Pigera Zontua INTANƐT TUUMA ZƐ'AN GƆNƆ ZAALEŊA
Pigera Zontua
INTANƐT TUUMA ZƐ'AN GƆNƆ ZAALEŊA
Farefare
Ɛ
  • ã
  • ɛ
  • ɛ̃
  • ɣ
  • ŋ
  • ɔ
  • ɔ̃
  • BAABULE
  • GƆNƆ
  • ZAMESEGƆ
  • mwbr20 August gɔn. 1-6
  • Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ

Vidiyo ka boi kalam.

Gaafara, daaŋɔ fii n boi vidiyo la poan.

  • Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ
  • Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ—2020
Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ—2020
mwbr20 August gɔn. 1-6

Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ

AUGUST 3-9

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | YƐHEGA 13-14

“Ze Ya Kaŋkaŋe, Ge Ya Wan Nyɛ Na’ayenɛ Faanrɛ”

w13-E 2/1 4

Moses Yuun Dela Buraa N Tari Sakerɛ

Moses yuun ka mi ti Naayinɛ yeti a ga’ɛ Mɔɣɛ Mɔlega la mɛ ti Israeldoma la yakɛ. Ge Moses yuun mi ti Naayinɛ wan eŋɛ sɛla te’ele A nɛreba. Moses yuun boti la Israeldoma la me tara sakerɛ deni mea nɔɔ. “Moses yele nɛreba la yeti, Da zote ya dabeem. Ze ya kaŋkaŋe, ge ya wan nyɛ Na’ayenɛ faanrɛ.” (Yɛhega 14:13) Moses yuun nyaŋɛ kpemese Israeldoma la giila? Ɛɛ ge Baabule la ka tɔɣɛ la Moses ma’a yele ge Israeldoma la za’a. La yeti: “Israel nɛreba n yuun nam Yenɛ n sɔe te ba keŋɛ yakɛ Mɔgɔ Mɔlega la wo teŋkɛ’ɛŋa la.” (Hebru 11:29) Moses sakerɛ la yuun ka soŋɛ la eŋa ma’a ge sɛba n yuun kelese en la.

w18.09-E 26 ¶13

Paŋa Za’adaana Ge Me Tara Zu’usegɔ

Kaalɛ Yɛhega 14:19-22. Bisɛ nyɛ homea bim ti ho ze la Mɔɣɛ Mɔlega la nɔɔren, ti Faro la a lengima la kɔ’ɔn paara ho na. Bilam ti Naayinɛ eŋɛ sɛla. Ti sangbanɛ la lebe pooren pĩ Egyptdoma la ti ba bɔna lika poan. Ge ti yamam bɔberɛ la me kɔ’ɔn niɛ ti peelum bɔna! Ti Moses tiɛ a nu’o tɔ mɔɣerɛ la ti kusebekãtɛ lobe ga’ɛ mɔɣerɛ la ta paɛ yakenɛ dena la. Ti hon, la ho deodoma, la ho dusi la nɛreba la za’a, ma’ɛ yamea nɛ kɛ’ɛŋa yakɛ. Bilam bilam ti ho nyɛ sɛla n de yele pakerɛ. Bɛɣelum ka boi mɔɣerɛ la poan, la kɔ’ɔn ku’ɛ mɛ ana kankaŋi ti ho keŋɛ yakɛ. Hali sɛba n ka ta’an kena soŋa soŋa la keŋɛ yakɛ mɛ.

w09-E 3/15 7 ¶2-3

Da Makɛ Tamɛ Yehowa Yele

Egyptdoma la n yuun zɛɣeri la ba zaberɛ lɔɣepũ’usa la, Israeldoma la yuun nyaŋɛ yakɛ mɛ. Moses n yuun doe ba’asɛ la, ti a nyaa tiɛ a nu’o tɔ Mɔɣɛ Mɔlega la. Bilam ti Yehowa yuun basɛ ti ko’om la bibige uke ba. Ko’om la yuun bibige uke la Faro la a lengima la ti ba libe. Ba dataasi la yuun ka nyaŋɛ piɛ. Israeldoma yuun nyɛ faarɛ mɛ!​—Yɛh. 14:26-28; Ym. 136:13-15.

