Tẹnpọn Nado Mọ Mẹdevo lẹ Dile Jehovah Nọ Mọ Yé Do
“OKLUNỌ ma nọ mọnú dile gbẹtọ [nọ] mọ do gba.”—1 SAMUẸLI 16:7.
1, 2. Nawẹ lehe Jehovah mọ Eliabi do gbọnvona lehe Samuẹli mọ ẹn do gbọn, podọ etẹwẹ mí sọgan plọn sọn ehe mẹ?
TO OWHE kanweko 11tọ J.W.M., Jehovah do yẹwhegán Samuẹli hlan nado yì wazọ́n aṣli tọn de. E degbena yẹwhegán lọ nado yì owhé dawe he nọ yin Jẹsse tọn gbè bo samisisana visunnu etọn dopo nado yin ahọlu sọgodo Islaeli tọn. To whenuena Samuẹli mọ viplọnji Jẹsse tọn, Eliabi, e deji mlẹnmlẹn dọ mẹhe Jiwheyẹwhe ko de lọ niyẹn. Ṣigba Jehovah dọmọ: “A pọ́n nukunta etọn ji blo, kavi agayiyi ote etọn tọn; na yẹn ko gbẹ́ ẹ dai wutu: na OKLUNỌ ma nọ mọnú dile gbẹtọ [nọ] mọ do gba; na gbẹtọ nọ to awusọhia gbonu go tọn dali pọ́n, ṣigba ayiha pọ́n wẹ OKLUNỌ te.” (1 Samuẹli 16:6, 7) Samuẹli ko gboawupo nado mọ Eliabi dile Jehovah mọ ẹn do.a
2 E nọ bọawuna gbẹtọvi lẹ taun nado ṣinuwa to lehe yé nọ pọ́n mẹdevo lẹ hlan do mẹ. To alọ dopo mẹ, awusọhia mẹdọndogo mẹdelẹ tọn sọgan klọ mí dile etlẹ yindọ yé ma tindo jijọ dagbe. To alọ devo mẹ, mí sọgan yin fifiẹtọ po hẹngogonọ po to lehe mí nọ pọ́n ahundoponọ he jijọ yetọn nọ gblehomẹna mí lẹ hlan do mẹ.
3, 4. (a) Eyin nuhahun fọ́n to Klistiani awe ṣẹnṣẹn, etẹwẹ dopodopo yetọn dona magbe nado wà? (b) Kanbiọ tẹlẹ wẹ mí dona kanse míde eyin mí tindo wiwọ́ sinsinyẹn hẹ yisenọ hatọ de?
3 Nuhahun lẹ sọgan fọ́n eyin mí nọ yawu dawhẹna mẹdevo lẹ—yèdọ eyin mí tlẹ ko yọ́n yé na owhe susu. Vlavo hiẹ ko tlọ́nu hẹ Klistiani de heyin họntọn vivẹ́ towe dai. Be hiẹ na jlo nado dọwhẹgbọ hẹ ẹ ya? Etẹwẹ na gọalọna we nado wà ehe?
4 Naegbọn hiẹ ma na yí sọwhiwhe do pọ́n jijọ dagbe mẹmẹsunnu kavi mẹmẹyọnnu Klistiani ehe tọn na ojlẹ dindẹn? Tẹnpọn ga nado wà ehe to hinhọ́n hogbe Jesu tọn lẹ tọn mẹ dọmọ: “Mẹdepope ma sọgan wá dè e, adavo Otọ́ he do mi hlan dọ̀n ẹn.” (Johanu 6:44) Enẹgodo kanse dewe dọ: ‘Etẹwutu Jehovah dọ̀n omẹ ehe lọ wá Ovi Etọn dè? Jẹhẹnu dagbe tẹlẹ wẹ omẹ lọ tindo? Be yẹn ko to kọgbẹ́ jẹhẹnu ehelẹ go kavi to nukunpẹvi yí do pọ́n yé wẹ ya? Etẹwutu mí tlẹ lẹzun họntọn to tintan whenu? Etẹwẹ whàn mi nado jihọntọn hẹ ẹ?’ To tintan whenu, e sọgan sinyẹnawuna we nado lẹnnupọndo jẹhẹnu dagbe lẹ ji, titengbe eyin hiẹ ko tindo linlẹn agọ̀ lẹ to ahun mẹ na ojlẹ de. Etomọṣo, afọdide titengbe de wẹ ehe yin nado jla ninọmẹ lọ do to mì omẹ awe lẹ ṣẹnṣẹn. Nado basi dohia lehe mí sọgan wà ehe do tọn, mì gbọ mí ni pọ́n jẹhẹnu dagbe dawe awe delẹ tọn he nọ yin pinpọnhlan to aliho agọ̀ mẹ to whedelẹnu. Yẹwhegán Jona po apọsteli Pita po wẹ.
