Pigera Zontua INTANƐT TUUMA ZƐ'AN GƆNƆ ZAALEŊA
Pigera Zontua
INTANƐT TUUMA ZƐ'AN GƆNƆ ZAALEŊA
Farefare
Ɛ
  • ã
  • ɛ
  • ɛ̃
  • ɣ
  • ŋ
  • ɔ
  • ɔ̃
  • BAABULE
  • GƆNƆ
  • ZAMESEGƆ
  • w25 September gɔn. 26-30
  • Yehowa N Soŋɛ Tɔ Ti To Ze’a Kankaŋi Zɛ’an Woo Ti To Bɔna

Vidiyo ka boi kalam.

Gaafara, daaŋɔ fii n boi vidiyo la poan.

  • Yehowa N Soŋɛ Tɔ Ti To Ze’a Kankaŋi Zɛ’an Woo Ti To Bɔna
  • Pigera Zontua N Mɔɔli Yehowa Na’am La—2025
  • Ka Taaba
  • Pa’alekãtɛ Daana N Gaŋɛ Za’a La N Kɔ’ɔn Pa’ala Tomam Saŋa Woo
    Pigera Zontua N Mɔɔli Yehowa Na’am La—2025
  • Mam Pu’useri Yehowa La Basɛ Ti Mam Tara La Pupeelum Ge Me Zamesɛ Yɛla Zo’e Zo’e
    Pigera Zontua N Mɔɔli Yehowa Na’am La (Zamesegɔ)—2023
Pigera Zontua N Mɔɔli Yehowa Na’am La—2025
w25 September gɔn. 26-30
Mats la Ann-Catrin n ze lɛm ba loore tinkpɛŋa poan.

ZI’IREGO POAN YƐLA

Yehowa N Soŋɛ Tɔ Ti To Ze’a Kankaŋi Zɛ’an Woo Ti To Bɔna

MATS LA ANN-CATRIN KASSHOLM N TƆƔƐ SƐLA

Nɛra san ka’am hɔ ti ho “kɔ’ɔn zɔ’ɔra zɛ’an woo ti ho bɔna,” ho ta’an kan bɔkɛ yele wa soŋa. Ge Mats la a pɔɣa Ann-Catrin n ze’ele Sweden keŋɛ la zɛ’ɛsi zo’e zo’e ta’an ŋmɛresɛ bamea soŋa. To bisɛ sɛla n yuun eŋɛ, la ka’aŋɔ wa n soŋɛ ba se’em.

Mats la Ann-Catrin Kassholm yuun keŋɛ Gilead Sukuu la yuun 1979. Bala pooren, ba nyaŋɛ keŋɛ la Iran, Mauritius, Myanmar, Tanzania, Uganda, la Zaire tisi ta tum na’am mɔɔlegɔ tuuma la bim. Gilead sukuu la poan ti Mabia Jack Redford n de pa’ala, ka’am ba ti ba nyaŋɛ ŋmɛresɛ bamea tuunɛ woo poan. Basɛ ti ba yele to sɛla n soŋɛ ba.

Mats, soso yele to hon eŋɛ se’em nyɛ yelemɛŋɛrɛ la.

Mats: Mam sɔ yuun boi la Poland se’em ma’a ti Tingɔŋɔ Wa Za’a Zaberɛ II yuun pɔsɛ la. A yuun nyɛ nigum nigumtuuma se’a n boi Katolik pu’usegɔ la poan mɛ. Saŋa zo’e zo’e, a yuun ni yeti, “Yelemɛŋɛrɛ pu’usegɔ boi zɛ’an!” La ka yue ti mam sakɛ yele wa. Mam yuun da la gɔnkɛɣesi kaala. Gɔŋɔ la ayima dela The Truth That Leads to Eternal Life. Gɔŋɔ la zuo la n yele se’em la yuun basɛ ti mam puurɛ n pee ti mam kaalɛ ku yu’unkuŋɔ mea nɔɔ ba’asɛ. Yiimbeere ti mam baŋɛ ti mam nyɛ yelemɛŋɛrɛ la!

Kɔ’ɔn ze’ele April 1972 yɛ’ɛsa, mam yuun kaalɛ Yehowa Sɛɛradoma gɔnɔ mɛ nyɛ mam sokere zo’e zo’e lebesego Baabule la poan. La yuun ani mam wuu lɛɛba la ti Yezu yuun tɔɣɛ a yele ti a yuun nyɛ la tuulum lɔkɔ ge koose a lɔɣɔrɔ za’a ta’an da ku. Mam yuun nyaa dekɛ putɛsɛka ti mam tara ti n ta dɛna dɔgeta la basɛ mɛ ta’an da ‘tuulum lɔkɔ’ la n de yelemɛŋɛrɛ la ti n nyɛ la. (Mt. 13:​45, 46) Mam yuun muse ko’om la December 10, 1972.