Yele dena yuun basɛ ti dabeem yuun saɛ teŋse’a n lɛm ba la mɛ. (Yɛh. 15:14-16) Yuuma pinaasi pooren, Arahab yuun yele Israel buraasi bayi la yeti: “Dabeem kantɛ n kɛn to . . . To wom te se’em ma’an te ya yehe Mizraim teŋa poan kena na la, Na’ayenɛ n bahɛ te Mɔgɔ Mɔlega ko’om la yelege boyi te ya nɛ kɛ’ɛŋa tole se’em.” (Yos. 2:9, 10) Hali teŋse’a n kãaberi baɣa yuun ka tamɛ Yehowa n faaɛ a nɛreba basɛ se’em. La niɛ peelum ti, Israeldoma la yuun tari la yɛla zo’e zo’e ti ba tɛ̃ra.

Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla

it-1-E 1117

Palidɔɔ

Diimi Palestine teŋa bɔba la, sarɔtɔ la palidɔɔrɔ yuun boi mɛ kɛ̃’ɛra tisi la teŋkãra poan. (Kan 20:17-19; 21:21, 22; 22:5, 21-23; Yos 2:22; Ke 21:19; 1Sa 6:9, 12; 13:17, 18; bisɛ KING’S ROAD.) Palisɛka n yuun de palidɔɔ yuun ze’ele la Egypt ta paɛ Filistia tisi n de Gaza la Askelon, nyaa ŋmɛregɛ tɔ Megido n boi dapɔya bɔba la. Palɛ la yuun ze’ele la bilam ta paɛ Hazor, Galalia Mɔɣerɛ la saazuo bɔba nyaa ta paɛ Damascus. Sarɔgirega sɛka ti ho wan doose Egypt ta paɛ Pu’ulumbiŋe teŋa la dela Filistia. Yehowa yuun tari Israeldoma la doose la sarɔɔ kuyima n kan basɛ ti Filistiadoma la daam ba.​—Yɛh 13:17.

it-1-E 782 ¶2-3

Yɛhega

Mɔɣɛ Mɔlega la bɛbɔba n yuun ga’ɛ ti Israeldoma la keŋɛ yakɛ?

La nari ti to tɛ̃ra ti ba yuun keŋɛ ta paɛ teŋasuka la, Etam “tiihom mɔen la kenkɛleŋa bilam,” ti Naayinɛ yele Moses yeti “ba ŋmɛregɛ lebe pooren tiihom lɛm Pi Hahirot . . . n boe ko’kantɛ la nɛŋan.” Ba yuun ŋmɛregɛ se’em la yuun basɛ ti Faro ti’isa ti Israeldoma la ‘eeri tuuna mɛ yoo yoo.’ (Yɛh 13:20; 14:1-3) Gɔnmi’ileba yeti, el Haj palidɔɔ la dela Hebru yelebire la n de “ŋmɛregɛ” la. Ge la ka pa’alɛ ti ba “tee sore” ge la dela ba doose sarɔgɔ̃leŋa. Bala pa’alɛ ti ba yuun ta pɔ̃ra Suez Kokãtɛ Saazuo Bɔba la, Israeldoma la yuun ŋmɛregɛ mɛ keŋɛ Yebel ʽAtaka Zuɔ Bɔba ta paɛ zoore la n boi Kokãtɛ la Zaɣenyɔrɛ Bɔba la. Israeldoma la n yuun zo’e se’em la, nɛra yuun san yeti a zabɛ la ba Dapɔa Bɔba, ba kan nyaŋɛ piɛ, se’ere n sɔi la, kuliga la wan gu ba ti ba kan tara ŋmɛregerɛ zɛ’an.

Yuun kɔbesɛka n deŋɛ nɛŋa la K.P Yudadoma yaabedoma yɛla poan basɛ ti yele la ni’ɛ peelum mɛ. (Bisɛ PIHAHIROTH.) Ge yele wa n de ninmɔ’ɔrɛ se’em la dela, Baabule la n pa’alɛ yele la se’em la kɔ’ɔn makɛ mɛ ge ti gɔnmi’ileba zo’e zo’e me puti’irɛ la ka makɛ. (Yɛh 14:9-16) La niɛ peelum ti ba yuun keŋɛ zaɛ mɛ ta paɛ Kokãtɛ la nɔɔren (bii Mɔɣɛ Mɔlega la zanyɔrɛ bɔba) ti Faro la a lengima la kan ta’an ta giŋɛ Israeldoma Kokãtɛ la nɔɔren zabɛ la ba.​—Yɛh 14:22, 23.

AUGUST 10-16

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | YƐHEGA 15-16

“Yuum Pɛɣɛ Yehowa”

w95-E 10/15 11 ¶11

Beni Sɔi Ti La Nara Ti To Zɔta Yelemɛŋɛrɛ Naayinɛ La Nananawa?