Ahundopo Yíyí do Pọ́n Jona
5. Azọ́n tẹwẹ yin didena Jona, podọ etẹwẹ e wà?
5 Jona sẹ̀n taidi yẹwhegán de na ahọluduta agewaji Islaeli tọn to azán Ahọlu Jeloboami II, visunnu Joaṣi tọn lẹ tọn gbè. (2 Ahọlu lẹ 14:23-25) To gbèdopo, Jehovah degbena Jona nado tọ́nsọn Islaeli bo yì Nineve, tatọ́-tònọ Ahọluigba Assilia gángánsu lọ tọn mẹ. Etẹwutu? Nado na avase tòmẹnu lọ lẹ dọ tòdaho yetọn na yin vivasudo. (Jona 1:1, 2) Kakati Jona ni hodo anademẹ Jiwheyẹwhe tọn, e họnyi! E do bato de he jei Talṣiṣi, he dẹ̀n tlala do Nineve.—Jona 1:3.
6. Etẹwutu Jehovah de Jona nado yì Nineve?
6 Etẹwẹ nọ wá ayiha towe mẹ eyin a lẹnnupọndo Jona ji? Be hiẹ nọ pọ́n ẹn hlan taidi yẹwhegán tolivẹtọ de wẹ ya? Pinpọn ẹn hlan to agbasa-liho sọgan hẹn mí wá tadona mọnkọtọn kọ̀n. Ṣigba be Jiwheyẹwhe de Jona taidi yẹwhegán de na e yin tolivẹtọ wutu wẹ ya? Paali! Jona dona ko tindo jẹhẹnu dagbe delẹ. Gbadopọnna kandai etọn taidi yẹwhegán de.
7. Ninọmẹ tẹlẹ glọ wẹ Jona sẹ̀n Jehovah te to Islaeli, podọ nawẹ ehe yinyọnẹn yinuwado lehe hiẹ na pọ́n ẹn hlan do ji gbọn?
7 Na nugbo tọn, Jona ko yí nugbonọ-yinyin do wazọ́n to Islaeli, heyin aigba tolivẹtọ lẹ tọn ji. Yẹwhegán Amọsi he nọgbẹ̀ to ojlẹ dopolọ mẹ hẹ Jona, basi zẹẹmẹ Islaelivi ojlẹ lọ mẹ tọn lẹ tọn taidi mẹhe yiwanna gbẹdudu po agbasanu lẹ po.b Onú ylankan lẹ to jijọ to aigba lọ ji, ṣigba Islaelivi lẹ dovọ́na onú ylankan ehelẹ mlẹnmlẹn. (Amọsi 3:13-15; 4:4; 6:4-6) Etomọṣo, egbesọegbesọ wẹ Jona yí nugbonọ-yinyin do hẹn azọ́ndenamẹ etọn di nado dọyẹwheho na yé. Eyin hiẹ yin wẹnlatọ wẹndagbe lọ tọn de, hiẹ yọ́n lehe e nọ vẹawu do nado dọho na mẹhe tindo pekọ to yede mẹ bo ma tindo ojlo lẹ. Enẹwutu, dile mí to alọkẹyi madogán Jona tọn lẹ, mì gbọ mí ni ma wọnji nugbonọ-yinyin po akọndonanu etọn po to yẹwhehodidọ na Islaelivi he ma tindo yise lẹ mẹ blo.
8. Nuhahun tẹlẹ wẹ yẹwhegán Islaelivi de sọgan pehẹ to Nineve?
8 Azọ́ndenamẹ lọ nado yì Nineve tlẹ sọ bẹ avùnnukundiọsọmẹ susu hẹn. Nado jẹ otò enẹ mẹ, Jona dona zinzọnlin na kilomẹtlu 800—yèdọ gbejizọnlin sinsinyẹn de he na yí osun dopo nkọtọn. To finẹ jijẹ godo, yẹwhegán lọ dona dọyẹwheho na Assilianu, he diyin to kanyinylan mẹ taun lẹ. Awhànfunfun yetọn nọ saba bẹ yasanamẹ kanlinjọmẹ tọn hẹn. Yé tlẹ nọ doawagun to kanyinylan yetọn mẹ. Abajọ Nineve yin yiylọdọ “tòdaho ohùnnọ”!—Nahumi 3:1, 7.
