Sanebimɔi ni Jɛ Kanelɔi Adɛŋ
Yɛ 1 Petro 2:9 lɛ, “King James Version” lɛ tsɛɔ Kristofoi ni afɔ amɛ mu lɛ akɛ “yinɔ ni ahala.” Ani esa akɛ enɛ asa shishinumɔ ni wɔyɔɔ yɛ bɔ ni Yesu kɛ “yinɔ” tsu nii eha, ni aŋma yɛ Mateo 24:34 lɛ he?
Wiemɔ “yinɔ” lɛ jeɔ kpo yɛ bɔ ni atsɔɔ ŋmalɛi enyɔ lɛ fɛɛ shishi aha yɛ shishitsɔɔmɔi komɛi amli lɛ mli. Taakɛ King James Version lɛ eŋma lɛ, bɔfo Petro ŋma akɛ: “Shi nyɛ lɛ, yinɔ ni ahala ji nyɛ, maŋtsɛmɛi ni yeɔ osɔfoi, jeŋmaŋ krɔŋkrɔŋ, gbɔmɛi ni esoro nyɛ kwraa; koni nyɛjaje mɔ ni tsɛ nyɛ kɛjɛ duŋ mli kɛba enaakpɛɛ la lɛ he lɛ yijiemɔ nyɛtsɔɔ.” Ni Yesu gba efɔ̃ shi akɛ: “Lɛlɛŋ miikɛɛ nyɛ akɛ, Nɛkɛ yinɔ nɛɛ hoŋ eyaŋ, kɛyashi nii nɛɛ fɛɛ aaaba mli dã.”—1 Petro 2:9; Mateo 24:34.
Yɛ klɛŋklɛŋ ŋmalɛ lɛ mli lɛ, bɔfo Petro kɛ Hela wiemɔ geʹnos tsu nii, yɛ be mli ni wɔnaa wiemɔ ge·ne·aʹ yɛ Yesu wiemɔ lɛ he ŋmalɛ lɛ mli. Nɛkɛ Hela wiemɔi enyɔ nɛɛ tamɔ nɔ ni amɛje amɛhe, ni amɛyɛ tsakpaa yɛ jɛɛhe kome mli; shi kɛlɛ, wiemɔi sɔrɔtoi ni, ni amɛhiɛ shishinumɔi sɔrɔtoi hu. New World Translation of the Holy Scriptures—With References lɛ kɛɔ yɛ shishigbɛ niŋmaa ni wieɔ 1 Petro 2:9 he lɛ mli akɛ: “ ‘Weku.’ Hela, geʹnos; esoro no yɛ ge·ne·aʹ, ‘yinɔ’ he, taakɛ eyɔɔ Mat 24:34 lɛ.” Wɔnaa shishigbɛ niŋmaa ni tamɔ nakai nɔŋŋ yɛ Mateo 24:34 hu he.
Taakɛ nakai shishigbɛ niŋmaai lɛ tsɔɔ lɛ, Ŋleshi Blɔfo wiemɔ “race,” ni ji “weku,” tsɔɔ wiemɔ geʹnos shishi jogbaŋŋ yɛ gbɛ ni sa nɔ, taakɛ afɔɔ namɔ yɛ Ŋleshi Blɔfo shishitsɔɔmɔi amli lɛ. Yɛ 1 Petro 2:9 lɛ, Petro kɛ gbalɛ ni wɔnaa yɛ Yesaia 61:6 lɛ to Kristofoi ni afɔ amɛ mu ni yɔɔ ŋwɛi hiɛnɔkamɔ lɛ ahe. Ajie mɛnɛɛmɛi kɛjɛ maji kɛ akutsei pii amli, shi hei ni amɛjɛ, yɛ fɔmɔ loo heloonaa lɛ he ehiaaa dɔŋŋ, yɛ be mli ni amɛbatsɔmɔɔ mumɔŋ Israel maŋ lɛ fã lɛ. (Romabii 10:12; Galatabii 3:28, 29; 6:16; Kpojiemɔ 5:9, 10) Petro wie amɛhe akɛ amɛtsɔmɔ kuu ko ni esoro amɛ kwraa, yɛ mumɔŋ shishinumɔ naa—“weku ni ahala, maŋtsɛmɛi ni yeɔ osɔfoi, jeŋmaŋ krɔŋkrɔŋ, gbɔmɛi ni ji enɔ yɛ gbɛ krɛdɛɛ nɔ.”
Shi wɔnaa wiemɔ ge·ne·aʹ lɛ yɛ Yesu wiemɔi ni wɔnaa yɛ Mateo 24:34 lɛ yɛ Hela ŋmalɛ lɛ mli. Ayooɔ faŋŋ akɛ jeee gbɔmɛi “[a]weku” ko he Yesu wieɔ lɛ, shi moŋ eewie gbɔmɛi ni hiɔ shi yɛ be sɛɛjekɛmɔ pɔtɛɛ ko mli lɛ ahe.