Yehowa n yuun sa’am Egypt lengimadoma la yuun basɛ ti a yamesi zɛkɛ a yu’urɛ la mɛ ti nɛreba zo’e zo’e mina en. (Yosua 2:9, 10; 4:23, 24) Sira, a yu’urɛ la yuun tari paŋa mɛ gana Egyptdoma bagayooro la n yuun ka nyaŋɛ faɛ ba nɛreba la basɛ la. Ba yuun dekɛ bamea delum la ba baga la, la nɛresaala, la ba lengimadoma la ti nyanɛ ta di ba. (Yooma 146:3) Bala n sɔi ti Israeldoma la yuun yuuna pɛɣera ba Naayinɛ la ge me tara zoolum bɔ’ɔra eŋa n faari a nɛreba basa se’em la!

w95-E 10/15 11-12 ¶15-16

Beni Sɔi Ti La Nara Ti To Zɔta Yelemɛŋɛrɛ Naayinɛ La Nananawa?

To yuun san naɛ ni la Moses bɔna, tomam me wan laɣum yuum yeti: “Ane n ane wo hom Na’ayenɛ? Bagarɛ dene n boe ana wo hom? Ane n ane wo hom fa’a naba wa, te a soŋa zɛɛra zuo, te a tona kerehe ana wa taaba?.” (Yɛhega 15:11) Putɛdena wa yuun boi la bala yuuma zo’e zo’e sankaŋa la ta paɛ zina. Liligere gɔŋɔ la poan, tuntuna Yon yuun tɔɣɛ pa’alɛ loore yamesi la yele ti: “Ba yuunɛ la Yenɛ yameŋa Moses yuunɛ bɔ’ɔra Pebila la.” Bem yuuma n bala? “Na’ayenɛ to Yenɛ, Gaŋɛ Zan’an Yenɛ, ho eŋɛ yelenyalema te la eŋɛ nɛra woo pakerɛ. Teŋhe woo naba, ho yɛla dela tontɔɔ la yelemɛŋɛrɛ. Na’ayenɛ, nɛra woo zote ho mɛ. Nɛra woo mi te ho dela se’em n gane zan’an. Hon ma’an n de Fa’a?”​—Liligere 15:2-4.

Zina beere wa me, sɛba n pu’useri Naayinɛ ka yeen tara la pupeelum la Naayinɛ naaŋɔ lɔɣɔrɔ la ma’a ge ba me tari pupeelum la a pa’alegɔ la. Nɛreba n yese buuri buuri poan nyɛ faarɛ mɛ vo’osum poan nyaa yese bamea teŋbe’o wa poan se’ere n sɔi la ba mi Naayinɛ tontɔɔ pa’alegɔ la mɛ ge me tara a tuna tuuma. Yuunɛ woo poan nɛreba zo’e zo’e yeseri bamea mɛ teŋbe’o wa poan ge laɣena la Yehowa tigere la n ani fa’a la pu’usa Naayinɛ. La kan yue Naayinɛ wan sa’am pumpɔreŋɔ pu’usegɔ la teŋbe’o wa ti tontɔɔdoma vɔna wuusa teŋpaalega la poan.

it-2-E 454 ¶1

Yuuma

Israeldoma la yuun ni laɣum yuuna mɛ ge sakera bii nɛra ayima bii bayi yuuna ti nɛreba zo’e zo’e sakera. Baabule la poan bala dela “sakera.” (Yɛh 15:21; 1Sa 18:6, 7) Ba yuun yuum Yooma 136 la bala mea nɔɔ. Nehemia saŋa la, se’em ma’a ti ba yuun kã’ara Yerusalem lalega la, Israeldoma la yuun yuum la bala mea nɔɔ.​—Ne 12:31, 38, 40-42; bisɛ SONG.

it-2-E 698

Nɔdɛ’ɛsa Pɔka

Baabule poan, Miriam n de pɔɣesɛka n deŋɛ nɛŋa ti ba yuun loe en ti a dɛna nɔdɛ’ɛsa pɔka. Eŋa ti Naayinɛ yuun ni doose a poan dekɛ sɔɔleŋa n de wuu yuuma bo a nɛreba. (Yɛh 15:20, 21) Bala la, Miriam la Aron yuun yele Moses yeti: “[Yehowa] dole la Moses ma’an poan tɔgɔra?” (Kan 12:2) Yehowa mea n yuun doose nɔdɛ’ɛsa Mika poan yeti eŋa tum la “Moses la Aron la Miriam” ti ba tari Israeldoma ze’ele Egypt teŋa yese na. (Mik 6:4) La boi bim ti Miriam yuun tari la yɔ’ɔ ti Naayinɛ tɔɣera bɔ’ɔra en ge a tuunɛ la yuun pɔ’ɛ mɛ la tum se’ere ti Naayinɛ yuun dekɛ bo a suɔ Moses la. Eŋa n yuun ka ta’an a mea tara la zuo ti Naayinɛ yuun basɛ ti wuŋerɛ paɛ en.​—Kan 12:1-15.

Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla

w11-E 9/1 14

Hon Mi?

Beni n sɔi ti Naayinɛ yuun dekɛ kɔɔresi bo Israeldoma la ti la dɛna dia bɔ’ɔra ba goo la poan?

Israeldoma la n yuun ze’ele Egypt yese na la, sugumnɔɔrɛ buyi ti Naayinɛ yuun dekɛ kɔɔresi nɛnɔ bo Israeldoma la.​—Yɛhega 16:13; Kanlɛ 11:31.

Kɔɔreŋa dela niiŋa n ani wuu ka’ambila la ge me ka ba’ɛ tibegɛ. Ba boi la Asia la Europe tisi poan. Ba nɔɣeri la zuo, ba ni nɔɣɛ keŋɛ la Africa saazuo bɔba la Arabia teŋa poan. Nyaa ni ze’ele bilam nɔɣɛ keŋɛ Mediterranean Mɔɣerɛ nyaa ɛ̃kɛ paɛ Sinai Pusoɣerɛ la.

Wuu The New Westminster Dictionary of the Bible n yele se’em la, “kɔɔresi ni ɛ̃kɛ la kalam doose kusebego ge kusebego la bɔŋa san tee, ti ba ɛ̃kɛ taregɛ, ba nyaa ni lu la teŋa papi taregɛ gã ti nɛreba nyɔɣera ba.” Ge ti ba nyaa nɔɣɛ la, ba ni dekɛ la dabeserɛ bii dabesa ayi vo’ose, bala n sɔi ti nɛreba ni paɛ ba nyɔɣera la. Yuun kɔbesɛka n pa’asɛ 20 poan la, Egyptdoma la yuun ni koosa la kɔɔresi tusa tusa batã yuunɛ woo poan.

La yuun dela siɔ saŋa ti Israeldoma la ɔbe kɔɔresi wa nɛnɔ sugumnɔɔrɛ buyi. La boi bim ti kɔɔreŋa wa ni ɛ̃kɛ keŋɛ la Sinai bɔba ge Yehowa mea n yuun ‘ni basɛ ti niisi wa ɛ̃kɛ’ keŋɛ Israeldoma la zɛ’an.​—Kanlɛ 11:31.

w06-E 1/15 31

Sokese’a Ti Nɛreba Sɔkera

La yuun gee fii la Egyptdoma la nyɛ faarɛ la, ba yuun pɔsɛ yɔna mɛ dia zuo. Bala ti Yehowa yuun bo ba manna. (Yɛhega 12:17, 18; 16:1-5) Bilam ti Moses yele Aron yeti: “Dekɛ kanleŋa vaɛ manna dia wa la wola me’en ka’ɛ eŋɛ ka poan. Dekɛ ka kpe’ele Na’ayenɛ nɔbiŋere daka, te ka zɛ’a bilam gura buuri wa saŋa se’ehe woo n nan kene na la.” Gulesegɔ la yeti: “Doohe la Na’ayenɛ n bo Moses a nɔɔrɛ se’em la, te Aron dekɛ manna dia la ze’ele kpe’ele Na’ayenɛ tooma danlehom la, te ka bɔna wuuha gura buuri la saŋa se’ehe woo n nan kene na la.” (Yɛhega 16:33, 34) Nɔkpe’ene kai ti Aron n yuun laɣeseri manna ita kãleŋa la poan la, a yuun nari ti a gura ti Moses maalɛ gunlama dekɛ dɔlegelɛ Daka la zuo.