Yuunɛ poan ti mam dɔɣereba la mam yibega me to’e yelemɛŋɛrɛ la ge muse ko’om. July 1973 ti mam yuun pɔsɛ tɛm woo sore ŋmɛ’a tuuma la. Mabipɔka Ann-Catrin me yuun dela sore ŋmɛ’adaana n boi tomam tansugere la poan. A yuun som mɛ ge me nɔŋɛ Yehowa paa. To suure n yuun kɛ̃ taaba ti mam di en yuun 1975. Bala pooren, to yuun dekɛ la yuuma anaasi kɛ̃ Strömsund n boi Sweden.

Ann-Catrin: Mam sɔ yuun boi la Stockholm university ge baŋɛ yelemɛŋɛrɛ la. Mam yuun dela ŋmaresi sitã ma’a ge a yuun ni tari mam keŋɛ la zamesegɔ, la na’am mɔɔlegɔ. Mam ma yuun ka boti bala. A me yuun kɔ’ɔn tiregera mɛ ti a eŋɛ pa’alɛ ti Yehowa Sɛɛradoma pu’usegɔ daɣɛ yelemɛŋɛrɛ. Ge a yuun ka ta’an eŋɛ bala. Mam n yuun de yuun 13 la ti mam nyaa muse ko’om. Mam n yuun de yuun 16 la ti mam pɔsɛ sore ŋmɛ’a tuuma la. Mam n yuun boi Umeå tiŋa n de zɛ̃sɛka ti ba ɛɛra na’am mɔɔlegɔdoma zo’e zo’e la, la yuun ka yue ti ba loe mam ti n dɛna sore ŋmɛ’adaana n boi a to’ore.

Mam n yuun ele Mats la, to puurɛ n yuun pee ti to soŋera nɛreba ti ba zamesa yelemɛŋɛrɛ la. Ba poan ayima dela Maivor. A dela bunbilipaalega n yuun dekɛ yɛla ase’a basɛ ta’an tuna sore ŋmɛ’a tuuma la. Eŋa la mam yibega n yuun laɣum tuna sore ŋmɛ’a tuuma. Ba yuun keŋɛ Gilead la yuun 1984 ge nyaa dɛna satiŋa na’am yetɔɣum yalegerɛdoma Ecuador tiŋa.

Bem n yuun soŋɛ ya ti ya ta’an ŋmɛresɛ yamea ge me tara pupeelum ya satiŋa na’am yetɔɣum yalegerɛ tuuma la poan?

Mats: Saŋa woo, ba yuun ni kɔ’ɔn tɛɛra la to tuuma. Ge sɛla n yuun soŋɛ to dela, to yuun ni kɔ’ɔn tiregera mɛ ti to ta’an tɔɣesa Yezu, yele yele wuu eŋa n yuun siregeri amea se’em la. (Kol. 2:​6, 7) Makerɛ, to yuun ka boti mabiisi la ŋmɛresɛ bamea ta’an naɛ la tomam bɔna ge tomam tuɣum zamesɛ baŋɛ sɛla n sɔi ti ba ita yɛla ase’a. To yuun boti la to zamesɛ baŋɛ ba malema la ban ti’iseri yɛla se’em. Ton yuun tɔɣesɛ Yezu la zuo, la yuun ka kpe’em ti to ana wuu “tia n sɛ lɛm [kulega] ko’om la,” ta’an zɔ’ɔra soŋa zɛ̃sɛka woo ti to bɔna.—Ym. 1:​2, 3.

Mats la Ann-Catrin n zɛɛri ba lɔɣɔrɔ la dia.

Saŋa woo, to yuun ni kɔ’ɔn kena kaara la tansuga la

Ann-Catrin: Ho san vuɛ tia malum sele, tia la wan ɛɛra wuntɛɛŋa. Yehowa n yuun de to “wontɛɛŋa” saŋa woo. (Ym. 84:11) Yehowa yuun kã bo to mɛ basɛ ti to tara mabiisi zo’e zo’e. Makerɛ, tomam la mabisɛba n yuun boi Tehran tansugere la n boi Iran tiŋa la yuun iti to la soŋa. To yuun kɔ’ɔn bɔta la to bɔna Iran ge July 1980 ti ba yuun dekɛ nu’o paɣelɛ Yehowa Sɛɛradoma tuuma zuo. Ba yuun bo to la dabesa ayi ma’a ti to maasum yese tiŋa la poan. Tigere la yuun yeti to keŋɛ Zaire (n nyaa de Congo-Kinshasa) n boi Africa.