9. Jẹhẹnu tẹlẹ wẹ Jona dohia to whenuena jẹhọn ahizi de ze ogbẹ̀ mẹhe to bato mẹ lẹ tọn do owù mẹ?
9 Jona whleawu nado setonuna gbedide Jehovah tọn. Enẹwutu, e dó bato de he ze e yì fihe dẹn tlala do azọ́ndenamẹ etọn. Etomọṣo, Jehovah ma hẹn jidide bu to yẹwhegán etọn mẹ kavi yí mẹdevo do diọtẹnna ẹn gba. Kakatimọ, Jehovah yinuwa bo hẹn Jona gọ̀ biọ ede mẹ. Jiwheyẹwhe dike jẹhọn ahizi de ni fọ́n to ohù lọ ji. Agbówhẹn lẹ to yidọn-yide dona bato he mẹ Jona tin te. Ogbẹ̀ homẹvọnọ lẹ tọn tin to owù mẹ, kiki na Jona vẹtoli wutu! (Jona 1:4) Nawẹ Jona na yinuwa gbọn? Na Jona ma jlo dọ mẹhe to bato lọ mẹ lẹ ni kú na ewọ tọn wutu, e dọna yé dọ: “Mì ze mi daga, bo ze mi dlan biọ ohù lọ mẹ; mọwẹ ohù lọ na yin whiwhẹnọ hlan mìwlẹ.” (Jona 1:12) E ma tindo whẹwhinwhẹ́n depope nado lẹndọ Jehovah na whlẹn emi to whenuena mẹhe to bato mẹ lẹ ze e dlan do ohù lọ mẹ gba. (Jona 1:15) Ṣogan, Jona jlo nado kú na mẹhe dó bato lọ lẹ nido gán. Be mí ma mọdọ nuwiwa etọn lẹ do jẹhẹnu adọgbigbo, whiwhẹ, po owanyi po tọn hia ya?
10. Etẹwẹ jọ to whenuena Jehovah vọ́ azọ́n dopolọ de na Jona godo?
10 To godo mẹ, Jehovah whlẹn Jona. Be nuhe Jona ko wà wayi lẹ zọ́n bọ e ma pegan nado sẹ̀n taidi afọzedaitọ Jiwheyẹwhe tọn de ba wẹ ya? Lala, Jehovah gbọn lẹblanu po owanyi po dali vọ́ yẹwhegán lọ dohlan Nineve nado yì dọyẹwheho. To whenuena Jona jẹ Nineve, e yí adọgbigbo do dọna tòmẹnu lọ lẹ dọ Jiwheyẹwhe ko doayi ylanwiwa sinsinyẹn yetọn go bo nasọ và otò yetọn sudo to azán 40 godo. (Jona 1:2; 3:4) To wẹndomẹ tlọlọ Jona tọn sise godo, Ninevenu lẹ lẹnvọjọ, bọ otò yetọn mayin vivasudo.
11. Etẹwẹ dohia dọ Jona mọ onú titengbe de plọn?
11 Jona ma ko tindo pọndohlan he sọgbe lọ janwẹ. Nalete, gbọn nuplọnmẹ yọn-na-yizan de gblamẹ, Jehovah yí sọwhiwhe do gọalọna Jona nado yọnẹn dọ Emi nọ mọnú zẹ̀ awusọhia gbangba tọn go. Ahun wẹ e nọ gbeje pọ́n. (Jona 4:5-11) Nugbo lọ dọ Jona plọn onú titengbe de yin kunnudena gbọn kandai ahundoponọ he ewlọsu basi dali. Ojlo tintindo etọn nado wlan awugbopo winyandomẹ ede tọn lẹ dai to gigọ́mẹ do whiwhẹ etọn hia yinukọn dogọ. E nọ biọ adọgbigbo nado yigbena nuṣiwa!
12. (a) Nawẹ mí yọnẹn gbọn dọ lehe Jehovah nọ pọ́n gbẹtọ lẹ hlan do wẹ Jesu lọsu nọ wà do? (b) Nawẹ mí yin tulina nado nọ pọ́n mẹhe mí nọ dọyẹwheho na lẹ hlan gbọn? (Pọ́n apotin he tin to weda 18.)
