-
Kwa sa Rwayonm Bondye?Latour Veyer—2011 | 1 Avril
-
-
Kwa sa Rwayonm Bondye?
“Sa Bonn Nouvel Rwayonm . . . ”—MATYE 24:14.
DAN son Sermon lo Montanny, Zezi ti donn en model lapriyer ki enkli sa demann avek Bondye: “Ki ou Renny i ganny etabli.” En kantite dimoun in aprann sa lapriyer par ker e repet li souvan. En ansiklopedi i dir ki sa i “lapriyer pli enportan dan ladorasyon tou Kretyen.” Pourtan, bokou ki resit sa lapriyer pa konnen kwa sa sa Renny oubyen Rwayonm e ki i pou fer kan i vini.—Matye 6:9, 10.
Sa pa etonan. Leksplikasyon bann dirizan larelizyon Kretyen konsernan sa Rwayonm i kontradiktwar, konfizan e konplike. En dimoun ti ekrir ki Rwayonm Bondye i “en pouvwar ki depas lafors imen, . . . en lyen spirityel ki en dimoun i annan avek sa Bondye vivan . . . , en leksperyans avek Bondye atraver ki bann zonm ek fanm i ganny sove.” En lot dimoun i dekrir levanzil lo Rwayonm konman bann “lenstriksyon konsernan legliz.” De lot kote, liv Catechism of the Catholic Church i dir: “Rwayonm Bondye [i] ladrwatir, lape ek lazwa dan Lespri Sen.”
Ou pou ganny en leksplikasyon ki bokou pli kler lo paz 2 sa magazin. I dir: “Rwayonm Bondye [i] en gouvernman dan lesyel ki egziste e ki byento pou met en lafen avek tou mesanste e transform later dan en paradi.” Annou vwar konman Labib i siport sa leksplikasyon.
Bann fitir dirizan pour later
En rwayonm i en gouvernman ki ganny dirize par en lerwa. Lerwa dan Rwayonm Bondye i Zezi Kri ki’n ganny resisite. Son kouronnman dan lesyel ti ganny dekrir dan en vizyon ki profet Danyel ti gannyen. I ti ekrir: “Mon ti kontinyen gete dan bann vizyon lannwit, e, la avek nyaz en dimoun parey garson zonm [Zezi] ti pe vini; e i ti ganny akse avek Ansyen bann Zour [Bondye], e zot ti anmenn li pre devan sa Enn. I ti ganny dominasyon, dinyite ek rwayonm, pour ki bann pep, kominote nasyonal ek bann langaz, zot tou zot devret servi li. Son dominasyon i en dominasyon ki pou dire, ki pa pou fini, e son rwayonm i enn ki pa pou ganny detrir.”—Danyel 7:13, 14.
Sa liv Danyel dan Labib i osi montre ki sa Rwayonm pou ganny etablir solidman par Bondye, ki i pou retir tou gouvernman imen e ki i pa pou zanmen ganny ranplase. Sapit 2 i dekrir en rev ki Bondye ti fer lerwa Babilonn gannyen. Dan sa rev i ti vwar en gran stati ki pe reprezant bann pouvwar mondyal ki ti pou vini enn deryer lot. Profet Danyel ti enterpret sa rev. I ti ekrir ki pandan “bann dernyen zour . . . Bondye lesyel pou etabli en rwayonm ki pa pou zanmen ganny detrir. Sa rwayonm li menm pa pou pas avek okenn lezot pep. I pou kraz e met en lafen avek tou sa bann rwayonm e li menm i pou dire pour en letan endefini.”—Danyel 2:28, 44.
Lerwa Rwayonm Bondye pa pou diriz li tousel. Pandan son minister lo later, Zezi ti rasir son bann zapot fidel ki zot, ansanm avek lezot, pou ganny resisite dan lesyel e zot pou asiz lo bann tronn. (Lik 22:28-30) Zezi pa ti pe dir literalman ki zot pou asiz lo bann tronn akoz parey i ti endike, sa Rwayonm pou dan lesyel. Labib i dekrir sa bann ki pou diriz avek li konman bann ki sorti “dan tou ras, tou langaz, tou pep ek tou nasyon e zot pou rennyen lo later.” Zot pou vin “en rwayonm pret pour servi non Bondye, e zot pou rennyen lo later.”—Revelasyon 5:9, 10.
Akoz sa nouvel lo Rwayonm i en bon nouvel?
Remarke ki Kris Zezi i ganny dominasyon lo tou “pep, kominote nasyonal ek bann langaz” e bann ki asosye avek li pou “rennyen lo later.” Lekel alor ki pou vin sitwayen sa Rwayonm? I bann ki reazir dan en fason pozitif anver sa bon nouvel ki pe ganny anonse ozordi. Parmi sa bann dimoun, i pou osi annan bann ki pou ganny resisite pour viv lo later e ki pou annan lespwar pour viv pour touzour.
Dan en fason kler, Labib i dekrir sa bann benediksyon ki dimoun pou gannyen anba sa Rwayonm. La detrwa:
“I pe fer arete lager ziska dan bann landrwa pli lwen lo later. I kas lark e i kas kas lans an morso. I bril bann saret dan dife.”—Psonm 46:9.
“Zot pou konstrir lakaz e zot pou reste ladan; wi, zot pou plant pye rezen e zot pou manz son fri. Zot pa pou konstrir pour en lot reste, e zot pa pou plante pour en lot manze.”—Izai 65:21, 22.