AUGUST 17-23

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | YƐHEGA 17-18

“Buraasi N Mi Ba Tɔregɔ Beene Kumeseri Nɛreba Mɛ Ge Galesa Ba Tuuma”

w13-E 2/1 6

Moses Yuun Dela Buraa N Tari Nɔŋerɛ

Moses yuun tari nɔŋerɛ bɔ’ɔra Israeldoma la mɛ. Ba yuun mi soŋa soŋa ti Yehowa doli la Moses poan pa’ala a nɛreba, bala la ba yuun ni san tara yeledaaŋɔ ba ni keŋɛ la Moses zɛ’an ti a soŋɛ ba. Gulesegɔ la yeti: “Te ba kae en bahɛ teŋasoka bolika, tara tara la zanɔɔrɛ.” (Yɛhega 18:13-16) Makɛ bisɛ la wan ana Moses se’em ti a dekɛ a saŋa la za’a kɛlesa ge maala Israeldoma yeledaaŋɔ bɔ’ɔra ba! Hali la bala za’a, Moses puurɛ yuun ni pee mɛ ti a soŋɛ a nɛreba la.

w03-E 11/1 6 ¶1

To San Wan Tara Pupeelum To Vom Poan, Yelemɛŋɛrɛ Yele Pakɛ Mɛ

Buraasi wa yuun tari la Naayinɛ hala ge ti ba bo ba kpe’eŋo. Ba yuun tari zoolum bɔ’ɔra Naayinɛ mɛ; ba yuun zoti ba Naaŋɔdaana la mɛ ge me yuun bɔta ti ba dɔla a pa’alegɔ la. Nɛreba yuun baŋɛ ti buraasi wa dela sɛba n doli Naayinɛ pa’alegɔ. Ba yuun ka tuni kinkisum tuuma, bala yuun soŋɛ ba mɛ ti ba ta’an zaɣesɛ gɔmɛt pilum pilum tuuma la. Ba yuun ka tari ba kpe’eŋo la vɛɣena ba suurɔ bii ba zɔdoma.

w02-E 5/15 25 ¶5

Birikinte Soŋeri Tontɔɔdoma Mɛ

Moses yuun mi a tɔregɔ beene mɛ. Se’em ma’a ti a yuun taregɛ ge kelum bisa nɛreba la, a dɛɛma Yetro, yuun ka’am en mɛ ge yeti: Galesɛ tuuma la ase’a bo burasɛba n kumesɛ. Moses n yuun mi a tɔregɔ beene la zuo, a yuun sakɛ ka’aŋɔ la mɛ. (Yɛhega 18:17-26; Kanlɛ 12:3) Nɛra san mina a tɔregɔ beene a ni galesɛ a tuuma ase’a mɛ bo basɛba. A kan ti’isa ti eŋa san galesɛ tuuma ase’a bo basɛba la wan pa’alɛ ti a ka tari kpe’eŋo. (Kanlɛ 11:16, 17, 26-29) A wan tuɣum bɔta ti a soŋɛ ba ti ba nyɛ nɛŋa tɔlega vo’osum poan. (1 Timoti 4:15) Tomam me nari ti to tara putɛdenɛ mea nɔɔ.

Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla

w16.09-E 6 ¶14

“Da Bahɛ Te Ho Giinla Kɔ’ɔhɛ”

Se’em ma’a ti Israeldoma yuun zabera la, Aron la Hur yuun te’ele la Moses nu’o. Tomam me wan ta’an bisɛ to wan eŋɛ se’em soŋɛ nɛreba. Bani ti to wan ta’an soŋɛ ba? Sɛba n kuregɛ, bã’adoma, sɛba ti ba deodoma giisa ba, sɛba n boi ba ma’a bii sɛba suurɔ n ki la. To wan ta’an kpemese bunbilipaalesi sɛba ti ba pɛregera ba ti ba tum be’em bii ba keŋɛ sukuu kãtɛ, ba bɔ ligeri, dɛna nɛrezureba bii ba nyɛ “nɛŋa tɔlega” teŋbe’o wa poan la giila. (1 Tes. 3:1-3; 5:11, 14) Ho san bɔna Na’am Pu’usegɔ Deo, na’am mɔɔlegɔ, ho naɛ la mabiisi dita bii ho sɔseri mɛ fon zuo, dekɛ yɔ’ɔ wa eŋɛ pa’alɛ ti nɛreba yele pakɛ ho mɛ.

