Pa les nanryen elwanny ou avek Zeova
“Swazir pour zot menm ozordi lekel ki zot pou servi.”—ZOZ. 24:15.
ESEY REPONN
Ki mannyer ou kapab gard lanplwa dan son plas apropriye?
Ki mannyer ou kapab gard en bon lekilib dan bann swa detant ek divertisman?
Si en manm fanmir i kit Zeova, ki mannyer ou kapab fer fas avek sa sagrinasyon?
1-3. (a) Akoz Zozye i en bon legzanp en dimoun ki ti fer bann bon swa? (b) Ki nou devret gard antet ler nou bezwen fer bann desizyon?
SWA ki nou fer i annan en gran lenportans. Ler en dimoun i annan swa pour fer, savedir i annan diferan opsyon e en serten kontrol dan lafason ki i diriz son lavi. Meton en dimoun pe mars lo en pti santye, toutakou sa santye i separ an de. Ki semen i pou swazir? Si sa dimoun i konnen kot i anvi ale, alor enn sa semen pou anmenn li kot son destinasyon e lot pou elwanny li, pa i vre?
2 Dan Labib, i annan en kantite legzanp bann dimoun ki ti dan en sityasyon parey. Par egzanp, Kaen ti bezwen deside si i ti pou tir son lakoler oubyen kontrol li. (Zen. 4:6, 7) Zozye ti bezwen swazir ant servi sa vre Bondye oubyen bann fo bondye. (Zoz. 24:15) I ti oule reste pros avek Zeova, sanmenm i ti swazir en semen ki ti pou anmenn li dan sa direksyon. Kaen ti napa menm lobzektif alor i ti swazir en semen ki ti elwanny li avek Zeova.
3 Parler, nou annan bann gro desizyon ki en pe parey en krwaze semen. Letan sa i le ka, nou devret gard antet nou destinasyon oubyen lobzektif e sa se pour glorifye Zeova dan tou sa ki nou fer e evit okenn keksoz ki ti kapab fer nou tourn ledo oubyen elwanny nou avek Zeova. (Lir Ebre 3:12.) Dan sa lartik ek lot apre, nou pou egzamin set domenn dan lavi kot nou pa devret les nanryen elwanny nou avek Zeova.
LANPLWA EK KARYER
4. Akoz nou travay i en laspe enportan nou lavi?
4 I devwar en Kretyen pour pran swen avek son lekor ek son fanmir. Labib i dir ki si en dimoun pa oule pran swen avek son fanmir, i pli pir ki en non krwayan. (2 Tesa. 3:10; 1 Tim. 5:8) Pour sa rezon, lanplwa en Kretyen i en laspe enportan son lavi. Me si nou pa veye, nou lanplwa ek karyer i kapab elwanny nou avek Zeova. Ki mannyer?
5. Ki nou bezwen reflesir lo la ler nou pe mazinen pour aksepte en lanplwa?
5 Meton ou pe rod en louvraz. Si ou viv dan en pei kot i difisil pour trouv en lanplwa, ou ti kapab aksepte premye louvraz ki ou gannyen, nenport ki louvraz. Me ki ou pou fer si sa lanplwa li menm i kas bann prensip Bondye? Ouswa ki ou pou fer si ler travay oubyen letan ki ou pase pour al travay i enterfer avek ou progranm spirityel ouswa i elwanny ou avek ou fanmir? Eski ou devret aksepte sa travay akoz ou mazinen ki i pli bon pour annan en travay ki pa apropriye ki napa louvraz ditou? Me pa oubliye, en move swa i kapab elwanny ou avek Zeova. (Ebr. 2:1) Si ou pe rod en louvraz oubyen pe mazinen pour sanz ou louvraz, ki mannyer ou kapab fer en bon desizyon?
6, 7. (a) Ki lobzektif en dimoun i kapab annan konsernan lanplwa? (b) Ki lobzektif ki pou fer ou vin pli pros avek Zeova, e akoz?
6 Parey nou ti mansyonnen pli boner, nou bezwen gard antet nou destinasyon. Demann ou lekor, ‘Kote mon anvi sa lanplwa oubyen sa karyer i anmenn mwan?’ Si ou lanplwa i pa ou bi prensipal me i zis en mwayen pour siport ou lekor ek ou fanmir dan servis Zeova, alor Zeova pou beni ou zefor. (Mat. 6:33) I pa konmsi Zeova pa pou kapab ed nou si nou’n perdi nou louvraz oubyen sityasyon ekonomik i difisil. (Iza. 59:1) “Bondye i konnen ki mannyer i pou delivre bann dimoun ki atase avek li dan difikilte.”—2 Pyer 2:9.
