KAPÍTULO 31
¿Mbaʼéicha ikatu aiporavo porã pe músika?
¿Iñimportántepa ndéve g̃uarã la músika?
□ Ndahaʼéi la tánto
□ Ndaikatúi aiko heseʼỹ
¿Mbaʼéicha javépa rehendu jepi músika?
□ Aviaha jave
□ Astudia jave
□ Tódo el tiémpo
¿Mbaʼeichagua músika ndegustave ha mbaʼére? ․․․․․
ENTÉROPE ñandegusta la músika, haʼete voi ñagueronaséva upéva. Oĩ voi heta mitãrusu ha mitãkuña opensáva oikotevẽtereiha ohendu la músika. Por ehémplo Any orekóva 21 áño heʼi: “Chéve g̃uarã iñimportanteterei la músika. Upévare haimete voi tódo el tiémpo ahendu, tahaʼe amopotĩ, akosina, astudia térã aha jave ajogua álgo”.
Oñekompone hag̃ua peteĩ músika ningo ojerrepetínte heta vése unos kuánto nóta. Péro upéva oĩ vove kompléto, umi sonído osẽva opoko ñane korasõre. La Biblia heʼi igustoitereiha ojeʼérõ ñandéve peteĩ mbaʼe kavalete ñaikotevẽ jave. Upéicha avei, ñahendúramo peteĩ músika kavalete ñaikotevẽ jave, tuichaiterei ñanekonsola (Proverbios 15:23). Jesica, orekóva 16 áño heʼi: “Sapyʼánte avavete nontendéi mbaʼéichapa añeñandu. Péro ahendúramo umi músika chegustáva, ahechakuaa oĩha heta oñeñandúva avei chéicha”.
¿Mbaʼépa opensa hese nde tuakuéra?
Katuete ndéve ndegustaiterei umi músika rehendúva jepi, péro ikatu oime nde tuakuéra nopensaite upéicha. Peteĩ mitãrusu heʼi: “Papa siémpre oiko heʼi chéve: ‘Emokirirĩmína ñandéve upéva, ¡chekuerairóma chugui!’”. Oiméne ndaigústoi manterei ojeʼe ndéve péicha, ha repensa nde tuakuéra ombotuichaitereimaha peteĩ vyrorei. Peteĩ mitãkuña heʼi voi: “Haʼekuéra imitãrõ guare, oiméne ituakuéra opensa vaʼekue avei ndaigustoiha pe músika ohendúva hikuái”. Ha ótro mitãkuña hérava Ingrid orekóva 16 áño heʼi: “Haʼekuéra ndojeaktualisái voi. Upévare ndohechakuaái igustoha heta músika koʼag̃agua”.
Añetehápe iñinteresánte la heʼíva Ingrid. Oiméne nde avei rehechakuaa idiferenteha ojuehegui la ogustáva umi kakuaápe ha la ogustáva umi imitãvape. Péro upéva ndeʼiséi siémpre idiferentetaha pe músika pendegustáva ha siémpre peiko vaitaha upévare. Pono oiko upéva penderehe, peñehaʼã vaʼerã pentende mbaʼéichapa opensa káda uno. Ha oimérõ nde tuakuéra omombaʼe avei la Biblia heʼíva ifasilvétantema pehupyty hag̃ua upéva. ¿Mbaʼérepa? Pórke umi mbaʼe jatopáva pype nepytyvõta ndéve ha avei nde tuakuérape pehechakuaa hag̃ua mbaʼe músikapa añetehápe ivai, ha mbaʼe músikapa ikatu káda uno oelehi. Japilla hag̃ua upéva jareko vaʼerã enkuénta koʼã mbaʼe: 1) mbaʼe rehepa oñeʼẽ pe músika, ha 2) mboy tiémpopa rehendu jepi. Jahechamína pe primer púnto.
Mbaʼe rehepa oñeʼẽ pe músika rehendúva
Pe músika ningo ojogua tembiʼúpe, pórke ñahendúrõ iporãva medidaitépe ojapo porã ñanderehe. Péro ñahendúrõ umi ivaíva, tahaʼe jepe michĩmínte, katuete ojapo vaíta ñanderehe. Ha ñambyasýrõ jepe, heta vése haʼete igustoveha pe rrítmo orekóva umi músika ivaíva. Peteĩ mitãrusu hérava Steve heʼi voi: “¡Mbaʼére piko ivaímante vaʼerã la ilétra umi músika igústova ñahendu!”.