it-1-E 406

Zilam Gulesegɔ

Naayinɛ n yuun basɛ ti Moses gulesɛ zilam gulesegɔ la yuun dela, la pa’alɛ Israeldoma la n wan eŋɛ se’em ti yelemɛŋɛrɛ pu’usegɔ bɔna wuu Baabule la n yele se’em la. La yuun daɣɛ Moses mea paŋa n yuun basɛ ti a ta’an dɛna Israeldoma la nɛŋadaana se’ere n sɔi la Moses yuun tuti lɛbera la pooren la Naayinɛ n yuun loe en la. (Yɛh 3:10, 11; 4:10-14) Ge Naayinɛ yuun kumesɛ Moses mɛ ge soŋɛ en ti a tum tunkirisi Faro la a tiimdoma la nɛŋa ti ba baŋɛ ti Naayinɛ n tum en. (Yɛh 4:1-9; 8:16-19) Bala, la yuun daɣɛ Moses mea puti’irɛ ti a yuun ta’an tɔɣera ge dɛna gɔngulesa. Ge Moses n yuun nam Naayinɛ nɔɔrɛ la ge ti zilam vo’osum la soŋɛ en la zuo ti a yuun ta’an tɔɣɛ ge gulesɛ Baabule la bɔba ase’a la.​—Yɛh 17:14.

AUGUST 24-30

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | YƐHEGA 19-20

“Nɔya Pia La N Wan Ta’an Soŋɛ Ho Se’em”

w89-E 11/15 6 ¶1

Nɔya Pia La Pa’alɛ Hon La Bem?

Nɔse’a n deŋɛ nɛŋa la pa’alɛ to nari to ita sɛla bɔ’ɔra Yehowa. (Yia) Naayinɛ dela mina n boti to pu’usa eŋa ma’a. (Matu 4:10) (Yi’i) Naayinɛ nɛreba ka nari ti ba tara sɛla wɔ̃sum pu’usa en. (1 Yon 5:21) (Tã’a) La nari ti to tara gilema bɔ’ɔra Naayinɛ yu’urɛ la ge me na’asa dɛ. (Yon 17:26; Arom 10:13) (Naasi) La nari ti to basɛ ti sɛla woo ti to ita makɛ la a pa’alegɔ la. Wana wa soŋeri to mɛ ti to bɔna fai ge kan ba’ɛ bisɛ nam tomea.​—Hebru 4:9, 10.

w89-E 11/15 6 ¶2-3

Nɔya Pia La Pa’alɛ Hon La Bem?

(Nuu) Kɔma nari ti ba nana ba dɔɣereba la wan eŋɛ se’em ti nɔyinɛ bɔna ba deo la poan bala ti Yehowa wan kã bo ba. Bisɛ la de yelesonɛ se’em ti pa’alegɔ “dena n de yia yele n tare nɔbiŋere” bɔ’ɔra ya! La yeen daɣɛ la ‘vom ma’a ti ya wan tara’ ge ‘vom woko n boi teŋsɛka ti ya Naayinɛ la wan dekɛ bo ya la poan.’ (Epesus 6:1-3) Nananawa ti to bɔna teŋbe’o wa “ba’asegɔ dabesa” poan la, bunbilipaalesi san nana, ba wan nyɛ yɔ’ɔ ta vɔna daarewoo.​—2 Timoti 3:1; Yon 11:26.

To san tara nɔŋerɛ bɔ’ɔra to tadaandoma, la wan gu to ti to kan tum be’em n de wuu (Yoobe) nɛrekua, (Yopɔi) pɔɣɔdisa’aŋɔ, (Nii) nayigum la (Wɛi) pumpɔreŋɔ. (1 Yon 3:10-12; Hebru 13:4; Epesus 4:28; Matu 5:37; Magaha 6:16-19) Ge to puti’irɛ me? (Pia) nɔɔrɛ la n de to da tara nini tɛrega la, tiɛ tɔ ti to ti’isegɔ nari ti la makɛ la Yehowa tontɔɔ pa’alegɔ la.​—Magaha 21:2.

Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla

it-2-E 687 ¶1-2

Malemadaana

Kristakɔma Malemadoma La. Yehowa yuun pu’ulumbiŋe ti Israeldoma la san tara a nɔbiŋa la tuna tuuma ba wan dɛna “la malemadoma teŋa.” (Yɛh 19:6) Bala la, malemadoma n ze’ele Aron tuusum poan la wan bɔna la bala gura se’em ma’a ti malemadaana kãtɛ la ti ba puɣum tɔɣɛ a yele la wan wa’ana. (Heb 8:4, 5) La wan bɔna la bala ta paɛ se’em ma’a ti Lɔɔ nɔbiŋere la wan ta tee dɛna nɔbiŋe paalega. (Heb 7:11-14; 8:6, 7, 13) Pɔsega la, Israeldoma la ma’a ti Yehowa yuun biŋe nɔɔrɛ la ba ti ba dɛna malemadoma a Na’am la poan ge pooren, yɔ’ɔ wa yuun yu’ɛ bo sɛba n ka Ŋma la me.​—Tm 10:34, 35; 15:14; Arom 10:21.