Ton yuun kɛ̃’ɛri zɛ’an Zaire tinkpɛŋa la poan.

To puurɛ n yuun pee la to tuuma la Zaire, 1982

Tigere la n yuun yele to ti to keŋɛ Africa la, mam yuun kaasɛ mɛ. Sɛla n sɔi ti mam yuun kɛla dela, mam wum ti bunsɛledoma la bã’asi ma’a n boi Africa. Mam paleŋa me n yuun ɛ̃kɛ. Mabia ayima la a pɔɣa n yuun tum na’am mɔɔlegɔ tuuma la Africa ti la yue ge me dɛna to zɔdoma yuun soke to ti: “Yamam keŋɛ bim ta nyɛ me yoi? Keŋɛ ya ge yamea wan nyɛ Africa n ani se’em.” Ba yuun tɔɣɛ la sira! Mabiisi la tari la nɔŋerɛ. Yelemɛŋɛrɛ, yuuma ayoobe pooren ti ba yuun dekɛ nu’o paɣelɛ to tuuma la zuo ti la nara ti to yese Zaire tiŋa la, mam yuun la la mɔsi ge nyaa zusɛ Yehowa ti, “Soso, basɛ ti to bɔna Africa.”

Hon nyɛ la bem kã’a la hon pu’useri Yehowa la?

Ann-Catrin n zĩ kuka zuo.

To “gã’aregɔ zɛ’an” n boi Tanzania, 1988

Mats: Tomam n keŋɛ tisi zo’e zo’e la zuo, to nyaŋɛ nyɔɣɛ la satiŋa na’am yetɔɣum yalegerɛdoma zɔtɔ. Ba buuri malema boi la to’ore to’ore. Leyɛ’ɛsa, tisi ase’a poan, to puurɛ yuun pee mɛ la ton tari Baabule zamesegɔdoma n paɛ 20 la! To mabiisi n boi Africa n tari nɔŋerɛ ge me tɔ’ɔsa saama soŋa se’em la yuun dela yelesonɛ. To yuun san ni keŋɛ tansuga se’a n boi Tanzania la, to ni gã la to loore la poan ge mabiisi la zo’e zo’e yuun ni “bo gana ban tare se’em mɛ” ta’an soŋɛ tɔ ti to nyɛ yelese’a n pakɛ tɔ. (2 Ko. 8:3) Ton me n yuun nɔŋɛ sɛla dela ton ni sɔlena sɔlema la. Dabeserɛ la san ba’asɛ, mam la Ann-Catrin wan zĩ’ire tiisɛ yelese’a n eŋɛ dabeserɛ la poan ge pɛ̃ɣɛ Yehowa la eŋa n soŋɛ to la.

Ann-Catrin: Mam me puurɛ n pee la sɛla dela mam n nyaŋɛ baŋɛ mabiisi n boi tisi to’ore to’ore la. To nyaŋɛ zamesɛ la Farsi, French, Luganda, la Swahili yetɔɣum, la buuri zo’e zo’e malema. To yuun kumesɛ mabiisi zo’e zo’e mɛ, nyɔɣɛ ba zɔtɔ ge me “naa taaba tona” Yehowa tuuma.—Zep. 3:9.

Tomam yuun nyɛ Yehowa naaŋɔ lɔɣɔrɔ n boi to’ore to’ore ge me som se’em mɛ. Ba yuun ni san tee tuunɛ bo to, la ni ana to wuu Yehowa n pa’asɛ to poan ge pa’ala tɔ. Yehowa pa’alɛ to la yɛla zo’e zo’e ti tomam mea kan baŋɛ ni.

Fɔɔra: 1. Mats la Ann-Catrin n boi bim mɔɔla bɔ’ɔra pɔka la a kɔma. 2. Ann-Catrin n boi bim mɔɔla bɔ’ɔra Maasai budibila.

Ton yuun mɔɔli zɛse’esi Tanzania

Bem yeledaaŋɔ n yuun paɛ ya ge ya eŋɛ la wani ta’an ŋmibe?

