SUTUDI-ARTIKEL 23
Ná meke ‘a faya fu Yah dede’
‘A faya fu lobi de enke a faya fu Yah.’—SINGI 8:6.
SINGI 131 Gadu tyai u kon miti
SAN WO LELIa
1. San Beibel e taki fu tuutuu lobi?
‘A FAYA fu lobi de enke a faya fu Yah. Gaan wataa á poi kii en, liba seefi á poi wasi en tyai gwe’b (Singi 8:6, 7). Den wowtu ya moin te. Den e leli u wan sani di e gi toowpaa taanga-sikin. Efii toow, yu anga i toowpaa poi abi tuutuu lobi, a lobi di nai kaba noiti.
2. San toowpaa mu du efu den á wani a lobi fu den kon koo?
2 Te tu sama toow, na ala den tu man mu e meke moiti fu a lobi fu den á kon koo. I sa ageisi a sani ya anga wan udu faya. Efi ya wani a faya dede, i mu e poti udu gi en ala yuu. Efii nai poti udu gi en, a faya o dede. A so a de anga a lobi di man anga uman lobi denseefi. Efu den e du sani fu taanga a toowlibi fu den, den o lobi denseefi ala yuu. Son leisi te wan toowpaa abi moni polobelema, te wan fu den siki, efuso te den meke pikin, da efu den á luku bun, den sa booko den ede anga den sani ya te, da den nai poti pakisei a denseefi moo. A sani ya sa meke den á lobi denseefi moo enke fosi. Efii toow, sai mu du fu ‘a lobi fu Yah’ á kon koo aini a toowlibi fii? Aini a artikel ya, wo luku dii sani di o yeepi u fu abi wan koloku toowlibi.c
TAN MEKE MOITI FI YU ANGA YEHOFA TOON MOO BUN MATI
Leti enke Yowsefu anga Maliya, toowpaa mu meke moiti fu den anga Yehofa de bun mati (Luku paragraaf 3)
3. Fa a lobi di wan toowpaa lobi Yehofa o yeepi den fu moo lobi denseefi? (Peleikiman 4:12) (Luku a fowtow tu.)
3 Efu man anga uman wani tan lobi denseefi, ala den tu man mu e meke moiti fu den anga Yehofa toon moo bun mati. Fa a sani ya o yeepi den fu abi wan moo bun toowlibi? Efu wan toowpaa lobi Yehofa, den o meke moiti ala yuu fu wooko anga den sani di ai leli den. Te toowpaa e du sani enke fa Yehofa wani, ai moo makiliki gi den fu pasa tesi di be sa poli a toowlibi fu den. (Leisi Peleikiman 4:12.) Te wan sama lobi Yehofa, ai meke moiti fu abi denseefi manii fi en, manii enke switifasi, pasensi, anga a gi di u mu gi taawan paadon (Efe. 4:32–5:1). Te toowpaa abi den manii ya, den o moo lobi denseefi. Wan sisa den e kai Lena, di toow moo enke 25 yali kaba taki: ‘Aa taanga fu lobi efuso lesipeki wan sama di e du sani enke fa Yehofa wani.’
4. Saide a Yowsefu anga Maliya Yehofa be teke fu kiya a sama di be o toon a Mesiyas?
4 Meke u poti pakisei a wan toli aini Beibel. Di Yehofa be e luku on di fu den bakapikin fu David a be o meke kiya a Mesiyas di a be o sende kon a goontapu, a Maliya anga Yowsefu a gi a wooko ya. Saide? Bika ala den tu man a be Yehofa mati. Yehofa be sabi taki di den be o toow, den be o du sani enke fa a taki ala yuu, bika den be lobi en. San toowpaa sa leli fu Yowsefu anga Maliya?