12 To owhe kanweko susu godo, Jesu Klisti dọ hodidọ tulinamẹ tọn de gando nude he jọ to gbẹzan Jona tọn mẹ go. E dọmọ: “Dile Jona nọ̀ okle atọ̀n ozán atọ̀n to ohò olia tọn mẹ; mọwẹ Ovi gbẹtọ tọn na nọ̀ okle atọ̀n ozán atọ̀n to aigba homẹ.” (Matiu 12:40) To fọnsọnku Jona tọn godo, e na se dọ Jesu yí ojlẹ he E yizan to yọdo mẹ jlẹdo ojlẹ nudemayiwà tọn ehe to gbẹzan yẹwhegán lọ tọn mẹ go. Be homẹ mítọn ma hùn nado to Jiwheyẹwhe he ma nọ gbẹ́ devizọnwatọ etọn lẹ dai to whenuena yé ṣinuwa de sẹ̀n ya? Psalm-kàntọ wlan dọmọ: “Taidile otọ́ de nọ blawuna ovi etọn lẹ do, mọwẹ OKLUNỌ nọ blawuna yé he dibusi i lẹ do. Na ewọ yọ́n didá mítọn; e sọ flindọ kọ́gudu wẹ mí.” (Psalm 103:13, 14) Na nugbo tọn, “kọ́gudu” ehe—he bẹ gbẹtọ mapenọ lẹ hẹn to egbehe—sọgan basi wadotana nususu tọn po alọgọ gbigbọ wiwe Jiwheyẹwhe tọn po!
Pọndohlan Jlẹkaji Tọn Tintindo Gando Pita Go
13. Jijọ Pita tọn tẹlẹ wẹ sọgan wá ayiha mítọn mẹ, ṣigba etẹwutu Jesu de e taidi apọsteli de?
13 Todin mì gbọ mí ni gbadopọnna apajlẹ awetọ to kleun mẹ, enẹ wẹ apajlẹ Pita tọn. Eyin yè biọ to hiẹ si nado basi zẹẹmẹ Pita tọn, be a na pọ́n ẹn hlan to afọdopolọji taidi sọmawhenọ, kavi saklanọ de wẹ ya? Nugbo wẹ dọ Pita yinuwa do mọ to whedelẹnu. Ṣigba, be Jesu na ko de Pita taidi dopo to apọsteli 12 etọn lẹ mẹ eyin Pita yin sọmawhenọ kavi saklanọ nugbonugbo wẹ ya? (Luku 6:12-14) Paali! Jesu mọnu zẹ̀ awugbopo ehelẹ go bo doayi jẹhẹnu dagbe Pita tọn lẹ go.
14. (a) Etẹwẹ sọgan ko zọ́n bọ Pita do nọ yawu dọho? (b) Naegbọn mí dona dopẹ́ dọ Pita kàn kanbiọ susu se?
14 Pita yinuwa taidi hoyidọtọ apọsteli devo lẹ tọn to ojlẹ delẹ mẹ. Mẹdelẹ sọgan pọ́n ehe hlan taidi kunnudenu whiwhẹ matindo tọn. Ṣigba be mọwẹ e yin dandan ya? Mẹdelẹ ko dọ dọ Pita wẹ sọgan ko yin mẹho hugan to apọsteli lẹ mẹ—vlavo bo tlẹ yin mẹho na Jesu lọsu. Eyin enẹ yin nugbo, ehe sọgan gọalọ nado yọ́n nuhewutu Pita nọ saba dọho jẹnukọn. (Matiu 16:22) Ṣigba, onú devo tin he dona yin nulẹnpọndeji. Pita yin gbẹtọ gbigbọnọ. Ojlo zogbe he e tindo na oyọnẹn nọ whàn ẹn nado kàn kanbiọ susu se. Mílọsu ko mọaleyi sọn kanbiọ he e kanse lẹ mẹ. Nuhọakuẹ susu wẹ Jesu dọ to gblọndo nina na kanbiọ Pita tọn lẹ mẹ, podọ ehelẹ ko yin kinkàndai to Biblu mẹ. Di apajlẹ, to gblọndo nina na nuhe Pita dọ de mẹ wẹ Jesu donu “họ̀nkọnsi nugbonọ” lọ go te. (Luku 12:41-44) Sọ lẹnnupọndo kanbiọ Pita tọn ji ga, dọmọ: “Míwlẹ ko jo onú lẹpo dai bosọ to hihodo we; be etẹwẹ mí na tindo?” Ehe dekọtọn do opagbe tulinamẹ Jesu tọn mẹ dọmọ: “Mẹdepope he ko sọ jo owhé dai, kavi mẹmẹsunnu, kavi mẹmẹyọnnu, kavi otọ́, kavi onọ̀, kavi asi, kavi ovi, kavi aigba, na oyín ṣie tọn wutu, na mọyi do ogbẹ́ susu ji, yé nasọ dugu ogbẹ̀ madopodo tọn.”—Matiu 15:15; 18:21, 22; 19:27-29.