Yudadoma la fii wa n yuun sakɛ bo Krista, bala la, teŋa la yuun ka ta’an dɛna sɛba n wan ta dɛna malemadoma tuulum teŋa la poan. (Arom 11:7, 20) Israeldoma la n yuun ka tari sakerɛ bɔ’ɔra Yehowa la zuo, a yuun doose la nɔdɛ’ɛsa Hosea poan ka’am ba yeti: “Yamam n zagahɛ baŋerɛ la zuo, mam wan zagahɛ ya te ya kan dɛna mam malemadoma. Yamam n tam mɛ ya Yenɛ pa’alegɔ la zuo, n wan tam mɛ ya kɔma yɛla.” (Ho 4:6) Bala mea nɔɔ ti Yezu yuun yele Yuda nɛŋadoma la yeti: “Yenɛ wan to’e a sɔ’ɔlom la ya zen’en dekɛ bo nɛresɛba n wan wɔna Yenɛ sɔ’ɔlom dia.” (Mt 21:43) La bala la za’a, Yezu Krista n yuun boi teŋgɔŋɔ wa zuo la, a yuun doli Lɔɔ la mɛ ge mina ti Aron tuusum Malemadoma la yuun kelum tuna mɛ. A yuun yele kunkɔma la ti a tibe ba la ti ba keŋɛ Malemadaana la zɛ’an ta bo en sɛla n nari.​—Mt 8:4; Mr 1:44; Lu 17:14.

w04-E 3/15 27 ¶1

Yɛhega Gɔŋɔ La Yelekpina

20:5​—Sore kani poan ti Yehowa “namehera kɔma” ba sɔyaabdoma be’em zuo? Nɛra san ta zo’e seke ti ba bo en tuunɛ, la nari ti ba bisɛ nɛra la itigɔ la a halɛ n ani se’em. Israeldoma la n yuun ta kãabera baɣa la, hali ba kɔma yuun nyɛ namesegɔ mɛ bala zuo. Bala me yuun basɛ ti sɛba n yuun tari sakerɛ la me namesa mɛ, se’ere n sɔi la sɛba n yuun kãaberi baɣa la yuun basɛ ti la kpe’em mɛ ti ba kelum tara yelemɛŋɛrɛ.

AUGUST 31–SEPTEMBER 6

NAAYINƐ TUULUM YƐLA | YƐHEGA 21-22

“Geele Vom Wuu Yehowa N Geele De Se’em La”

it-1-E 271

Ŋmɛ’a

Hebru kpɛ’ɛma yuun tari sore ti a dekɛ kafɛɛbega ŋmɛ a yameŋa a yuun san ka nam bii a eŋɛ la kpenkpasi la a kpɛ’ɛma la. Ge a yameŋa la yuun san ki ŋmɛ’a wa zuo, kpɛ’ɛma la me nari ti a nyɛ tubedɔlegerɛ. Yameŋa la yuun san vo’e dabeserɛ bii dabesa ayi pooren, la yuun wan niɛ peelum ti kpɛ’ɛma la ka eŋɛ a puti’irɛ ti a ku a yameŋa la. A yuun tari sore ti a dɔlegɛ a tuberɛ sɛla n sɔi la, la dela “a laɣehɔ.” Nɛra kan bɔta ti a sagum a mea tuulum lɔɣɔrɔ. Leyɛ’ɛsa me, yameŋa la san ka ki daadendaarɛ ge ki dabesa ayi pooren pa’alɛ ti danse’ere daɣɛ ŋmɛ’a la ma’a ge sɛla ta’an ta’asɛ yameŋa la kum. La san dɛna bala, ba kan dɔlegɛ kpɛ’ɛma la tuberɛ.​—Yɛh 21:20, 21.

lvs-E 95 ¶16

Hon Geele Vom Wuu Naayinɛ N Geele De Se’em La?

