Vom La Na’am Tuuma Zamesegɔ Viisegɔ Gɔŋɔ
MARCH 4-10
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | AROM 12-14
“To Wan Eŋɛ Se’em Pa’alɛ Ti To Tari Mabinɔŋerɛ”
it-1-E 55
Giile
Mabinɔŋerɛ (Gr., phi·la·del·phiʹa, pa’ali la, “ho tara ho mabia giile”) sonti la bɔna mabiisi la teŋasuka Krista tansugere la poan. (Arom 12:10; Heb 13:1; le bisɛ 1Pet 3:8.) Bala la, to tansugere la poan zɔtɔ sonti la du taaba, kpe’em ana woo nɛra la a deodoma la. La boi bim ti to mabiisi puɣum nɔŋɛ taaba tansugere la poan mɛ, ba kpemese to ti to eŋɛ de gana bala.—1Tes 4:9, 10.
Greek yetɔɣum n de phi·loʹstor·gos, vuurɛ n de “tara giile la,” pa’ali la nɛra n ba’ɛ du la ayima se’em. Yetɔɣum buna wa n ze’ele, sterʹgo, poan na wa pa’ali la nɛra n tari giile wuu sɔɔrɔ n tari giile bɔ’ɔra taaba se’em. Tuntuna Paul yuun kpemese Kristakɔma ti ba tara giile dena taaba. (Arom 12:10) Paul yuun kelum pa’alɛ ti ba’asegɔ dabesa la poan la “ba kan tara nɛra giinle” (Gr., aʹstor·goi) ge nɛrebana taaba nari la kum.—2Tim 3:3; Arom 1:31, 32.
w09-E 10/15 8 ¶3
“Tare Ya Sunma’ahom La Nɛra Woo”
3 Kaalɛ Arom 12:17. Paul yuun yeti ba san tum ho be’em, da dekɛ bala mea lerege. Yele dena wa yele kɔ’ɔn pakɛ la sɛba deodoma n ka boi pu’usegɔ yine poan la. Kristakɔma pɔɣeba bii sireba kan bɔta ti ba dekɛ be’em lerege taaba gurebisɛ poan. Som ka boi hon ‘dekɛ be’em lerege be’em’ poan. Bala wan tuɣum sa’am la yɛla gaŋɛ.
w07-E 7/1 24-25 ¶12-13
“Da Legehere Ya Be’em Bɔ’ɔra Sɛba N Tone Ya Be’em”
12 Paul le pa’alɛ to wan ita sɛba n tari sakerɛ la sɛba n ka tari sakerɛ se’em: “Da legehere ya be’em bɔ’ɔra sɛba n tone ya be’em.” yetɔɣum buna ani me wuu en puɣum yele se’em la, ti la dɛna la: “Da nɔŋɛ sɛla n de be’em.” La wan eŋɛ la wani ti nɛra yeti eŋa ka nɔŋɛ be’em a san tara be’em yɔɔra be’em? To san ana bala la pa’alɛ ti to ka “nɔŋɛ taaba”. Paul yeti: “Kpeŋe ya mɛhe la ya eta sɛla te nɛreba behera la te la dela ma’an.” (Arom 12:9, 17) To wan dekɛ dena wa tum tuuma la wani?
13 Paul gɔŋɔ seko ti a gulesɛ yia bo Korintdoma la, a gulesɛ la tuntuneba la gurebisɛ yɛla. A yeti: ‘To ani wuu nɛreba n tue ti ba tara to yɛa koa ti malesi la nɛreba behera to la. . . . Se’em han ne kã be’em bo to, tomam ni kã la kan’somɔ bo en. Se’em me han ni namehegɔ tɔ, to ni din’inhe suure de poan mɛ. Se’em me han ni tu tɔ, to ni lebehe en la sɛla n ani soŋa.’ (1 Korint 4:9-13) Bala mea, ti teŋa wa zuo nɛreba bisa yelemɛŋɛrɛ Kristakɔma zina wa. Sɛba n mi to la san nyɛta to tunsoma la ge nyɛ ba iti to sɛla n ka nari la daanse’ere ba wan kelese to Kristakɔma yelesum la.—1 Peter 2:12.