15. Naegbọn mí sọgan dọ dọ Pita yin nugbonọ taun?
15 Pita tindo jẹhẹnu dagbe devo—e yin nugbonọ. To whenuena susu devi lẹ tọn lẹkọ sọn hihodo Jesu mẹ na yé ma mọnukunnujẹ nuplọnmẹ etọn dopo mẹ wutu, Pita wẹ yawu dọho do ota apọsteli 12 lẹ tọn mẹ dọmọ: “Oklunọ, mẹnu dè míwlẹ na yì? Hiẹ wẹ tindo ohó ogbẹ̀ madopodo tọn.” (Johanu 6:66-68) Lehe hodidọ enẹ na ko miọnhomẹna Jesu do sọ! To nukọnmẹ, to whenue gbẹtọgun de wá nado wle Jesu, suhugan apọsteli lọ lẹ tọn wẹ họnyi. Ṣigba, Pita hodo gbẹtọgun lọ to aganu bosọ biọ akanmaho yẹwhenọ daho tọn mẹ tlọlọ. Adọgbigbo wẹ hẹn ẹn yì tọ́n to finẹ, e mayin obu gba. Dile yé to hokanse Jesu, Pita kọnawudopọ hẹ Ju he to miyọ́nhú delẹ. Afanumẹ yẹwhenọ daho tọn dopo yọ́n ẹn bo sawhẹdokọna ẹn dọ hodotọ Jesu tọn de wẹ e yin. Mọwẹ, Pita mọ́n Ogán etọn, ṣigba mí ni ma wọnji dọ nugbonọ-yinyin po Jesu tọn hihopọn po wẹ ze Pita do ninọmẹ owùnọ enẹ mẹ, yèdọ ninọmẹ de he suhugan apọsteli lẹ tọn ma tindo jintli lọ nado pannukọn.—Johanu 18:15-27.
16. Whẹwhinwhẹ́n yọn-na-yizan tẹ wutu wẹ mí ko gbadopọnna jẹhẹnu dagbe Jona po Pita po tọn lẹ?
16 Jẹhẹnu dagbe Pita tọn lẹ sù tlala hugan awugbopo etọn lẹ. Nudopolọ wẹ e yin po Jona po. Kẹdẹdile mí ko mọ Jona po Pita po sọn pọndohlan dagbe mẹ hugan lehe mí nọ basi do to paa mẹ, mọdopolọ wẹ mí dona plọn nado nọ pọ́n mẹmẹsunnu po mẹmẹyọnnu gbigbọmẹ tọn egbehe tọn mítọn lẹ po sọn pọndohlan dagbe mẹ do. Mọwiwa na dekọtọn do haṣinṣan dagbe lẹ tintindo hẹ yé mẹ. Ṣigba etẹwutu nuhudo nujọnu tọn do tin na ehe?
Nuplọnmẹ lọ Yíyí-do-Yizan mẹ to Egbehe
17, 18. (a) Naegbọn wiwọ́ sọgan nọ fọ́n to Klistiani lẹ ṣẹnṣẹn? (b) Ayinamẹ Biblu tọn tẹwẹ sọgan gọalọna mí nado didẹ nuhahun lẹ hẹ yisenọ hatọ lẹ?
17 Sunnu, yọnnu, po ovi lẹ po he wá sọn ninọmẹ akuẹzinzan po wepinplọn tọn lẹpo po mẹ bosọ tindo sinmẹ agbasa tọn voovo lẹ to Jehovah sẹ̀n dopọ to egbehe. (Osọhia 7:9, 10) Gbẹtọ-yinyin voovo nankọtọn die mí nọ mọ to agun Klistiani tọn mẹ! To whenuena e yindọ mí to Jiwheyẹwhe sẹ̀n to pọmẹ, gbemanọpọ na nọ sọawuhia to whedelẹnu janwẹ.—Lomunu lẹ 12:10; Filippinu lẹ 2:3.