5. Fa den man di toow sa waka a Yowsefu baka?
5 Ala yuu Yowsefu be de kabakaba fu du sani enke fa Yehofa taki. Beibel e taki fu wantu leisi di Yehofa be taigi Yowsefu san a mu du. Nawan fu den leisi ya Yowsefu daaidaai fu du san Yehofa taki, winsi aa be makiliki gi en (Mat. 1:20, 24; 2:13-15, 19-21). Fu di Yowsefu be e aliki Yehofa ala yuu, meke a be poi kibii Maliya. A be poi solugu en tu. Den sani di Yowsefu du be musu meke Maliya moo lobi en, a be musu e lesipeki en tu. Efi yu a wan man di toow, da leti enke Yowsefu i mu e meke moiti fu du san Beibel e taki. A so ye meke Yehofa soi i fai mu solugu yu osufamii.d Winsi yu abi fu kengi omen sani fu du sani enke fa Yehofa wani, toku yo fende wini, bika a so ye soi taki i lobi yu uman. A toowlibi fii o moo taanga tu. Wan sisa di e tan a Vanuwatu di toow moo enke 20 yali kaba taki: ‘Te mi man e meke moiti fu du sani enke fa Yehofa wani, mi e moo lesipeki en. Mi e moo fitoow en tu, bika mi sabi taki aw du sani anga koni.’
6. Fa den uman di toow sa waka a Maliya baka?
6 Maliya á be e luku taki Yowsefu biibi taanga da a bun kaba, ma a be e meke moiti fi en biibi taanga tu. A be sabi a Wowtu fu Gadu bun.e A be e meke ten fu pakisei san ai leli fu Yehofa tu (Luk. 2:19, 51). A lobi di Maliya be lobi Yehofa be musu e yeepi en fu de wan moo bun uman gi Yowsefu. A omen sisa e waka a Maliya baka aini a ten ya. Wan sisa den e kai Emiko taki: ‘Di mia be toow, na ala yuu mi be e sutudeli Beibel anga miseefi. Ma baka di mi toow mi be kon si taki mia be e du omen fu den sani di mi be gwenti du moo, bika a man fu mi be gwenti begi giw, neen be e teke fesi na a Osufamii Anbegi tu. Ma bakaten mi kon fusutan taki a miseefi mu e meke moiti fu mi anga Yehofa tan mati. Neen meke nownow, mi e meke ten baka fu miseefi e leisi Beibel, da mi e pakisei san mi leisi. Mi e meke ten tu fu taki anga Yehofa’ (Gal. 6:5). Den uman, efu we meke moiti fu wi anga Yehofa toon moo bun mati, den man fu wo go e gafa u, den o moo lobi u tu.—Odo 31:30.
7. San man anga uman sa leli fu a fasi fa Yowsefu anga Maliya be e dini Yehofa?
7 Yowsefu anga Maliya be e meke moiti tu fu dini Yehofa makandaa. Den be sabi taki te a hii osufamii e kon makandaa fu dini Yehofa den e moo lobi denseefi (Luk. 2:22-24, 41; 4:16). A sani ya be musu taanga gi den, moomoo di den pikin kon moo ipi, ma toku den be e du en. Toowpaa aini a ten ya sa waka a Yowsefu anga Maliya baka. Efi yu abi pikin, kande ai taanga gii fu go a den komakandaa efuso fu holi a Osufamii Anbegi ala wiki. Kande ai taanga giw fu u tu man fende ten fu begi efuso sutudeli makandaa enke faw be gwenti. Ma winsi fa ai taanga, gaantangi holi a pakisei taki te yu anga i toowpaa e dini Yehofa makandaa, wo moo lobi en, ma wo moo lobi useefi tu. Neen meke wa mu meke nawan sani tapu u fu dini Yehofa makandaa.