w12-E 11/15 29 ¶13
Basɛ Ya Taaba Be’em Bɔ’ɔra
13 Saŋa boi ti ho ti’isɛ ti ho ta’an soŋɛ mina n tue ho ti a baŋɛ Kristakɔma bɔŋa n ani se’em. Tuntuna Paul gulesɛ ti: “‘Ho diŋdaana kom han dona, bo en dia te a di. Ko’nyuuro han tara en, bo en ko’om te a nyu. Se’ere n sɔe la, ho vaare la bugumsaana pagela a zuo. Da bahɛ ya te be’em nyaŋɛ ya sɔna ya behera. Ge ton tune ya sɛla n ane soŋa la ya nyaŋɛ sɛla n de be’em.” (Arom 12:20, 21) Ho ta’an doose—nimbɔzore—poan soŋɛ mina n nyie ho sunsua ti a yese a halɛ be’ero la poan wa’ana dɛna nɛresonkɔ. Dekɛ doose hon wan bɔkɛ ge tara giile bo mina n tue ho la wan soŋɛ a doma ti a zamese Baabule yelemɛŋɛrɛ la. La san puɣum ana la se’em me, ho san lebese nɛra baalam la wan bo en yɔ’ɔ ti a baŋɛ ho halesoma.—1 Pet. 2:12; 3:16.
Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla
lvs-E 76-77 ¶5-6
To Wan Lɔɔsa To De’eŋɔ Yɛla Se’em
5 Sɛla woo ti to ita to vom poan laɣum pa’asɛ Yehowa pu’usegɔ poan mɛ. Paul yuun pa’alɛ dena wa yeti: “Dekera la ya mɛhe bɔ’ɔra Yenɛ wo ya koora la ya mɛhe bɔ’ɔra en la.” (Arom 12:1) Yezu yuun yeti: “Nɔŋɛ Na’ayenɛ ho Yenɛ la la ho suunre zan’an la ho sea zan’an la ho paŋa zan’an.” (Mark 12:30) To boti to tuna la Yehowa n boti se’em saŋa woo. Diimi Israeldoma la n yuun tari dusi nyɔ’ɔra bɔ’ɔra Yehowa la, la yuun dela ba tara dunsoma nyɔ’ɔra bɔ’ɔra en. Nyɔ’a bo’olum la yuun san ka ana soŋa Naayinɛ yuun ka to’ori. (Malema 22:18-20) Bala mea ti to pu’usegɔ san ka ana soŋa Yehowa kan to’e. Bem zuo?
6 Yehowa yele to ti: “Dene ya toolomdoma se’ere n sɔe mam Na’ayenɛ ya Yenɛ la dela fa’a.” (1 Peter 1:14-16; 2 Peter 3:11) To pu’usegɔ san ana zilam bii fa’a ma’a ti Yehowa wan to’e. (Tɛɛnhegɔ 15:21) To pu’usegɔ kan ana soŋa to san tuna tunse’a ti Yehowa yaɛ, wuu yalumtuuma, gbirigere bii kolkpatuuma. (Arom 6:12-14; 8:13) La me kan pee Yehowa puurɛ to san bo sore ti yele ana tuna to poan. Dena ta’an basɛ ti to pu’usegɔ kan ana zilam ti Yehowa kan to’e to pu’usegɔ ge ti tomam la eŋa teŋasuka me kan ana soŋa.
w08-E 6/15 31 ¶4
Arom Gɔŋɔ la Yelekpina
13:1—Sore kani poan ti kpɛ’ɛndoma la, “Yenɛ n bahɛ ba te ba de’a zuodoma”? Teŋa wa kpɛ’ɛndoma la “Yenɛ n bahɛ ba te ba de’a zuodoma wa” pa’alɛ ti Naayinɛ n basɛ ti ba sɔna bisa. A yuun puɣum te’ele nyɛ basɛba nadire la mɛ. Dena niɛ peelum mɛ doose la Baabule la n yuun puɣum deŋɛ tɔɣɛ nadoma basɛba yɛla la.