Oimérõ ndegusta ipu lája peteĩ músika, ¿lomímonte piko reñatende vaʼerã la heʼívare? Ñambohovái hag̃ua upéva epensami ko ehémplore: ñamoĩ chupe oĩha hoʼukaséva ndéve venéno, ¿omoĩtapa ndéve vinágrepe térãpa peteĩ karamélore? Job heʼi vaʼekue: “Ñane kũ otanteaháicha umi tembiʼu, ñande apysa otantea umi palávra” (Job 12:11). Upéicharõ, pe músika rrítmo ojogua pe karamélope, péro ani ehendúntema ndegustáguinte ipu lája. Upéva rangue, eñatende vaʼerã avei mbaʼépa heʼi ha mbaʼéichapa itítulo, pórke koʼã mbaʼe oafektáta repensa ha reñekomporta lája.
Ñambyasýrõ jepe, heta músika koʼag̃agua ohechauka iporãramoguáicha umi hénte hekovai, iviolénto ha oipuru dróga. Repensárõ umi músika oñeʼẽva koʼã mbaʼére nandeperhudikamoʼãiha, upéva ohechauka pe “venéno” orekóva koʼã músika añetehápe ndeafektáma hague.
Ani eheja ótro odesidi nderehe
Ikatu oime ne kompañerokuéra ndejopy rehendu hag̃ua umi músika naiporãiva. Avei, umi ojapóva koʼã músika oipota la hénte ohendu umíva ogana hag̃ua hesekuéra pláta. Ha upearã okontrata hikuái umi expérto ojapóva propagánda ogustáva la héntepe rrádio, Internet ha télepe.
Péro rehendúrõ peteĩ músika ogustáguinte ne kompañerokuérape, térã ikonosidoiterei rupínte, reheja hína ótro odesidi nderehe, ha péicha oiko ndehegui ijesklavokuéra (Romanos 6:16). La Biblia katu heʼi ndajahejái vaʼerãha ova ñanderehe ko múndo opensa lája (Romanos 12:2). Upévare iñimportánte ‘eipuru ne akã’ ikatu hag̃uáicha ‘ediferensia mbaʼépa iporã ha mbaʼépa ivai’ (Hebreos 5:14). ¿Mbaʼéichapa upéva nepytyvõta reelehi jave mbaʼe músikapa rehendúta? Jahechamína unos kuánto konsého.
Emaña pe músika raʼangáre. Reikuaa hag̃ua mbaʼe rehepa oñeʼẽ peteĩ músika remañakuaa haʼangáre ha umi kartél orekóvare ipropagánda. Upépe rehechárõ oĩha ivioléntova, hekovaíva, térã ojapóva espiritísmo, katuete naiporãmoʼãi la heʼíva.
Eheka ilétra. ¿Mbaʼe rehe oñeʼẽ? ¿Ndépa ere iporãha rehendu ha rerrepeti la heʼíva? ¿Ojoguerahápa umi mbaʼe reikuaávare oĩ porãha ha umi mbaʼe la Biblia heʼívare? (Efesios 5:3-5). Ha rehendúrõ músika ótro idiómape iñimportanteterei eheka mbaʼépa heʼise la ilétra, upéicha reikuaáta oimépa iporã térã nahániri.
Ehecha mbaʼéichapa ndeafekta. Peteĩ mitãkariaʼy hérava Philip heʼi: “Ahechakuaa kuri ahendu rire heta músika chegustáva, apyta jepi hague añedeprimi”. Añetehápe, peteĩ músika ikatu oafekta diferénte hendáicha káda persónape. Péro epensamína nde kásore. ¿Mbaʼéichapa repyta jepi rehendu rire peteĩ músika? ¿Nemopensápa peteĩ mbaʼe ivai térã ikyʼávare? ¿Oñepyrũmapa ova nderehe oñeʼẽ lája umi kantánte? (1 Corintios 15:33).
Ereko enkuénta mbaʼépa opensa umi ótro. Eporandu nde tuakuérape mbaʼépa opensa umi músika rehendúvare. Ereko avei enkuénta mbaʼéichapa oñeñandúta umi ermáno. Por ehémplo, ¿oĩtapa opensáva ivaiha umi músika? Rerrespetáramo umi ótro oñandúva redesidíta jave peteĩ mbaʼe, rehechauka hína neakãguapymaha rehóvo (Romanos 15:1, 2).
Esegírõ koʼã konsého, ikatúta reiporavo umi músika ojapo porãva nderehe ha nombyaimoʼãiva ne amista Jehovándi. Jahechamína koʼág̃a pe segundo púnto.