8. San toowpaa sa du fu dini Yehofa makandaa efu sani nai go bun aini a toowlibi fu den?
8 Ma saw sa du efu polobelema de aini a toowlibi fu u? We, te polobelema de aini a toowlibi, kande a Osufamii Anbegi naw switi giw. Te sani nai go bun, da kande u sa meke moiti fu bigin du wantu taa sani fosi. U sa taki fu wan toli di ala u tu man lobi. U naabi fu taki langa na a bigin. A sani ya o yeepi u fu moo lobi useefi. Aw moo makiliki giw fu dini Yehofa makandaa tu.
U MU E DU SANI MAKANDAA
9. Saide man anga uman mu e meke ten gi denseefi?
9 Wan taa sani di o yeepi toowpaa fu a lobi fu den á kon koo, a te den e du sani makandaa. Te toowpaa e du a sani ya, den naw lasi gwenti fu denseefi (Gen. 2:24). Lilia anga en man Ruslan toow moo enke 15 yali kaba. A sisa ya taki: ‘Baka di u toow, u si taki u naabi ten gi useefi enke faw be denki. Den sani di be e moo teke u ten na wooko, osuwooko, anga den pikin. U be kon si taki efu u nai meke ten gi useefi a lobi fu u be o kon koo.’
10. Fa toowpaa sa wooko anga a sani di sikiifi a Efeisesama 5:15, 16?
10 San toowpaa sa du efu den wani abi ten gi denseefi? We, den abi fu meke ten fu du sani makandaa. Den sa poti wan yuu anga wan dei di den o du son sani makandaa. (Leisi Efeisesama 5:15, 16.) Wan baala fu Nigeliya di den e kai Uzondu taki: ‘Te mi e sikiifi san anga san mi mu du, mi e poti a ten di mi wani du sani makandaa anga mi uman aini a sikeima ya. Mi nai meke pikinpikin sani go aini a yuu di mi poti fu du sani makandaa anga en’ (Filip. 1:10). Anastasia, a uman fu wan kelen owluman aini Moldofa taki: ‘Te mi man e du den sani di a mu du enke kelen owluman, da mi e meke moiti fu du den wooko efuso taa sani fu mi na aseefi yuu. A so we man du sani makandaa bakaten.’ Ma sai sa du efu den sani dii mu du ipi te, dai nai fende ten fu du sani makandaa anga i toowpaa?
San a wantu sani di toowpaa sa du makandaa? (Luku paragraaf 11-12)
11. Sowtu sani Akwila anga Preskela be lobi du makandaa?
11 Toowpaa sa waka na Akwila anga Preskela baka. Den Kelesten fu a ten fu den apostel be lobi a toowpaa ya (Rom. 16:3, 4). Beibel nai taki omen sani fu a toowlibi fu den, ma ai soi taki den be lobi du sani makandaa. Den be e wooko makandaa, den be e peleiki makandaa, den be e yeepi taawan makandaa tu (Toli 18:2, 3, 24-26). Ala den peesi pe Beibel e taki fu a toowpaa ya, na ala den tu man nen ai kai.
12. San a wantu sani di man anga uman sa du makandaa? (Luku a fowtow tu.)
12 Fa toowpaa aini a ten ya sa waka na Akwila anga Preskela baka? Pakisei den somen wooko di yu anga i toowpaa e du ala dei. Pe fu u paati den wooko ya, kande u sa du son wan fu den makandaa. Akwila anga Preskela be e peleiki makandaa. I si enke yu anga i toowpaa sa meke moo ten fu peleiki makandaa? Akwila anga Preskela be e wooko makandaa fu solugu denseefi. Kande yu anga i toowpaa nai wooko na aseefi peesi, ma u sa du den osuwooko makandaa (Peleik. 4:9). Te we wooko makandaa, a sani ya o yeepi u fu toon moo bun mati, bika we fende ten fu gi toli anga useefi. Robert anga Linda toow moo enke 50 yali kaba: Robert taki: ‘U naabi ipi ten fu e go koi, ma te mi e wasi den beenki, da mi uman e dee den, efuso te u de a doose e kiin peesi, mi e fii bun. Den sani ya e meke u toon moo bun mati, we kon moo lobi useefi tu.’