Mats: Saŋa ase’a, to yuun ni bɛ̃’ɛra mɛ maɣesɛ wuu malaria. Ann-Catrin yuun ni bɛ̃ mɛ ti la nara ti ba eŋɛ n ɔpɛresa kalam. To me yuun ni fabela la to dɔɣereba n kuregɛ la yele ge to puurɛ pee mɛ la to suurɔ n yuun boi bim bisera ba la. Ba yuun ni di’isa la suure bisera to dɔɣereba la ge me nɔŋɛ ba. (1 Tim. 5:4) Hali la bala za’a, saŋa ase’a la yuun ni daana to mɛ la ton ka nyaŋɛ bɔna bim bisera ba la.

Ann-Catrin: Yuun 1983, se’em ma’a ti to yuun bɔna Zaire la, ti a nyɛ̃’ɛri ge tiira bã’a nyɔkɛ mam. Dɔgeta la yuun yele Mats ti, “Tari ho pɔɣa la yese tiŋa wa poan zina!” Yiimbeere ti tomam zom alopele n vaari lɔɣɔrɔ keŋɛ Sweden. Alopele sɛka ma’a n yuun boi n bala.

Mats: To yuun kaaseri mɛ se’ere n sɔi la, to yuun ti’isɛ ti to kan ta’an le tum to satiŋa na’am yetɔɣum yalegerɛ tuuma la. Dɔgeta la yuun ti’isɛ ti Ann-Catrin kan vo’e ge a yuun vo’e mɛ. Yuunɛ pooren ti to yuun lebe Zaire nyaa ta bɔna Swahili tansugere pika ayima n boi Lubumbashi.

Ann-Catrin: Ton yuun boi Lubumbashi la, mam yuun nyɔkɛ la puurɛ ti la sa’am. La boi bim ti to yuun ka kɔ’ɛ to puti’irɛ ti to dɔɣɛ kɔma ge yele wa yuun daam mam mɛ paa. Se’em ma’a ti to suure yuun sa’am la, Yehowa yuun bo to la bo’olum ti to ka ti’isɛ ni de yele. To yuun nyɛ la Baabule zamesegɔdoma zo’e zo’e. Yuunɛ poan, to yuun nyaa tari la na’am mɔɔlegɔdoma 70 ge ti nɛreba 220 me kena zamesegɔ na. To puti’irɛ yuun kɔ’ɔn bɔna la na’am mɔɔlegɔ tuuma la poan. Yehowa me n yuun kã bo to se’em la yuun dela subuɣelegɔ bɔ’ɔra tɔ. Ge saŋa ase’a, to ni kelum ti’isa la to bia la yele. To kɔ’ɔn gura la sansɛka ti Yehowa wan yese daaŋɔ woo basɛ ti to suure ana mama.

Mats: Pooren, Ann-Catrin yuun kɔ’ɔn taregera mɛ. Sankaŋa mea nɔɔ ti dɔgeta me yuun yeti mam tari la ɔberega bã’a ti la nara ba eŋɛ mam ɔpɛresa. Ge nananawa, la nyaa sɔ̃i. Ann-Catrin me tiregeri mɛ fii fii pu’usa Yehowa.

To baŋɛ ti la daɣɛ tomam ma’a ti yele ana wa paara. Yuun 1994 ti ba yuun kɔ’ɔn kuura nɛreba yoo yoo Rwanda la, to yuun keŋɛ ta bisɛ la to mabiisi sɛba n zɔ loŋe tomam tiŋa la poan na kɛ̃’ɛra la. Ban yuun ŋmiberi se’em, tara sakerɛ ge me ita som la yuun basɛ ti to baŋɛ ti Yehowa tari pansɛka n wan soŋɛ a nɛreba daaŋɔ saŋa.—Ym. 55:22.

Ann-Catrin: Yele deyima me n yuun paɛ tɔ yuun 2007. To yuun keŋɛ la Uganda ti ba ta kã ba tigere yile la. Ton yuun ba’asɛ la, ti tomam la satiŋa na’am yetɔɣum yalegerɛdoma 25 la Betel deodoma basɛba yɛ’ɛsa Nairobi, Kenya. Ton yuun gee fii la to paɛ Kenya la ti loore buregɛ palɛ la zuo, zɔ na tu’usɛ tomam loore la. Dɔleba la, la mabiisi banuu n yuun ki bilam bilam; mabipɔka ayima me yuun nyaa ki la asibitin. To kɔ’ɔn gura la kum isigere saŋa la ti to ta nyɛ ba!—Yob 14:​13-15.

