Byenfe ki sa bon Nouvel i anmennen pour ou Kominote
OZORDI dan sa lemonn nou souvan tann dimoun dir: “Bann prensip dan Labib napa valer e i pa anmenn okenn byenfe. Zot pa apropriye pour nou lemonn sofistike.” Me pa tou dimoun ki annan sa menm pwennvi. En zour, dirizan Endou, Mohandas Gandhi ti fer en konversasyon avek Lord Irwin, ansyen Gouverner Angle pour Lenn. Lord Irwin ti demann Gandhi kwa dapre li, ki pou rezourd problenm ant Grannbretanny ek Lenn. Gandhi ti pran en Labib e i ti ouver dan Matye sapit senk e apre i ti dir: “Ler ou pei ek sa ki pour mwan pou tonm dakor lo bann lansennyman ki Kris in donnen dan son Sermon lo montanny, nou pou’n alor rezourd problenm pa zis pour nou pei, me osi pour lemonn antye.”
Sa sermon i ankouraz nou pour rod keksoz spirityel e pour vin en dimoun dous, ki kontan fer lape, pran pitye, e ki kontan ladrwatir. I pa zis kondann touye, me osi pran lakoler avek nou prosen, i pa zis kondann fer adilter me osi bann move dezir. I koz kont bann divors ki napa en bon rezon ki zis kas bann fanmiy e fer zanfan soufer. Sa sermon i ansenny ou pour: ‘Kontan sa bann ki pa kontan ou, ed bann ki dan bezwen, aret ziz lezot dan en fason sever, tret lezot parey ou ti oule lezot i tret ou.’ Si en dimoun i aplik tou sa bann konsey i pou ganny bokou byenfe. Si plis dimoun dan ou kominote i aplik sa bann konsey, alor ou kominote pou vin en pli bon landrwa.
Konportman bann Temwen Zeova i ede pour fer sa vin en realite. Labib i ansenny zot pour respekte maryaz. Zot edik zot zanfan bann prensip drwat. Zot met lanfaz lo lenportans lavi fanmiy. Bann fanmiy ki ini i en byenfe pour ou kominote, menm pour ou pei. Listwar i ranpli avek legzanp bann pouvwar mondyal ki’n tonbe akoz move lavi fanmiy e akoz imoralite ti’n ogmante. Pli bann Temwen Zeova i ankouraz bann dimoun ek fanmiy pour viv an armoni avek bann prensip Kretyen, i pou annan mwens delenkans, imoralite, ek krim dan ou kominote.
Diskriminasyon rasyal i enn bann pli gro problenm ki pe afekte bann kominote ek pei ozordi. Zapot Pyer li ti dir: “Mon vreman konpran ki Bondye pa fer preferans pour personn, me dan nenport ki nasyon tou dimoun ki annan respe pour li e ki fer sa ki byen Bondye i kontan li.” E Pol ti ekrir: “I nepli annan okenn diferans ant Zwif avek [Grek], lesklav avek zonm lib, zonm avek fanm, parski zot tou zot in vin en sel an Kris Zezi.” (Akt 10:34, 35; Galat 3:28) Bann Temwen Zeova i aksepte sa. Dimoun tou ras ek kouler i viv e travay ansanm dan zot biro prensipal, dan bann biro brans ek kongregasyon.
Serten tribi Lafrik pa kapab zwenn ansanm san ki zot an konfli avek kanmarad. Me ki arive dan bann lasanble ki Temwen Zeova i organize dan sa bann pei? Dimoun sorti dan diferan tribi i manze, dormi, e ador Bondye ansanm dan en larmoni konplet konman en gran fanmiy. Bann zofisye gouvernman i etonnen ler zot vwar sa. En zournal New York apele Amsterdam News date le 2 Out, 1958, ti mansyonn en legzanp kot vre lansennyman Kretyen i ini dimoun. Sa ekriven ti mansyonn legzanp en lasanble enternasyonal kot plis ki 250,000 Temwen ti rasanble dan lavil New York. I ti ekrir:
“Partou kot ou gete, nwanr, blan, zonn, dimoun diferan ran sorti dan tou kwen lemonn, ti pe asosye ansanm dan lazwa e libreman. . . Sa bann Temwen sorti dan 120 pei ti’n viv ansanm e ador dan lape, e zot in montre bann Ameriken ki mannyer sa i pa en keksoz enposib pour akonpli. . . . Sa lasanble i en legzanp remarkab ki mannyer dimoun i kapab travay e viv ansanm.”
Bokou dimoun i kapab dir ki bann prensip vre larelizyon Kretyen pa aplikab e pratik dan sa lemonn modern. Me eski i annan en lot keksoz ki’n marse oubyen ki pou marse? Si nou aplik bann prensip Kretyen, nou pou vwar bokou byenfe ki sa i anmennen pour nou kominote konmela menm. E se gras a sa bann prensip ki “tou nasyon, tribi, pep” dan lemonn antye pou ini ler Rwayonm Bondye i diriz limanite.—Revelasyon 7:9, 10.
[Ekstre lo paz 23]
Dimoun tou ras ek kouler i travay ansanm
[Ekstre lo paz 24]
Lansennyman vre larelizyon Kretyen i pratik. Eski i annan en lot keksoz ki’n marse?