MARCH 11-17
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | AROM 15-16
“Zusa Yehowa Ti A Bo Ho Ŋmibega La Subuɣelum”
w17.07-E 14 ¶11
“Laɣum Kɛla La Sɛba N Keli La”
11 Lazarus kum la poan ti Yezu kaasɛ se’em la pa’alɛ la Baabule la n tari subuɣeligɔ yɛla zo’e zo’e se’em bɔ’ɔra tɔ. La daɣɛ pakerɛ ti, “sɛla woo n golehɛ yɛta la, daa golehɛ pa’ala la tomam. Se’ere n sɔe la la dela Yenɛ gɔŋɔ la n golehɛ yɛta se’em la n soŋorɛ tɔ te to din’inha suunre gura ge tara suguru ge me kan’ana tɔ.” (Arom 15:4) Ho suure san sa’am, ho ta’an nyɛ subuɣeligɔ yese gulesegɔ ana wa poan:
▪ ‘Yehowa lɛm mɛ la sɛba sunya n sagom, ge faanra sɛba sea n yehe ba mɛŋa la bahera.’—Ym 34:18, 19.
▪ ‘Sunsagaŋɔ han ne ta zo’e n zen’an, hom Yehowa pan’ahegɔ wa ne tare nyeema na bo mam suunre.’—Ym 94:19.
▪ ‘Naayinɛ n de seʼem n nɔŋɛ tɔ ge ti a som zuo ti a bahɛ tɔ ti to sɛ zeʼele soŋa soŋa gura ton sakɛ bo sɛla to suunre poan la. Yezu Krista mɛŋa la to Sɔ Naayinɛ wan soŋɛ ya ge bo ya paŋa ti ya tuna daarewoo.’—2 Tes 2:16, 17.
w16.04-E 14 ¶5
“Basɛ Ti Ŋmibega Naɛ A Tuuma”
5 Lebe Yehowa zɛ’an na nyɛ paŋa. Yehowa dela “Yenɛ se’em n bo’ore sugure ge me kan’ana tɔ.” (Arom 15:5) Eŋa ma’a n mi daɣɛ to yeledaaŋɔ ma’a ge a mi to zi’irego zɛ’an, to wuni dama se’em la to inganɛ n ani se’em. Bala zuo la eŋa ma’a n wan ta’an soŋɛ tɔ ti to ŋmibera. Baabule la yeti; “A bo’ore sɛba n zote en la sunboolom mɛ.” “A kelehe ba kaahega mɛ ge faanra ba bahɛ.” (Ym 145:19) Ge Naayinɛ wan kelese to zusega la wani ge bo to paŋa ti to nyaŋɛ ŋmibe?
w14-E 6/15 14 ¶11
‘Nɔŋɛ Yehowa Ho Naayinɛ La’
11 Yehowa ‘se’em n bahere te ya tara popeelom la sunma’ahom.’ (Arom 15:13) Naayinɛ beere puti’irɛ la soŋeri tɔ ti to nyaŋɛ ŋmibera to sakerɛ poan. Looredoma sɛba n ‘kelom nam la han pon de’a la ya ki’ wan to’e vom sebo n ka tare ba’ahegɔ saazuo ha te la dɛna yɔɔrɛ.’ (Lili. 2:10) Birikindoma sɛba n tari teŋa wa zuo puti’irɛ la wan nyɛ daarewoo ka’a teŋgɔŋɔ wa zuo Paradiisi la poan. (Luke 23:43) To puti’irɛ dela bem yele ana wa poan? To ka tari nyeema la pupeelum la nɔŋerɛ bɔ’ɔra se’em n bo’ori to “sɛla woo n ane soŋa te to nyɛta la”?—Yam. 1:17.
Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla
w89-E 12/1 24 ¶3
“Ho Yelemɛŋɛrɛ Nɔŋerɛ La Gurebisɛ”
Yelemɛŋɛrɛ, ba Satema mabiisi la yuun nari ti ba soŋɛ ba, ba yeledaaŋɔ la poan. Se’ere n sɔi la, ba yuun tari Kristakɔma sɛba n boi Yerusalɛm la “sanɛ” n boi deto’ore. Yelesoma la yuun ka ze’ele la Yerusalem yalegɛ paɛ Satema la? Paul yuun mi ti: “Yuda Kristakɔma yuun san dekɛ ba vo’osum poan yɛla soŋɛ Satema la, Satema la me yuun nari ti ba dekɛ ba inganɛ poan lɔɣɔrɔ soŋɛ ba.”—Arom 15:27, The New English Bible.
it-1-E 858 ¶5
Te’ele Mina, Te’ele Pa’alɛ Beere Yele
Messiah la, bii Krista la n yuun de pu’ulumbiŋe Buutɛ la ti tontɔɔdoma n boi teŋgɔŋɔ wa za’a waabi wan doose a poan nyɛ kã’a. (Gal 3:8, 14) Ba pɔsɛ purɛ “buutɛ” wa yele la se’em ma’a ti nɛreba yuun puɣum pɔsɛ eŋɛ kpenkpasi Eden poan ti ba nan ka dɔɣɛ Abel. (Pin 3:15) Ba yuun tɔɣɛ yele wa mɛ yuun 4,000 ge ti ba nyaa lilege “suɣelum yele la” pa’alɛ ti Messiah la n de “buutɛ” la. Bala la, la yuun sirum dela suɣelum yele n suɣɛ, “yuuma yuuma ha.”—Arom 16:25-27; Epe 1:8-10; 3:4-11.
MARCH 18-24
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | 1 KORINT 1-3
“Hon Dela Inganɛ Poan Nɛra Bii Vo’osum Poan Nɛra?”
w18.02-E 19 ¶4-5
Vo’osum Poan Nɛra Ani La Wani?
4 Yia, geele bisɛ inganɛ poan nɛra halɛ n ani se’em. Teŋgɔŋɔ la doma tari la halese’ere n de ba tuna inganɛ poan tuuma. Paul yuun yeti “panhe sena wa mɛ n kelom tara sɛba ka nane Yenɛ la ba suunre poan.” (Epe. 2:2) Paŋa dena wa n basɛ ti nɛreba tara halɛ buyina—ba yeen ita la nɛra woo n iti se’em. Ba puti’irɛ kɔ’ɔn bɔna la inganɛ poan tuuma. Wana wa zuo, ba zo’e zo’e iti la sɛla ti bamam bisɛ ti la ani soŋa bɔ’ɔra ba ge ba puɣum ka mɔɔra ti ba dɔla Naayinɛ pa’alegɔ la. Inganɛ poan nɛra ni kɔ’ɔn ɛɛra la yu’urɛ bɔ’ɔra a mea la inganɛ lɔɣɔrɔ bii a ni kɔ’ɔn bisa ti eŋa tari sore ti a tuna eŋa n tuni sɛla la.
5 Inganɛ poan nɛra le tara la bem hala pa’asɛ? Nɛresɛba woo n tuni ‘inganɛ poan tuuma’ dela inganɛ poan nɛreba. (Gal. 5:19-21) Paul yia gɔŋɔ la ti a gulesɛ bo Korint tansugere la pa’alɛ inganɛ poan nɛreba n tari halesɛba. Ba sɛba dela: nɛreba n tari yelesego kena na, tɔɣera pɔ’ɔra nɛreba, ŋmɛ’ɛra nɔkpɛ’ɛma, tara taaba kena kootin, ka bɔ’ɔra zuodoma gilema ge me dita dia zɔɔra bii nyuura daam zɔɔra. Inganɛ poan nɛra san tu’usɛ gurebisɛ, a ni kɔ’ɔn basɛ a mea mɛ ta tum be’em la. (Maga. 7:21, 22) Yude yuun tɔɣɛ pa’alɛ ti basɛba boi mɛ n wan gaam be’ero kan le “tara Sea la.”—Yude 18, 19.
w18.02-E 19 ¶6
Vo’osum Poan Nɛra Ani La Wani?