7 Par kont, si ou bi se pour vin ris, petet ou pou arive fer li. Menm si i le ka, mazinen ki reisi dan sa lavi i annan en pri, en pri ki kapab kout ou tre ser. (Lir 1 Timote 6:9, 10.) Nou pou elwannyen avek Zeova si nou mazin zis larzan ek en karyer dan sa lemonn.
8, 9. Ki paran i devret pran an konsiderasyon konsernan lafason ki zot konsider zot travay? Akoz?
8 Si ou en paran, reflesir lo ki lefe ou legzanp i kapab annan lo ou zanfan? Ler zot get ou, kwa ki pli enportan pour ou, ou karyer oubyen ou lanmitye avek Zeova? Si zot vwar ki pour ou sa ki pli enportan se ou pozisyon ek larises, eski zot osi zot pou swiv sa menm move semen? Eski zot kapab perdi respe pour ou? En zenn Kretyen ti dir: “Osi lontan ki mon kapab rapel, mon papa ti touzour preokipe avek son travay. O konmansman, i ti paret ki i ti fer sa akoz i ti oule ki nou fanmir i ganny sa ki pli bon. I ti oule pran byen swen avek nou. Be tou resaman, keksoz in sanze. I zis travay travay pour nou ganny bann keksoz deliks pa selman bann keksoz ki nou vreman bezwen. Pour sa rezon, nou annan repitasyon konman en fanmir ki annan en ta larzan plito ki repitasyon en fanmir ki ankouraz lezot pour pourswiv bann keksoz spirityel. Mon ti a pli kontan mon papa i ankouraz mwan spirityelman plito ki donn mwan son larzan.”
9 Paran, pa elwanny ou avek Zeova zis akoz ou met tro bokou lanfaz lo ou karyer. Atraver ou legzanp, montre ou zanfan ki ou vreman krwar ki vre larises i spirityel, pa materyel.—Mat. 5:3.
10. Ki en zenn i devret reflesir lo la ler i pe swazir en karyer?
10 Si ou en zenn ki pe reflesir lo ki karyer ou pou swazir, ki mannyer ou kapab swazir sa pli bon semen? Parey nou’n vwar, ou bezwen konnen dan ki direksyon ou anvi ou lavi i ale. Eski ledikasyon oubyen sa lanplwa ki ou anvi swazir pou fer li posib pour ou realiz bann lobzektif spirityel oubyen i pou elwanny ou avek Zeova? (2 Tim. 4:10) Eski ou annan menm bi ki bann dimoun ki zot boner i depan lo zot kont labank oubyen benefis ki zot gannyen avek zot bann lenvestisman? Ouswa, eski ou pou annan menm konfyans ki David ki ti ekrir: “Mon ti en zenn onm e la mon’n vin vye e pourtan mon pa’n vwar okenn dimoun drwat ganny abandonnen konpletman, ni menm son desandans pe rod dipen”? (Ps. 37:25) Pa oubliye, en semen pou elwanny ou avek Zeova e lot pou anmenn ou ver sa pli bon lavi. (Lir Proverb 10:22; Malaki 3:10.a) Ki semen ou pou swazir?b
DETANT EK DIVERTISMAN
11. Ki Labib i rekonnet konsernan detant ek divertisman, e ki nou devret gard antet?
11 Labib i pa kont lanmizman e i pa dir osi ki detant ek divertisman i zis en gaspiyaz letan. Pol ti ekrir Timote: “Legzersis fizik i bon.” (1 Tim. 4:8) Labib i menm dir ki i annan “en letan pour riye” e “en letan pour sotaye,” e i osi ankouraz nou pour byen repoze. (Ekle. 3:4; 4:6) Par kont, si ou pa fer atansyon, detant ek divertisman i kapab elwanny ou avek Zeova. Ki mannyer? Danze i souvandfwa vin atraver de laspe, enn se kalite detant e lot se kantite letan ki ou pase dan divertisman.
12. Ki ou devret pran an konsiderasyon an sa ki konsern kalite detant ek divertisman ki ou swazir?
12 Premyerman, annou vwar kalite divertisman ki nou swazir. Ou kapab asire ki ou pou trouv bann detant ek divertisman ki bon e apropriye. Nou bezwen rekonnet ki bokou divertisman konmela i met lanfaz lo bann keksoz ki Bondye i deteste parey vyolans, limoralite seksyel ek bann keksoz demonyak. Pour sa rezon, ou bezwen veye ki kalite detant ek divertisman ki ou swazir. Ki lefe i annan lo ou? Eski i ankouraz ou pour devlop en leta lespri vyolan, konpetisyon ekstrenm oubyen nasyonalizm? (Prov. 3:31) Eski i fer ou depans en bon pe larzan? Eski i kapab fer tonbe lezot? (Rom. 14:21) Dan sa bann divertisman, lekel ki ou asosye avek? (Prov. 13:20) Eski i ankouraz ou pour devlop dezir pour fer sa ki mal?—Zak 1:14, 15.