Pooren ti mam nɔra la bɔi. Ge sɛla n yuun eŋɛ daandindaarɛ la yuun kelum daana mam la Mats, la mabiisi la basɛba mɛ. Saŋa ase’a, yu’uŋɔ ti mam ni tiisa yelese’a n yuun eŋɛ la ti mam suure ŋmɛ̃’ɛra kalam kalam. Mam paleŋa n ni ɛ̃kɛ. Ge mam ni zusɛ la Yehowa ge me kaalɛ gulesegɔ ase’a ti la buɣelɛ mam suure ti mam ta’an ŋmibe. To me yuun keŋɛ la asibitin ti dɔgetadoma soŋɛ tɔ. Nananawa, la nyaa sɔ̃i bɛ’ɛna. To kɔ’ɔn zusera la Yehowa ti a me soŋɛ nɛresɛba n tari daaŋɔ kana mea.

Yamam n pa’ali Yehowa n soŋɛ ya se’em ti ya ta’an ŋmibe la, ya daa yeti, Yehowa zãli ya mɛ wuu “gɛla” la. Bala vuurɛ?

Mats: Swahili yetɔɣum poan, ba ni yeti “Tumebebwa kama mayai mabichi,” ti la pa’alɛ ti “Ba zãli to mɛ wuu gɛla la.” Wuu nɛra n ni zãla gɛla soŋa se’em ti ba da wɔ̃rɛ la, bala mea nɔɔ ti Yehowa tɛ’ɛla tɔ tuunɛ woo poan. A ni kɔ’ɔn bɔ’ɔra to la yelese’a n pakɛ tɔ. Yehowa me doose la Tigere Bisegadoma la poan eŋɛ pa’alɛ eŋa n tari to giile ge me nɔŋɛ to se’em.

Ann-Catrin: Basɛ ti n yele ya yele deyima me n pa’alɛ ti Yehowa yuun kɔ’ɔn soŋera to mɛ. Daarɛ deyima ti ba yi mam ti mam sɔ n bɛ̃’ɛri paa gã’a asibitin. Malaria bã’a me n yuun nyɔkɛ Mats ti a nan kɔ’ɔn yee. Bala la, to yuun ka tari laɣehɔ n wan zom alopele kule. To yuun yeti to wan koose to loore la. Bilam bilam ti nɛreba bayi yi to; ayima dela mabia la a pɔɣa n wum yelese’ere n paɛ to la ge bɔta ti ba da alopele tigeti ayima bo to. Ayima me dela mabipɔka n kuregɛ n laɣeseri ligeri ita daka poan tara soŋera sɛba ti yele paɛ ba. To yuun baŋɛ ti Yehowa n kɔ’ɔn soŋɛ tɔ yele wa poan!—Heb. 13:6.

Yuuma n gaŋɛ 50 wa ti ya dekɛ tum tɛm woo na’am tuuma la, yamam zamesɛ la bem?

Mats la Ann-Catrin puurɛ n pee.

Ton nyaa boi Myanmar

Ann-Catrin: Mam baŋɛ ti to san ‘dekɛ tomea delum Yehowa baalam, a wan basɛ ti to kpe’em.’ To san dekɛ tomea delum Yehowa, eŋa n ni soe zabera bɔ’ɔra tɔ. (Isa. 30:15; 2 Yel. 20:​15, 17) To san tiregɛ la to paŋa za’a pu’usa Yehowa tuunɛ woo poan, a ni kɔ’ɔn kã bo to mɛ ti la gana tomam n ti’iseri se’em la.

Mats: Mam n zamesɛ sɛla dela n dekɛ n mea delum Yehowa bɔŋa woo poan ge bisɛ eŋa n wan soŋɛ mam se’em. (Ym. 37:5) A ni kɔ’ɔn ita la bala saŋa woo bɔ’ɔra tɔ. To me kelum nyɛta yele dena wa mɛ la ton boi Myanmar Betel tuna la.

To tari puti’irɛ ti bunbilipaalesi n boti ba yalegɛ ba na’am mɔɔlegɔ tuuma la me wan nyɛ Yehowa n eŋɛ som se’a bo to la. Ba san basɛ ti Yehowa soŋɛ ba ti ba ta’an ŋmɛresɛ bamea ge kelum tara pupeeplum tuunɛ woo poan, Yehowa wan tara yelemɛŋɛrɛ nɔŋerɛ bɔ’ɔra ba.

    Frafra Gɔnɔ (2000-2025)
    Yese
    Yu'ɛ
    • Farefare
    • Tɔ̃rɛ
    • Hon boti sɛla
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Yelese'a N Nari Ti Ho Mina
    • Suɣelum Yɛla
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Yu'ɛ
    Tɔ̃rɛ