6 ‘Vo’osum poan nɛra’ ani la wani? Vo’osum poan nɛra ti’iseri la Naayinɛ yele, a kɔ’ɔn bɔna la a to’ore la inganɛ poan nɛra. Vo’ osum poan nɛreba tiregeri mɛ ti ba ‘ana wuu Naayinɛ n ani se’em la.’ (Epe. 5:1) Wana pa’alɛ ti ba tiregeri mɛ ti ba mina Yehowa n ti’iseri yɛla se’em ge me kelum gɛɛla yɛla woo eŋa n geeli yɛla se’em la. Ba mi ti Naayinɛ kɔ’ɔn bɔna mɛ. Ba ka ani wuu inganɛ poan nɛreba n ani se’em la ge ba tuɣum vɔna ba vom ti la makɛ la Yehowa pa’alegɔ la. (Yoom 119:33; 143:10) Vo’osum poan nɛra la ka ti’iseri inganɛ poan tuuma ge a tuɣum mɔɔra mɛ tara “Naayinɛ vo’osum biila.” (Gal. 5:22, 23) To ti’isɛ ya makerɛ wa yele ta’an bɔkɛ nɛresɛba n tari “vo’osum poan ti’isegɔ” la n ani se’em: Nɛra san mina leebego tuuma ba ni yeti a dela lɛɛba. Bala mea nɔɔ, ti nɛra san basɛ ti vo’osum poan yɛla pakɛ en ba ni yeti a dela vo’osum poan nɛra.
w18.02-E 22 ¶15
Vo’osum Poan Nɛra Ani La Wani?
15 Tomam ayina woo wan ta’an eŋɛ la wani tɔɣesa Krista? Baabule la yele la sɛla n boi 1 Korint 2:16 bilam pa’alɛ ti “to tare la Krista potɛn’ɛrɛ.” Arom 15:5 pa’alɛ ti to “eta wo Yezu Krista n daa ete se’em la.” Bala la, to san bɔta ti to ana wuu Krista la, la nari ti to mina eŋa n ti’iseri se’em la eŋa n de nɛresɛka taaba. Denɛ pooren la, la nyaa dela to dɔla a nataka la. Yezu puti’irɛ boi la eŋa la Naayinɛ teŋasuka bɔŋa la poan. Bala la to san ana wuu Yezu la, la wan basɛ ti to me ana wuu Yehowa. Yele aŋa wa zuo n sɔi ti la yele pakɛ ti to ti’isa wuu Yezu n ti’iseri se’em la.
Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla
it-2-E 1193 ¶1
Yɛm
Bala la teŋgɔŋɔ la, la ba yɛm la za’a yuun zaɣesɛ Naayinɛ n dekɛ Krista la bo to mɛ, ba bisɛ ti la dela gberetuuma; daanse’ere ba bisegadoma la, n yuun ta’an gãkera yɛla soŋa soŋa la yuun sina ge ‘kpa to Daana Yezu se’em n namesɛ dɔɔ la zuo la.’ (1Kor 1:18; 2:7, 8) Ge Naayinɛ me yuun basɛ ti la nɛɛra peelum ti teŋgɔŋɔ wa yɛmdoma la tuni la gberetuuma, a yuun dekɛ la sɛla n de “Na’ayenɛ gɔɔnɛ,” diise yɛmdoma vi ge dekɛ sɛba ti ba geele ti ba dela ‘gbeto, tɔregɔdoma, la sɛba n ka mi sɛsɛla’ la tuna A puti’irɛ la n boti sɛla. (1Kor 1:19-28) Paul yuun tiɛ Korint Kristakɔma ti “teŋa wa zuo nɛreba yam [la] sɛba n sɔe teŋa wa zuo behera” wan nyɛ sa’aŋɔ; bala la yɛm buna wa taaba yuun ka pa’asɛ tuntuna wa vo’osum sɔsega la poan. (1Kor 2:6, 13) A yuun kaɣɛ Kolose Kristakɔma ti ba da basɛ ti “nɛra dɛkɛ asaala yam yoo [phi·lo·so·phiʹas, vuurɛ dela, hon nɔŋɛ yɛm] pan’aha” ba—Kol 2:8; dekɛ makɛ kaalegɔ zɛ’ɛsi 20-23.