13, 14. Ki ou devret pran an konsiderasyon konsernan lakantite letan ki ou pase dan detant?
13 Dezyenmman, ou osi bezwen konsider kantite letan ki ou pas dan bann divertisman. Demann ou lekor, ‘Eski mon pas sitan en kantite letan dan bann divertisman ki finalman mon annan zis en ptigin letan pour bann keksoz spirityel?’ Si ou pas tro bokou letan dan detant ek divertisman, ou pou remarke ki sa bann moman pou nepli osi gou ki i ti a kapab ete. Anfet, bann ki gard en plas apropriye pour detant i kapab apresye li plis ankor. Akoz? Parski zot konnen ki zot in fer sa ki pli enportan premye e ler zot pran letan pour relakse, zot fer li avek en bon konsyans.—Lir Filipyen 1:10, 11.c
14 Menm si i kapab paret atiran pour pas bokou letan dan detant, sa labitid i kapab elwanny ou avek Zeova. En ser 20-t-an ki apel Kim ti aprann son leson. I rakonte: “Mon ti dan tou parti. Tou le wikenn, i ti annan en aktivite pour mwan ale, Vandredi, Sanmdi ek Dimans. Me aprezan, mon realize ki i annan en kantite lezot keksoz pli enportan pour fer. Par egzanp, konman en pionye, mon lev 6 er bomaten pour al predikasyon, alor mon pa pou kapab pas letan avek lezot ziska enn er oubyen de-z-er bomaten. Mon konnen ki pa tou sa bann parti ki mal, me zot kapab distrer ou avek ou lobzektif. Parey tou keksoz dan lavi, zot bezwen annan en plas apropriye.”
15. Ki mannyer paran i kapab ed zot zanfan pour annan bann divertisman ki gou?
15 Paran i responsab pour pran swen avek zot prop lekor e avek zot zanfan lo plan materyel, spirityel e emosyonnel. Sa i enkli organiz bann moman detant. Si ou en paran, ou pa devret annan repitasyon konman en dimoun ki pa kontan anmize oubyen ki konsider tou detant konman mal. An menm tan, vey byen bann move lenfliyans. (1 Kor. 5:6) Avek en bon plan, ou kapab trouv bann detant ek divertisman ki gou pour ou fanmir.d Si ou fer sa, ou ek ou fanmir pou’n swazir sa semen ki anmenn zot pli pros avek Zeova.
RELASYON DAN FANMIR
16, 17. Ki sityasyon bokou paran in eksperyanse e ki mannyer nou konnen Zeova i konpran zot douler?
16 Sa lyen ki egziste ant paran ek zanfan i sitan for ki Zeova ti servi sa relasyon pour dekrir son lanmour pour son pep. (Iza. 49:15) Alor, i normal pour nou dan en gran lapenn kan enn nou manm fanmir ki nou kontan i kit Zeova. En ser ki son fiy ti ganny ekskli dan kongregasyon ti dir: “Mon ti dezespere, mon ti mazinen, ‘Akoz i’n kit Zeova?’ Mon ti santi mwan koupab e mon ti blanm mon lekor.”
17 Zeova i konpran ou douler. Li osi “son leker ti fermal” kan premye manm son fanmir imen e plitar laplipar dimoun ki ti viv avan Deliz ti rebele. (Zen. 6:5, 6) I kapab difisil pour bann ki pa’n zanmen eksperyans sa douler pour zot konpran ki degre difisil sa i ete. Me, i pa pou byen pour les move aksyon sa manm fanmir ekskli elwanny ou avek Zeova. Alor, ki mannyer ou kapab fer fas avek sa gran latristes ler enn ou manm fanmir i kit Zeova?
18. Akoz paran pa devret blanm zot lekor si zot zanfan i kit Zeova?
18 Pa bezwen blanm ou lekor pour sa ki’n arive. Zeova in met en swa devan imen, e sak manm fanmir ki’n dedye son lavi avek li i devret pran son prop responsabilite. (Gal. 6:5, NW) Savedir, pour Zeova, sa enn ki’n fer pese ki koupab pour son desizyon, pa ou. (Ezek. 18:20) Pa bezwen blanm lezot osi. Respekte laranzman disiplin Zeova. Reziste kont Dyab, pa kont bann berze ki protez kongregasyon.—1 Pyer 5:8, 9.