“[Bondye] pou eswiy tou larm dan zot lizye. Lanmor pou nepli egziste. Pou nepli annan ni dey, ni plere, ni soufrans, parski lemonn ansyen in disparet.”—Revelasyon 21:3, 4.
“Sa letan lizye bann aveg pou ouver, e zorey bann sourd pou debouse. Sa letan sa enn ki bwate pou grenpe parey en serf e lalang sa enn ki kozpa pou kriye avek lazwa.”—Izai 35:5, 6.
“Sa ler pe arive kan tou bann mor ki dan tonbo pou tann son lavwa [Zezi], e zot pou sorti dan zot tonbo. Bann ki’n fer sa ki byen, pou resisite pour resevwar lavi.”—Zan 5:28, 29.
“Bann dimoun ki annan limilite pou posed later, e zot pou sirman trouv bokou plezir dan labondans lape.”—Psonm 37:11.
Sa i definitivman en bon nouvel! Deplis, bann profesi Labib ki’n fini ganny akonplir i montre ki letan i pros kot sa Rwayonm pou diriz lo later antye avek ladrwatir.
-
-
Kwa sa sa bon nouvel?Latour Veyer—2011 | 1 Avril
-
-
Kwa sa sa bon nouvel?
“Sa Bonn Nouvel . . . ”—MATYE 24:14.
BANN Kretyen i annan sa responsabilite pour anons sa “Bonn Nouvel Rwayonm” par koz avek lezot lo la e eksplik zot ki sa Rwayonm i sa gouvernman ki pou diriz later antye avek ladrwatir. Me par kont, sa lekspresyon “Bonn Nouvel” i osi ganny servi dan lezot fason dan Labib. Par egzanp, i refer avek ‘sa bon nouvel delivrans’ (Psonm 96:2), “Bonn Nouvel Bondye” (Romen 15:16) e “Bonn Nouvel Zezi-Kri.”—Mark 1:1.
An bref, sa bon nouvel i enkli tou laverite ki Zezi ti koz lo la e ki son bann disip ti met an ekrir. Avan ki i ti mont dan lesyel, Zezi ti dir avek son bann disip: “Ale e fer tou pep vin mon bann disip. Batiz zot o non di-Per, di-Fis e di-Sent-Espri. Ansenny zot pour obei tou sa ki mon’n komande.” (Matye 28:19, 20) Alor, travay bann vre Kretyen i pa zis pour enform lezot lo sa Rwayonm me zot osi bezwen fer bokou zefor pour fer disip.
Ki bann legliz pe fer konsernan sa travay? I annan bokou ki pa konpran kwa sa sa Rwayonm e alor zot pa pou zanmen kapab ansenny lezot korekteman konsernan li. O kontrer zot fer bann sermon avek bi pour fer dimoun santi zot byen par met plis lanfaz lo pardonn pese ek lafwa dan Zezi. Zot osi esey konverti dimoun par fer bann travay sosyal oubyen konstri bann lopital, lekol ek bann lakaz pour bann pov. Menm si sa bann zefor i kapab ogmant lakantite dimoun ki asiste lanmes, zot pa fer sa bann dimoun vin bann vre Kretyen ki senserman anvi viv zot lavi an armoni avek sa ki Zezi ti ansennyen.
En profeser larelizyon ti ekrir: “Bokou spesyalis Labib oubyen bann dirizan legliz i dakor ki nou sipoze pe fer bann dimoun vin disip Zezi e ansenny zot pour fer tou sa ki Zezi ti dir. . . . Apre tou, lenstriksyon Zezi lo sa size i byen kler. Nou zis pa pe fer sa ki i’n dir. Nou pa pe esey fer li seryezman. Aparaman nou pa ni menm konnen ki mannyer pour fer li.”
Pareyman, en serve lo bann Katolik Leta-z-ini i montre ki 95 poursan zot i dakor ki pour pres lo sa bon nouvel i form parti zot lafwa. Pourtan, laplipar zot i santi ki pli meyer fason pour fer sa i, pa pour koz lo la, me pour viv zot lavi dan en fason ki vin en bon legzanp pour lezot. Enn parmi sa bann dimoun ki ti partisip dan sa serve ti dir: “Pour pres lo levanzil i diferan avek zis koze parti koze. Se nou ki devret vin sa Bonn Nouvel.” U.S. Catholic, sa magazin ki’n fer sa serve i dir ki serten i ezite pour partaz zot lafwa avek lezot akoz “sa skandal lo sèks ki’n arive pa tro lontan in gat repitasyon legliz e osi sa bann lansennyman legliz ki’n koz bokou problenm.”
Dan legliz Metodis, en levek ti dir dan en fason tris ki son larelizyon i divize, dan konfizyon e ki son bann manm i mank kouraz pour fer zot devwar e zot viv dapre bann menm valer moral parey lezot dimoun an deor son legliz. Avek fristrasyon dan son lavwa i ti demande: “Lekel ki pe vreman anons levanzil lo Rwayonm?”
Sa levek pa ti donn en larespons pour son kestyon. Me i annan en larepons. Ou pou trouv larepons dan lartik ki swiv.
[Ekstre lo paz 6]
Sa bon nouvel i baze lo Rwayonm Bondye ek delivrans atraver lafwa dan Zezi Kri
-