w08-E 7/15 27 ¶6
Korint Gɔnɔ La Yelekpina
2:3-5. Paul n yuun diti sɛɛra Korint teŋa la, zɛsɛka ti nɛreba yuun kɔ’ɔn nɔŋɛ Greek yɛm pa’alegɔ la zamesegɔ la, daanse’ere a yuun ti’iseri la eŋa n wan ta’an tɔɣɛ se’em ti la kɛ̃ nɛreba la sunya. Ge a yuun ka basɛ ti tɔregɔ bii dabeem gu en ti a a kan tum Naayinɛ n dekɛ tuunse’ere bo en la. Bala mea nɔɔ ti la ka nara ti to basɛ ti yɛla me gu to ti to kan mɔɔla Naayinɛ Na’am la yelesoma. Wuu Paul la, to ta’an zusɛ Yehowa ti a soŋɛ tɔ.
MARCH 25-31
NAAYINƐ TUULUM YƐLA | 1 KORINT 4-6
“Mi’ihom Fiin Wa Ihegere Zom Mɛ”
it-2-E 230
Mi’ihom
Tuntuna Paul yuun dekɛ la makerɛ tum tuuma se’em ma’a ti a yuun yele Krista tansugere la n yuun boi Korint teŋa la ti ba yese buraa la n yuun tum yalumtuuma tansugere la poan la, a yuun yele ba yeti: “Ya mi makerɛ wa n de se’em la? De dela, mi’ihom fiin wa ihegere zom mɛ. Foe ya mi’ihom kɛka be’em la ya poan, la ya dɛna fa’a. Bala te ya wan ana wo zom paalemom te mi’ihom ka bɔna bo poan, wo mam mi te la seren de se’em la. Se’ere n sɔe la, azootole de’eŋɔ la paɛ ya. Ba kaanbɛ Krista n de to azootole pebila la.” A yuun tɔɣɛ pa’alɛ “mi’ihom” la vuurɛ mɛ: “Bala, bahɛ ya te to de’eŋ de’eŋɔ wa, dagɛ la to tare mi’ihom n de be’em la toonfɛn’ɛha la, ge to de’eŋ ko la boroboro n ka tare mi’ihom. Boroboro sɛka n de fa’a la yelemɛŋɛrɛ.” (1Kor 5:6-8) Kalam wa, Paul dekɛ la Yudadoma Malema N De Boroboro Se’a Ti Mi’isum ka bɔna bini la eŋɛ makerɛ, Azootole malema san ba’asɛ nɔɔ ti malema wa pɔsera. Wuu mi’isum fii wa n ta’an basɛ ti zom la za’a mi’e se’em la, bala mea nɔɔ ti tansugere la za’a me ta’an dɛɣɛ Yehowa zɛ’an wuu ba san ka yese buraa la n yuun tum yalumtuuma la. Ba nari ti ba yese “mi’ihom” wa ba teŋasuka, wuu Israeldoma la n yuun ka tari mi’isum ba yɛa poan se’em ma’a ti ba yuun ita malema wa la.
it-2-E 869-870
Sitaana
La vuurɛ dela bem ti ba ‘dekɛ nɛra bo Sitaana ti a sa’am a inya la’?
Tuntuna Paul n yuun ka’ani Korint tansugere la ti ba yese mabia la n yuun boi tansugere la poan ge tuna yalumtuuma la a sɔ pɔɣa la, a yuun gulesɛ yeti: “Ya dekɛ en bo Dima la te a sagom a iŋa.” (1Kor 5:5) A yuun bo ba la nɔɔrɛ ti ba yese en tansugere la poan, ba da tara sɛsɛla ti ba ita la en. (1Kor 5:13) Ba dekɛ en bo Sitaana la vuurɛ pa’alɛ ti a kan le bɔna tansugere la poan ge a nyaa wan bɔna la teŋgɔŋɔ la poan, teŋsɛka n bala ti Sitaana dɛna de yenɛ la bisegadaana. Wuu “mi’ihom fiin” n “ihegere zom” la za’a se’em la, buraa kana n yuun de “iŋa” la, bii inganɛ poan nɛra tansugere la poan; bala la ba san yese yalema wa basɛ, tansugere la n ti’iseri vo’osum poan yɛla la wan sa’am “iŋa” la n boi ba teŋasuka la basɛ. (1Kor 5:6, 7) Bala mea nɔɔ ti, Paul yuun dekɛ Himenaeus la Alekzander bo Sitaana, se’ere n sɔi la ba yuun dekɛ ba sakerɛ la ba putɛkeeŋa la n ani soŋa la basɛ mɛ ti ba sakerɛ la nyaa ma’ɛ.—1Ti 1:20.