Aaafee afii oha ni eho nɛ lɛ, Charles T. Russell, ni ji Buu Mɔɔ Asafo lɛ klɛŋklɛŋ sɛinɔtalɔ lɛ, fee enɛ faŋŋ, ni eŋma akɛ: “Eyɛ mli akɛ abaanyɛ awie akɛ wiemɔi ‘yinɔ’ kɛ ‘weku’ jɛ shishifã loo shishijee he kome moŋ, shi kɛlɛ, amɛtsɔɔɔ nɔ koome lɛ nɔŋŋ; ni yɛ amɛkɛ nitsumɔ yɛ Ŋmalɛ naa lɛ, esoro wiemɔi enyɔ lɛ kwraa. . . . Yɛ nɛkɛ gbalɛ nɛɛ he saji sɔrɔtoi etɛ ni aŋmala ashwie shi lɛ amli lɛ, awieɔ akɛ wɔ Nuntsɔ lɛ kɛ Hela wiemɔ ko ni esoro lɛ kwraa, (genea) tsu nii, ni etsɔɔɔ weku, shi ehe hiaa tamɔ wɔ Ŋleshi Blɔfo wiemɔ generation, ni ji yinɔ lɛ nɔŋŋ pɛpɛɛpɛ. Nɛkɛ Hela wiemɔ (genea) nɛɛ kɛ nitsumɔ yɛ gbɛi krokomɛi anɔ maa nɔ mi akɛ akɛtsuuu nii kɛtsɔɔɔ weku, shi moŋ akɛtsuɔ nii kɛkɔɔ gbɔmɛi ni hiɔ shi yɛ be kome mli lɛ ahe.”—The Day of Vengeance, baafai 602-3.
Nyɛsɛɛ nɛɛ nɔŋŋ lɛ, A Handbook on the Gospel of Matthew (1988), ni afee kɛha Biblia shishitsɔɔlɔi lɛ, wie akɛ: “[New International Version lɛ] tsɔɔ nɛkɛ yinɔ nɛɛ shishi tɛɛ, shi ekɛ shishigbɛ niŋmaa ko tsaa nɔ akɛ, ‘Loo weku.’ Ni Kpaŋmɔ Hee lɛ he woloŋlelɔ ko heɔ eyeɔ akɛ ‘Mateo etsɔɔɔ klɛŋklɛŋ yinɔ ni ba yɛ Yesu sɛɛ lɛ kɛkɛ, shi moŋ Yudafoi ajamɔ yinɔi fɛɛ ni kpoo lɛ lɛ.’ Shi kɛlɛ, abɛ wiemɔi ahe nilee mli odaseyeli ko ni baama nɛkɛ sane naamui enyɔ nɛɛ ateŋ eko kwraa nɔ mi, ni no hewɔ lɛ esa akɛ atswa afɔ̃ afã akɛ mɔdɛŋ ni aabɔ ni atsi he kɛjɛ shishinumɔ ni anaa faŋŋ lɛ he. Kɛjɛ eshishijee kwraa lɛ, ekɔɔ mɛi ni hi shi yɛ Yesu beaŋ lɛ pɛ ahe.”
Taakɛ wɔsusu he yɛ baafa 10 kɛyashi 15 lɛ, Yesu bu Yudafoi ayinɔ ni hi shi yɛ ebeaŋ, ni ji mɛi ni ekɛhi shi yɛ be kome mli ni amɛkpoo lɛ lɛ fɔ. (Luka 9:41; 11:32; 17:25) Ekɛ wiemɔi ni tsɔɔ bɔ ni amɛsu ji, tamɔ “fɔji kɛ gbalafitelɔi,” “ni heee yeee ni bɛ amɛŋɛlɛ nɔ,” kɛ “gbalafitelɔi kɛ eshafeelɔi” wie nakai yinɔbii lɛ ahe. (Mateo 12:39; 17:17; Marko 8:38) Beni Yesu kɛ wiemɔ “yinɔ” lɛ tsu nii nɔ ni ji naagbee nɔ lɛ, no mli lɛ ekɛ bɔfoi ejwɛ yɛ Mu Gɔŋ lɛ nɔ. (Marko 13:3) Eka shi faŋŋ akɛ, nakai hii lɛ, ni no mli lɛ akɛ mumɔ efɔko amɛ mu, ni amɛjeee Kristofoi asafo ko mli bii lɛ, efeee “yinɔ” loo gbɔmɛi aweku ko. Shi kɛlɛ, amɛle bɔ ni Yesu kɛ wiemɔ “yinɔ” tsuɔ nii ehaa kɛkɔɔ mɛi ni ekɛ amɛ hi shi yɛ be kome mli lɛ ahe lɛ jogbaŋŋ diɛŋtsɛ. No hewɔ lɛ amɛbaajɛ nilee mli amɛnu nɔ ni yɔɔ ejwɛŋmɔ mli beni etsi “nɛkɛ yinɔ nɛɛ” tã nɔ ni ji naagbee nɔ lɛ shishi jogbaŋŋ.a Sɛɛ mli lɛ, bɔfo Petro, ni yɔɔ jɛmɛ yɛ nakai beaŋ lɛ, wo Yudafoi lɛ hewalɛ akɛ: “Nyɛhaa aherea nyɛyiwala kɛjɛa yinɔ kɔ̃ɔdɔ̃ŋ nɛɛ mli.”—Bɔfoi lɛ Asaji 2:40.