13. San man anga uman mu e du efu den wani toon bun mati?
13 Ma dati á wani taki solanga we de na a wan peesi da wo moo lobi useefi. Wan uman fu Balasilikondee taki: ‘Nownow a omen sani de di sa puu u pakisei. Son leisi we denki taki a te we tan aini a wan osu da a bun kaba. Ma mi kon si taki winsi u de na aseefi peesi, toku dati wawan á sai. Mi mu e meke ten gi a man fu mi, mi mu de makandaa anga en anga ala mi pakisei.’ Bruno anga en uman Tays e meke moiti fu du a sani ya. Bruno taki: ‘Te u de makandaa, we poti den telefon a wanse, fu u sa de anga ala u pakisei na a sani di we du.’
14. San wan toowpaa sa du efu den á kaba lobi du sani makandaa?
14 Ma kande yu anga i toowpaa nai kaba fende en anga useefi. Kande wa lobi denseefi sani. Saw sa du? Pakisei a toli fu a udufaya baka. Efu a faya á bigi, i naw poti gaan mofu udu neen. A pikin udu fosi yo poti. A te a leti bunbun fasi fosi yo poti moo gaan udu. I sa du aseefi sani ya aini a toowlibi tu. Efi yu anga i toowpaa kon e fuka gi useefi, u sa bigin du pikinpikin sani makandaa. Suku wan sani di u tu man lobi, ná suku fu du sani makandaa di sa meke wan fu u atiboon (Yak. 3:18). Te we du pikinpikin sani makandaa, u sa kon lobi useefi baka enke fosi.
U MU E LESIPEKI USEEFI
15. Saide toowpaa mu e lesipeki denseefi?
15 Lesipeki a wan fu den sani di e holi wan toowlibi taampu. A sani ya de enke zuurstof. Dati na a kaakiti di e meke wan faya leti. Efu zuurstof á de, a faya o dede. A letiso a de anga a toowlibi tu. Efu toowpaa nai lesipeki denseefi, a gawgaw a lobi fu den o kon koo. Ma te man anga uman e meke moiti fu lesipeki makandaa, den o moo lobi denseefi. Ma i mu holi a pakisei taki a ná te yu fende taki ye lesipeki a taawan, da dati wani taki ye lesipeki en, ma yu toowpaa mu e fii taki ye lesipeki en. Penny anga Aret toow moo enke 25 yali kaba. Penny taki: ‘Ala u tu man e lesipeki useefi, neen meke we piisii fu de na a wan peesi. U poi taki kiin anga useefi, bika mi e lesipeki a fasi fa mi man e denki. Ai lesipeki a fasi fa mi e denki tu.’ Sai si enke i sa du fu soi i toowpaa taki ye lesipeki en? Meke u poti pakisei na a toli fu Abalaham anga Sala.
Wan man mu aliki bun te en uman e taigi en fa ai fii (Luku paragraaf 16)
16. Fa den man di toow sa waka a Abalaham baka? (1 Peitilisi 3:7) (Luku a fowtow tu.)
16 Abalaham be e lesipeki Sala. A be e aliki Sala te a be e taki anga en. A be e holi den fii fi en a pakisei tu. Wan leisi Sala ati be boon. A taigi Abalaham taki aa be lobi fa sani waka. A be gi Abalaham a fowtu fu san pasa tu. San Abalaham du? A ligei anga Sala? Nono. A be sabi taki Sala a wan sakafasi uman di be e lesipeki en, a be gwenti holibaka gi en tu. Neen meke a aliki Sala, neen a meke moiti fu losi a polobelema (Gen. 16:5, 6). San a toli ya e leli u? Enke man, a yu na a ede fu a osufamii, neen meke son yuu a ye teke bosoloiti gi yu osufamii (1 Kor. 11:3). Fai sa soi taki i lobi yu osufamii te ye du a sani ya? We, a be o bun fu taki anga yu uman fosi i du son sani, moomoo efu a wan sani di enseefi abi aini tu (1 Kor. 13:4, 5). Son leisi kande yu uman nai fii bun, kande a fasi fa a taki anga i á kaba moin. Ye aliki en te ai taki anga i? Ye soi taki ye lesipeki yu uman? (Leisi 1 Peitilisi 3:7.) Angela anga Dmitry toow wan sani fu 30 yali kaba. Angela taki: ‘Mi e fii taki Dmitry e lesipeki mi, ala yuu ai aliki mi te wan sani e fuka mi, efuso te mi wani taki puu koko a mi ati. A abi boo anga mi, winsi a ná ala yuu ai fusutan on se mi e go anga a taki.’