Mboy tiémpopa rehendu jepi umi músika
Jahecha haguéicha, pe músika iporãva ojogua tembiʼu iñaliméntovape ha tuicha ñanepytyvõ. Péro emañamína mbaʼe konséhopa oĩ la Bíbliape upévare: “Rejuhúramo eirete, reʼu vaʼerã upe reikotevẽvante, pórke reʼu hetáramo ikatu nembyai ha revomita” (Proverbios 25:16). Pe eirete ningo ideprovechoiterei, ha ojepuru jepi voi pohãg̃ua. Péro jaavusárõ, ojapo vaíta ñanderehe. ¿Mbaʼépa ñaaprende? Umi mbaʼe iporãva jepe jaipuru vaʼerãha medidaitépe.
Upéicharõ jepe, oĩ heta mitãrusu ha mitãkuña ohejáva pe músika odominaite voi chupekuéra. Jesica, pe mitãkuña ñañeʼẽma hague heʼi: “Che ningo ahendu músika tódo el tiémpo voi, astudia jave la Biblia jepe. Haʼe jepi che tuakuérape upéva chepytyvõha añekonsentrave hag̃ua, péro haʼekuéra ndachegueroviái”. ¿Oikópa avei nderehe upéva?
¿Mbaʼéichapa ikatu repilla noiméipa rehasáma la rrája? Epensamína koʼã porandúre:
¿Mboy órapa ahendu jepi músika káda día? ․․․․․
¿Mboýpa agasta jepi pe músikare káda mes? ․․․․․
¿Oafektápa pe músika mbaʼéichapa ajogueraha che hentekuérandi? Oiméramo upéicha, eskrivimína koʼápe mbaʼépa ikatu rejapo omehorave hag̃ua pe situasión: ․․․․․
Ekambia tekotevẽhápe
Oiméramo reipuru jepi hetaitereíma ne tiémpo rehenduhápe músika, rejapo vaʼerã álgo remehora hag̃ua. Por ehémplo, oiméramo rejepokuaa reipuru aurikulár tódo el día térã remyendy la rrádio reg̃uahẽre voi nde rógape, tekotevẽta rekambia anivéma hag̃ua rejapo koʼã mbaʼe.
Añetehápe, oikoitéta ikatúramo reaprovecha porã umi moménto ndaiporihápe ni peteĩ rruído. Por ehémplo upéicha jave ikatu hína restudia porãve. Steve, pe mitãrusu ñañeʼẽma hague heʼi: “Reaprendéta hetave mbaʼe restudiáramo rehenduʼỹre músika”. Etanteáramo restudia ha rejapo nde taréa rehenduʼỹre músika, rehecháta ikatuha reñekonsentra porãve hese.
Iñimportanteterei avei reaparta tiémpo restudia hag̃ua la Biblia ha umi puvlikasionkuéra. Jesús ojepokuaámi oho peteĩ lugár ikatuhápe oĩ trankílo oñemboʼe ha ojepyʼamongeta hag̃ua (Marcos 1:35). Nde avei reheka vaʼerã peichagua lugár restudia hag̃ua la Biblia, pórke ndahaʼéiramo upéicha, upéva ikatu ndejoko ani hag̃ua resegi reprogresa Ñandejára servísiope.
Eiporavo porãkena
Pe músika ningo haʼe peteĩ rregálo oúva Jehovágui, ha upévare iñimportánte eipuru porã ko rregálo. Ani rejogua Marlénepe, haʼe heʼi: “Che ahendu jepi unos kuánto músika aikuaáramo jepe naiporãiha. Péro chegustaiterei ningo umíva”. Epensamíntena mbaʼeichaitépa haʼe ojeperhudika hína ijupe voi. Aníkena reʼa péva pe ñuhãme, ha ani reheja pe músika nedomina ni ndeperhudika. Reiporavóta jave umi músika, erekókena enkuénta mbaʼépa heʼi la Biblia, ejerure Jehovápe tanepytyvõ redesidi porã hag̃ua, ha ejeheʼa meme umi ojapóvare avei koʼã mbaʼe.
Pe músika ikatu nepytyvõ pono reñeñandu neaño ha nderesarái hag̃ua ne provlemakuéragui. Péro rembogue vove, umi provléma oĩta gueteri upépe. Ha ndaipóri ni peteĩ músika ikatúva omyengovia ñane amigokuérape. Upévare, aníkena rehasa la rrája: edisfruta pe músika, péro imedidaitépe.