Wɔŋmalaa odaseyeli yɛ be kɛ bei amli ni tsɔɔ akɛ nibii ni Yesu gba efɔ̃ shi yɛ nɛkɛ shiɛmɔ nɛɛ mli (tamɔ tai, shikpɔŋ hosomɔi, kɛ hɔmɔ) lɛ babaoo ba mli yɛ be ni kã be mli ni ekɛ gbalɛ lɛ ha, kɛ Yerusalem hiɛkpatamɔ yɛ afi 70 Ŋ.B. teŋ lɛ mli. Babaoo ba mli, shi jeee fɛɛ. Akɛ nɔkwɛmɔ nɔ lɛ, odaseyeli ko bɛ ni tsɔɔ akɛ beni Romabii lɛ batutua Yerusalem (66-70 Ŋ.B.) sɛɛ lɛ, “gbɔmɔ Bi lɛ okadi lɛ” pue, ni eha “shikpɔŋ lɛ nɔ akutsei lɛ fɛɛ” gbalagbalaa amɛhe mãi. (Mateo 24:30) No hewɔ lɛ, nakai emlibaa ni kã afi 33 Ŋ.B. kɛ afi 70 Ŋ.B. teŋ lɛ, fee eshishijee nɔ kɛkɛ, shi jeee emlibaa wulu loo nɔ ni da ni Yesu gbalaa jwɛŋmɔ kɛyaa nɔ lɛ.
Yɛ hiɛkpamɔ wiemɔ ni eŋma yɛ Josephus wolo The Jewish War ni etsɔɔ shishi lɛ mli lɛ, G. A. Williamson ŋma akɛ: “Taakɛ Mateo kɛɔ wɔ lɛ, kaselɔi lɛ yabi [Yesu] saji enyɔ ni efee ekome—ni kɔɔ Sɔlemɔtsu lɛ hiɛkpatamɔ, kɛ agbɛnɛ, Lɛ diɛŋtsɛ enaagbee baa lɛ hu he—ni E-ha amɛ hetooi enyɔ ni efee ekome, ni eklɛŋklɛŋ fã lɛ gba nibii ni baaba, ni Josephus wie he jogbaŋŋ kɛmɔ shi lɛ ahe sane efɔ̃ shi yɛ gbɛ ni mli kã shi faŋŋ nɔ.”
Hɛɛ, yɛ eklɛŋklɛŋ mlibaa lɛ mli lɛ, eka shi faŋŋ akɛ, “nɛkɛ yinɔ nɛɛ” miitsɔɔ nɔ koome lɛ nɔŋŋ—ni ji Yudafoi ni heee yeee lɛ ayinɔ ni hi shi yɛ nakai beaŋ lɛ, taakɛ efee yɛ bei krokomɛi amli lɛ. Nakai “yinɔ” lɛ hoŋ eyaŋ, ja nibii ni Yesu gba efɔ̃ shi lɛ eba amɛnɔ dã. Taakɛ Williamson wie he lɛ, nɛkɛ gbalɛ nɛɛ ba mli anɔkwale yɛ afii nyɔŋmai abɔ ni tsɔ̃ Yerusalem hiɛkpatamɔ lɛ hiɛ lɛ mli, taakɛ yinɔsane ŋmalɔ Josephus, ni kɛ ehiŋmɛi na lɛ tsɔɔ mli lɛ.
Yɛ emlibaa ni ji enyɔ loo emlibaa wulu mli lɛ, “nɛkɛ yinɔ nɛɛ” baafee gbɔmɛi ni hiɔ shi yɛ be kome mli, yɛ shishinumɔ ni ja naa. Taakɛ sane ni aŋma, ni jeɔ shishi kɛjɛɔ baafa 16 lɛ tsɔɔ lɛ, esaaa ni wɔmuɔ sane naa akɛ Yesu miitsɔɔ afii abɔ pɔtɛɛ ko ni feɔ “yinɔ.”
Nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, abaanyɛ awie nibii krɛdɛɛi enyɔ he yɛ be sɛɛjekɛmɔ ni “yinɔ” tsɔɔ lɛ he. (1) Anyɛŋ abu gbɔmɛi ayinɔ akɛ be sɛɛjekɛmɔ ni yɔɔ afii pɔtɛɛ ko, taakɛ eji kɛ aawie he kɛmiikɔ be he, ni tsɔɔ afii falɛ pɔtɛɛ ko, (afii nyɔŋma loo afii oha) lɛ. (2) Gbɔmɛi ni hiɔ yinɔ ko mli lɛ hiɔ shi be kukuoo kɛkɛ kɛ akɛaato he, shi jeee be ni sɛɛ kɛ kakadaŋŋ.
Enɛ hewɔ lɛ, beni bɔfoi lɛ nu ni Yesu miiwie “nɛkɛ yinɔ nɛɛ” he lɛ, mɛni amɛbaasusu? Eyɛ mli akɛ wɔ, ni nibii ni eba momo lɛ eha wɔna wɔle akɛ, Yerusalem hiɛkpatamɔ yɛ “amanehulu babaoo” lɛ mli lɛ ba yɛ afii 37 sɛɛ moŋ, shi bɔfoi ni nu Yesu wiemɔi nɛɛ nyɛɛɛ ale enɛ. Shi moŋ, “yinɔ” ni etsĩ tã lɛ baaha amɛnu shishi akɛ ekɔɔ gbɔmɛi ni hiɔ shi yɛ be kukuoo ko mli, kɛ akɛaato he lɛ ahe, shi jeee ni ekɔɔ be ni sɛɛ kɛ kakadaŋŋ he. Nakai nɔŋŋ eji anɔkwale yɛ wɔ hu wɔgbɛfaŋ. Belɛ, kwɛ bɔ ni Yesu wiemɔi ni nyiɛ sɛɛ lɛ sa jogbaŋŋ ha, akɛ: “Shi no gbi lɛ kɛ no ŋmɛlɛtswaa lɛ mɔ ko mɔ ko leee he eko, bɔfoi ni yɔɔ ŋwɛi lɛ tete leee, ni Bi lɛ tete leee, ja mi-Tsɛ kome kɛkɛ. . . . No hewɔ lɛ nyɛ hu nyɛsaa nyɛhe nyɛtoa, ejaakɛ nɔ ŋmɛlɛtswaa ni nyɛsusuuu lɛ nɔ gbɔmɔ Bi lɛ baa.”—Mateo 24:36, 44.
[Shishigbɛ niŋmai]
a Yɛ wiemɔ “nɛkɛ yinɔ nɛɛ” mli lɛ, gbɛi sutsɔɔlɔ ni tsɔɔ nɔ pɔtɛɛ, ni ji houʹtos lɛ kɛ Blɔfo wiemɔ “this,” ni ji “nɛɛ” kpaa gbee. Ebaanyɛ ekɔ nɔ ko ni yɔɔ nakai amrɔ be lɛ mli, loo eyɔɔ wielɔ lɛ hiɛ lɛ he. Shi ebaanyɛ ena shishinumɔi krokomɛi hu. Exegetical Dictionary of the New Testament (1991) lɛ kɛɔ akɛ: “Wiemɔ [houʹtos] lɛ tsɔɔ anɔkwa sane ko ni yɔɔ amrɔ nɔŋŋ. Enɛ hewɔ lɛ, [aion houʹtos] ji ‘jeŋ ni yɔɔ amrɔ nɔŋŋ’ lɛ . . . ni [geneaʹ haute] ji ‘yinɔ ni yɔɔ amrɔ nɛɛ’ (tamɔ, Mat 12:41sn., 45; 24:34).” Dr. George B. Winer ŋma akɛ: “Bei komɛi lɛ, gbɛi sutsɔɔlɔ [houʹtos] kɔɔɔ nɔ ni ebɛŋkɛ kpaakpa fe fɛɛ lɛ gbɛi he, shi moŋ ekɔɔ ekroko ni yɔɔ shɔŋŋ fe no he, ni akɛni no ji sane titri ni ekɔɔ he lɛ hewɔ lɛ, no ji nɔ ni bɛŋkɛ fe fɛɛ yɛ niŋmalɔ lɛ jwɛŋmɔ mli, nɔ ni yɔɔ amrɔ fe fɛɛ yɛ esusumɔi anaa.”—A Grammar of the Idiom of the New Testament, nɔ ni ji 7, 1897.