19, 20. (a) Ki paran bann zanfan ekskli i kapab fer pour fer fas avek zot sagrinasyon? (b) Ki lespwar zot kapab annan?
19 De lot kote, si ou kontinyen gard rankin avek Zeova, ou pou elwanny ou avek li. Ou manm fanmir i merit konpran ki ou determinen pour met Zeova avan tou lezot keksoz, enkli ou relasyon familyal. Alor, pour kapab fer fas avek sa sityasyon, fer sir ki ou protez ou spirityalite. Pa izol ou lekor avek ou bann frer ek ser Kretyen fidel. (Prov. 18:1) Dan lapriyer, devid ou leker avek Zeova. (Ps. 62:7, 8) Pa bezwen rod leskiz pour asosye avek en manm fanmir ekskli, petet atraver imel. (1 Kor. 5:11) Reste konsantre dan bann aktivite spirityel. (1 Kor. 15:58) Sa ser ki nou’n site pli o ti dir, “Mon konnen ki mon bezwen reste okipe dan servis Zeova e reste for spirityelman pour ki ler mon fiy i retourn kot Zeova, mon pou dan sa bon pozisyon pour ed li.”
20 Labib i dir ki “lanmour i esper tou.” (1 Kor. 13:4, 7) I pa mal pour ou touzour annan lespwar ki ou fanmir pou retournen. Sak lannen, en kantite peser i repantir e retourn ver lorganizasyon Zeova. Vi ki zot repantir, Zeova pa gard rankin avek zot, plito i “pare pour pardonnen.”—Ps. 86:5.
FER BANN BON DESIZYON
21, 22. Ki ou determinen pour fer konsernan ou liberte pour swazir?
21 Zeova in donn bann imen sa liberte pour swazir. (Lir Deterononm 30:19, 20.e) Me, i annan en gro responsabilite ki vin avek sa liberte. Sak Kretyen i devret demann son lekor: ‘Lo ki semen mon ete? Eski mon’n les lanplwa ek karyer, detant ek divertisman ouswa relasyon dan fanmir elwanny mwan avek Zeova?’
22 Lanmour ki Zeova i annan pour son pep pa zanmen diminyen. Sel fason ki nou pou elwannyen avek Zeova se si nou nou swazir sa move semen. (Rom. 8:38, 39) Me, pa fodre ki sa i arive! Reste determinen pour pa les nanryen elwanny ou avek Zeova. Lot lartik pou koz lo kat lezot domenn kot nou kapab demontre sa determinasyon.
[Not anba lo paz]
a Proverb 10:22: “Benediksyon Zeova ki fer ris, e i pa azout okenn douler avek.” Malaki 3:10: “Anmenn tou dizyenm porsyon dan stor, pour ki i ava annan manze dan mon lakaz. Teste mwan, silvouple, dan sa domenn, gete si mon pa ava ouver baro lapli dan lesyel avek zot e si mon pa ava devid en benediksyon lo zot ziska ki i ava nepli annan ankor bezwen.”
b Pour plis lenformasyon lo konman pour swazir en karyer, vwar sapit 38 dan liv Questions Young People Ask—Answers That Work, Volim 2.
c Filipyen 1:10, 11: “10 Pour zot kapab swazir sa ki [“pli enportan,” NW] e ava alor vin pir, san okenn blanm pour Zour Kris. 11 Alor zot lavi i ava ranpli avek bann bon kalite ki zis Zezi-Kri i kapab prodwi, pour laglwar Bondye.”
d Pour plis lenformasyon, vwar paz 17-19 dan Awake! Novanm 2011.
e Deterononm 30:19, 20: “19 Mon pran lesyel ek later konman temwen kont zot ozordi, ki mon’n met lavi ek lanmor devan zot, benediksyon ek malediksyon; e ou devret swazir lavi pour ki ou reste vivan, ou ek ou desandans, 20 par kontan Zeova ou Bondye, par ekout son lavwa e par reste atase avek li; akoz i donn ou lavi e i kapab fer ou viv lontan, pour ki ou kapab reste lo sa later ki Zeova ti fer serman pour donn avek ou zanset Abraam, Izaak ek Zakob.”
[Portre lo paz 12]
[Portre lo paz 14]
Letan apropriye dan en bon detant i vreman gou
[Portre lo paz 16]
I pa mal pour anvi ki en dimoun ki ou kontan i retourn kot Zeova