lvs-E 241, endnote
Nɛra ti ba yese en basɛ
Se’em ma’a ti nɛra tum be’em ge ka tee ti a dɔla Yehowa pa’alegɔ n de se’em la, nɛrekana kan le ta’an dɛna mabia tansugere la poan. La dela ba yese en basɛ. Ba san yese nɛra basɛ, tomam la nɛre kaŋa ka le bɔna ge ti to me kan le sɔsa la en. (1 Korint 5:11; 2 Yon 9-11) Ba san yese nɛra basɛ la te’eli la Yehowa yu’urɛ la tansugere la. (1 Korint 5:6) Ba san yese nɛra basɛ la dela tubedɔɔlegerɛ n ta’an soŋɛ nɛra la ti a tee ta’an lebe Yehowa zɛ’an na.—Luke 15:17.
▸ A zuo 3, kaalegɔ zɛ’an 19
Ɛɛra Vo’osum Poan Yɛla
w09-E 5/15 24 ¶16
Malesi La Dela—‘Vo’osum Nɛreba N Tuni’
16 Kristakɔma n tu’useri gurebisɛ dela ‘sɛba ti malesi la bisa.’ (1 Kor. 4:9) Malesi la puurɛ ni pee mɛ la ba ni nyɛ to tari sakerɛ se’em hali ba ni nyeena mɛ se’em ma’a ti be’em daana ni tee la. (Luke 15:10) Malesi la biseri Kristakɔma pɔɣesi la n tari halesoma la me paa. Baabule la pa’alɛ ti “soŋoreba la zuo, te pɔka tare sore te a vuge sɛla pin a zuo te la dɛna danlehom te a bo la a sera nu’uhen.” (1 Kor. 11:3, 10) Yelemɛŋɛrɛ, malesi la puurɛ ni pee mɛ se’em ma’a ti Kristakɔma pɔɣesi la Kristakɔma woo dɔla tiokrasi pa’alegɔ ge ga’ata teŋa bɔ’ɔra ba zuodoma. Mabiisi san nana dɔla wana la dela tiisegɔ bɔ’ɔra Naayinɛ saazuo dayɔɔsi la ti ba me nana.
it-2-E 211
Kisere
Malesi Doli La Kisa. Malesi gani asaala mɛ ge ba me ga’ati teŋa dɔla Naayinɛ kisa la a nɔya mɛ. (Heb 1:7, 14; Yoom 104:4) Yehowa yuun bo a dima la n de Sitaana nɔɔrɛ mɛ ge gu en yɛla a se’a poan. (Yob 1:12; 2:6) Mikael se’em n de malesi la nɛŋadaana la yuun bo Yehowa, Gaŋɛ Za’a Gãkerɛ Daana la gilema mɛ, se’em ma’a ti a yuun ŋmɛ’ɛra nɔkpe’ene la Kolekpabɛ’a la, a yuun yeti: “Na’ayenɛ wan gankɛ hɔ.” (Yude 9; dekɛ makɛ Zek 3:2.) Yezu Krista n nyaa de naba la nyɛ la kpe’eŋo Yehowa Naayinɛ zɛ’an sɔna malesi la za’a bisa. (Heb 1:6; 1Pet 3:22; Matu 13:41; 25:31; Filipi 2:9-11) Bala la, Yezu yuun bo maleka ayima nɔɔrɛ mɛ ti a keŋɛ Yon zɛ’an. (Lili 1:1) Ge, 1 Korint 6:3 la, tuntuna Paul yuun yeti Krista vo’osum poan suurɔ la wan ta gãkɛ malesi, se’ere n sɔi la ba yeti ba laɣum ta gãkɛ kolekpabɛ’ɛsi la mɛ.