gat bigfala save long saed ya, oli stap jenisim tingting blong olgeta. Tingbaot wan woman dokta we i wok blong givhan long ol yangfala, mo we plante man oli savegud hem. Long yia 1994, hem i talem se fastaem hem i bin tingting se ‘i moagud we pikinini i stap wetem papa no mama we i stap hem wan mo i hapi, i bitim we hem i stap wetem papa mo mama tugeta we tufala i no hapi. Hem i bin ting se i moagud we tufala i divos, i bitim we tufala i stap traehad long wan mared we i no hapi.’ Be afta we dokta ya i wok bitim 20 yia, hem i jenisim tingting blong hem. Naoia hem i talem se: “Divos i spolemgud plante pikinini.”

      Tingting blong ol man i save jenis, be beswan advaes bambae i stanap olwe long ol stamba trutok blong Baebol. Long pej 3 kasem 8 blong Wekap! ya, ating yu luk we long top blong evri pej i gat wan stamba trutok blong Baebol. Ol stamba trutok ya oli givhan long plante famle finis, blong oli stanap strong. Ol famle ya oli kasem problem tu, olsem ol narafala famle. Be samting we i defren se, Baebol nao i olsem strong fandesen blong mared mo famle blong olgeta. Yumi no sapraes we Baebol i save givhangud olsem, from we ol save long Baebol i kamaot long Jeova God, we hem nao i stanemap famle fastaem.—2 Timoti 3:16, 17.

      Jekem yu wan. Raetemdaon ol vas we oli stap antap long pej 3 kasem 8. Ademap sam narafala vas blong Baebol we oli bin givhan long yu. Kipim pepa ya long wan ples we i isi blong faenem, mo ridim bakegen mo bakegen.

      Mekem wan desisen. Mekem tingting blong yu i strong blong folem ol tok blong Baebol long famle blong yu.

      [Tok blong pija long pej 9]

      Sipos famle blong yu i folem ol tok blong Baebol, bambae i stanap strong olsem haos we i stanap long wan strong fandesen, nao win mo ren i no save spolem

Ol buk long Bislama (1987-2026)
Logaot
Login
  • Bislama
  • Serem
  • Setemap Olsem Yu Wantem
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Ol Rul
  • Privacy Policy
  • Privacy Settings
  • JW.ORG
  • Login
Serem