Asaala vom yele pakɛ Yehowa mɛ. Hali bia n nan boi puuren ti ba ka dɔɣɛ en, vom dela tuulum. Moses Lɔɔ la poan, nɛra san ka mina ge su’ɛ pɔɣepɔadaana ti a bia la bii ma la ki, Yehowa geele a daana ti a dela nɛrekuura. La boi bim ti nɛra la ka mi ge eŋɛ ti a ki, a daana nari ti a yɔ sanɛ. (Kaalɛ Yɛhega 21:22, 23.) Naayinɛ geele bia ti ba nan ka dɔɣɛ en ti a dela bunvɔa. To nyaa mi bala la, hon ti’isɛ ti a geele puka’asegɔ la wani? Hon ti’isɛ ti la wan ana en la wani la nɛreba n kuuri kɔma zo’e zo’e ti ba nan ka dɔɣɛ ba la?

w10-E 4/15 29 ¶4

Yehowa Boti La Ho Tara “Imma’asum Ge Me Bɔna Fai”

Lɔɔ la le pa’alɛ ti dusi me laɣum pa’asɛ mɛ. Naahɔ san zɛ nɛra, naahɔ la daana nari ti a ku ka la wan eŋɛ se’em ti a kan daam basɛba me. Eŋa mea n kan ta’an obe ka nɛnɔ bii a koose ka bo basɛba zuo la, la wan dɛna sanɛ kãtɛ bɔ’ɔra en. Ge naahɔ la san pɔɣɔlum nɛra ti a ka ku ka me, bem n wan eŋɛ? Pooren la naahɔ la san ta ku nɛra, la nari ti ba ku naahɔ la, la ka daana la. Lɔɔ wa soŋerɛ nɛreba mɛ ti ba bisa ba dusi la soŋa soŋa.​—Yɛh. 21:28, 29.

Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla

w10-E 1/15 4 ¶4-5

Beni N Sɔi Ti La Nara Ti To Kã Tomea Bo Yehowa?

Kristakɔma n wan kã bamea la dela ninmɔ’ɔrɛ. La gani hon yeen kã homea bo se’em. Bala la, to san kã tomea to wan nyɛ la bem nyuurɔ? Wuu makerɛ la, to wan geele to wan eŋɛ se’em ta’an nyɛ yuurɔ tomam la nɛreba teŋasuka bɔŋa la. Ho san bɔta ti ho tara pupeelum la ho zɔ, la nari ti ho eŋɛ sɛla n wan basɛ ti ya zɔtɔ nyɔka la kpe’em. Wana me pa’alɛ ti ho lu ho suure ita sɛla woo ti ho zɔ la bɔta. David la Yonatan zɔtɔ la dela makesonɛ n ka ta’an ita Baabule la poan. Ba yuun biŋe la nɔɔrɛ la taaba. (Kaalɛ 1 Samuel 17:57; 18:1, 3.) La boi bim ti ba zɔtɔ nyɔka kana taaba ka ba’ɛ bɔna ge la wan eŋɛ se’em ti ba zɔtɔ nyɔka la ta’an kpe’em la, la nari ti ba biŋe nɔɔrɛ la taaba.​—Mag. 17:17; 18:24.

Lɔɔ la ti Naayinɛ yuun bo Israeldoma la yuun le pa’alɛ la nɛreba n biŋe nɔɔrɛ la taaba n nyɛti nyuurɔ se’em. Yameŋa san bɔta ti a kɔ’ɔn tuna bɔ’ɔra a kpɛ’ɛma la n iti en soŋa la, eŋa la a kpɛ’ɛma la wan biŋe nɔɔrɛ n ka tari ba’asegɔ la taaba. Lɔɔ la pa’alɛ ti: “Ge da’aberɛ la mɛŋa han ya’ɛ a nɔɔrɛ yeti, Mam nɔŋɛ n daana wa, la n pɔga wa, la n kɔma la wa mɛ, n ka bote n yehe ta sɔna n mea, a daana la tare en wa’an Yenɛ nɛŋan na, tare en paɛ ze’ele nɔɔrɛn na, dekɛ piŋkpa’a voŋɛ a toberɛ, te a kɔ’ɔn dɛna a da’aberɛ tona bɔ’ɔra en yɛ’ɛha.”​—Yɛh. 21:5, 6.

it-1-E 1143

Iilɛ

Gulesegɔ la n boi Yɛhega 21:14 vuurɛ ta’an dɛna ti hali malemadaana san ku nɛra, la nari ti ba me ku en, bii nɛra san mina fii ge ku a tadaana la nari ti ba ku en a san puɣum gurɛ kaabegɔ zɛ’an iila la.​—Dekɛ makɛ 1Na 2:28-34.

    Frafra Gɔnɔ (2000-2025)
    Yese
    Yu'ɛ
    • Farefare
    • Tɔ̃rɛ
    • Hon boti sɛla
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Yelese'a N Nari Ti Ho Mina
    • Suɣelum Yɛla
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Yu'ɛ
    Tɔ̃rɛ