MBAʼÉPA JAHECHÁTA PE ÓTRO KAPÍTULOPE
Katuete ningo nde rejedivertise jepi, ¿mbaʼéichapa ikatu nepytyvõ umi konsého bíblico reiporavo porã hag̃ua umi diversión?
TÉXTO OĨVA LA BÍBLIAPE
“Ñane kũ otanteaháicha umi tembiʼu, ñande apysa otantea umi palávra” (Job 12:11).
PETEĨ KONSÉHO
Nde voi eñehaʼã vaʼerã ndegusta hag̃ua pe músika ohendúva nde tuakuéra, péicha ikatu haʼekuéra avei oikuaase mbaʼérepa ndegusta peteĩ músika térã peteĩ grúpo musikál.
¿REIKUAÁPA RAʼE?
Ndereipotáiramo nde tuakuéra ohendu umi músika ndegustáva, ikatu hína oime ndahaʼéi la iporãmbáva umíva.
UMI MBAʼE AJAPÓTAVA
¿Mbaʼépa ikatu ajapo ani hag̃ua pe músika chedomina? ․․․․․
¿Mbaʼépa ikatu haʼe oĩramo chejopýva ahendu hag̃ua peteĩ músika naiporãiva? ․․․․․
¿Mbaʼépa aporanduse che túa térã che sýpe ko témare? ․․․․․
¿NDÉPA MBAʼE ERE?
● ¿Mbaʼérepa iñimportánte reiporavo porã pe músika rehendútava?
● ¿Mbaʼéichapa ikatu reikuaa oimépa peteĩ músika iporã térã ivai?
● ¿Mbaʼépa ikatu rejapo ndegusta hag̃ua diferénte kláse de músika?
[Komentário oĩva páhina 259-pe]
“Ahechakuaáramo naiporãiha peteĩ músika ahendúva hína, upepete voi ambogue. Ndajapóiramo upéva, ahekáta hína exkúsa asegi hag̃ua ahendu” (Carmen).
[Taʼanga ha rrekuádro oĩva páhina 258-pe]
Ehendu diferénte kláse de músika
Oiméne koʼág̃arupi ndegusta hetave kláse de tembiʼu reguerekórõ guarégui 5 áño. Ha upeichaite avei oiko pe músikare. Upévare, ani rehendu peteĩ kláse memeténte ha eñehaʼã ehendu avei diferénte estílo.
¿Mbaʼéichapa rejapokuaa upéva? Ikatu reñehaʼã rembopu peteĩ instruménto musikál. Heta vése reaprendévo rejapo upéva rehendúta diferénte kláse de músika, ndahaʼéi umi ikonosidovéva añónte. ¿Ha mbaʼépa rejapokuaa oimérõ ndereguerekói tiémpo? Ikatu reguenohẽ michĩmi pe reipurúvagui rehecha hag̃ua téle térã rehuga hag̃ua videohuégo. Emañamína mbaʼépa heʼi koʼã mitãrusu ha mitãkuña:
“Igustoiterei ñambopu umi instruménto musikál, ha ikatu voi ñanepytyvõ jahechauka hag̃ua umi mbaʼe ñañandúva. Aaaprendévo ambopu umi músika ipyahúva chéve g̃uarã, chegustáma avei hetave kláse de músika” (Brian, oreko 18 áño ha ombopu mbaraka, vatería ha piáno).
“Ñambopu porã hag̃ua peteĩ instruménto tekotevẽ heta japraktika. Ha upéva ndahaʼéi la igustoitereíva. Péro reaprende vove rembopu porã peteĩ músika, upéva igustoiterei” (Jimena, oreko 13 áño ha ombopu pe vióla).
“Sapyʼánte ahasa heta mbaʼe ijetuʼúva peteĩ díape, ha péicha jave tuichaiterei chetrankilisa ambopúramo che mbaraka. Ojapo porãiterei cherehe umi músika igústo ha ñanembopiroʼýva” (Vanesa, oreko 20 áño ha ombopu mbaraka, piáno ha klarinéte).
“Apensámi ndaikatumoʼãiha ambopu che mbaraka ojapoháicha umi ivaléva. Péro añehaʼãmbaite ha apraktika meme. Koʼág̃arupi igustoiterei osẽ porã jave chéve peteĩ músika ambopúva, ha amombaʼetereive avei la ojapóva umi músiko ivaléva” (Jacob, oreko 20 áño ha ombopu mbaraka).
[Taʼanga oĩva páhina 255-pe]
Pe músika ojogua tembiʼúpe. Iporãva ha imedidaitépe ojapo porã ñanderehe, péro umi ivaíva michĩramo jepe, katuete ñandeperhudika