17. Fa den uman di toow sa waka a Sala baka? (1 Peitilisi 3:5, 6)
17 Ala yuu Sala be e holibaka gi Abalaham. A so a be e soi taki ai lesipeki en (Gen. 12:5). Wan leisi, wantu man be kon a den a osu sondee fu den anga den be taki. Abalaham gi den bangi, neen a akisi Sala fu fika san a be e du fu baka beele gi den man ya. A ná be wan pikin wooko, bika a beele di Sala be mu baka be ipi (Gen. 18:6). Sala á daaidaai fu holibaka gi Abalaham winsi fa den á be taki a fesi. Leti enke Sala, a so den uman aini a ten ya e holibaka gi den man fu den. Te den e du a sani ya, a toowlibi fu den e moo taanga. (Leisi 1 Peitilisi 3:5, 6.) Dmitry, di u be taki fi en aini a paragraaf di pasa taki enseefi e fii taki en uman e lesipeki en. A taki: ‘Ai bigi gi mi taki Angela e holibaka gi den bosoloiti di mi e teke, winsi faw nai denki go na a wan se ala yuu. Efu sani á waka enke fa mi be denki, a nai taigi mi taki a be sabi so.’ Te wan sama e lesipeki i, a nai taanga fu lobi en.
18. Sowtu wini toowpaa o fende te den e meke moiti fu a lobi fu den á kon koo?
18 Saatan e poolo te toowpaa di e dini Yehofa á lobi denseefi moo, bika a sabi taki efu den á lobi denseefi moo, a sani ya sa poli den anga Yehofa. Ma enke faw luku aini a artikel ya, da tuutuu lobi nai kaba noiti. Meke moiti fu a lobi fi yu anga i toowpaa de enke a lobi di sikiifi aini Singi fu Salomo. Meke Yehofa de a moo pelensipali sama aini a toowlibi fu u, meke ten gi useefi, holi den fii fu a taawan a pakisei, u mu e lesipeki useefi tu. Efi ye du den sani ya, da te sama e luku a toowlibi fii, den o gafa Yehofa, bika neen tuutuu lobi bigin. Da a lobi fu u o de enke wan faya di sama e poti udu gi ala yuu.
SINGI 132 Now u toon wan
a A toowlibi, a wan kado di Yehofa gi libisama. Te wan man anga wan uman toow, den mu lobi denseefi. Ma son leisi a lobi ya e kon koo. Efii toow, a artikel ya o yeepi i fu tan lobi i toowpaa. Aw yeepi i tu fi yu osulibi waka bun.
b Beibel e kai tuutuu lobi, ‘a faya fu Yah’, bika a Yehofa lobi bigin. A lobi ya nai kaba noiti.
c Winsi a toowpaa fii nai dini Yehofa toku den sani di wo luku ya sa yeepi i fu abi wan moo bun toowlibi.—1 Kor. 7:12-14; 1 Peit. 3:1, 2.
d Luku den Bakaatongo „Artikelenseries” na a pisi di den e kai „Hulp voor het gezin”, di de a jw.org anga JW Library®.
e Luku a buku di den e kai Teki na eksempre fu sma di ben abi bribi, kapitel 17, par. 15.