18 Dile etlẹ yindọ mí nọ mọ awugbopo mẹmẹsunnu mítọn lẹ tọn lẹ, mí ma nọ ze ayidonugo do yé ji gba. Mí nọ tẹnpọn nado hodo apajlẹ Jehovah tọn, mẹhe go psalm-kàntọ jihàn gando dọmọ: “OKLUNỌ E, mẹnu wẹ sọgan ṣite, eyin hiẹ, OKLUNỌ na payiha ylando go?” (Psalm 130:3) Kakati nado nọ to nulẹnpọndo jijọ gbẹtọ-yinyin tọn he sọgan klan mí lẹ ji, mí “nọ hodo nuhe nọ wazọ́n na jijọho lẹ, podọ nuhe dali mẹde sọgan gbọn hẹn mẹdevo dote.” (Lomunu lẹ 14:19) Mí nọ dovivẹnu nado mọ mẹdevo lẹ dile Jehovah nọ mọ yé do, bo nọ mọnú zẹ̀ oblọ lẹ go bosọ nọ ze ayidonugo do jẹhẹnu dagbe lẹ ji. Ehe wiwà nọ gọalọna mí nado ‘sinyẹnlin hẹ mínọzo.’—Kọlọsinu lẹ 3:13.
19. Dọ afọdide yọn-na-yizan he Klistiani de sọgan ze nado didẹ wiwọ́ sinsinyẹn lẹ.
19 Eyin wiwọ́ he mí ma sọgan didẹ to ahun mẹ lẹ fọ́n lo? (Psalm 4:4) Be ehe ko jọ to hiẹ po yisenọ hatọ de po ṣẹnṣẹn wẹ? Naegbọn hiẹ ma na tẹnpọn nado didẹ whẹho lọ? (Gẹnẹsisi 32:13-15) Tintan whẹ́, yì Jehovah dè to odẹ̀ mẹ, bo biọ anademẹ etọn. Enẹgodo, po jẹhẹnu dagbe omẹ lọ tọn lẹ po to ayiha mẹ, dọnsẹpọ ẹ po “walọmimiọn nuyọnẹn tọn” po. (Jakobu 3:13) Dọna ẹn dọ emi jlo na dọwhẹgbọ wẹ. Flin ayinamẹ gbọdo lọ dọ: ‘Nọ yawu nado se, whleawu nado gblọn, bosọ whleawu nado gblehomẹ.’ (Jakobu 1:19) Ayinamẹ lọ nado “whleawu nado gblehomẹ” dohia dọ omẹ awetọ lọ sọgan wà kavi dọ nuhe sọgan hẹn we gblehomẹ. Eyin enẹ jọ, biọ alọgọ sọn Jehovah dè nado yin mawazẹjlẹgonọ. (Galatianu lẹ 5:22, 23) Dike mẹmẹsunnu towe ni dọ numọtolanmẹ etọn, bo dotoai po sọwhiwhe po. Ma dá biọ hodidọ etọn mẹ blo, yèdọ eyin hiẹ ma tlẹ kẹalọyi nuhe e dọ lẹpo. Nuhe e lẹn sọgan nọma sọgbe, ṣigba hiẹ dona kẹalọyi nuhe yin linlẹn etọn to ojlẹ enẹ mẹ. Tẹnpọn nado pọ́n nuhahun lọ hlan sọn pọndohlan etọn mẹ. Enẹ sọgan zẹẹmẹdo zize dewe do otẹn mẹmẹsunnu towe tọn mẹ.—Howhinwhẹn lẹ 18:17.
20. Nado didẹ wiwọ́ lẹ, afọdide devo tẹlẹ wẹ sọgan gọalọ nado dọwhẹgbọ?
20 Eyin ojlẹ sọ̀ na we nado dọho, yí hogbe ojọmiọn tọn lẹ zan. (Kọlọsinu lẹ 4:6) Dọ jẹhẹnu dagbe he a mọ to mẹmẹsunnu towe mẹ lẹ na ẹn. Vẹvẹ na nudepope he hiẹ ko wà he hẹn wiwọ́ lọ wá. Eyin vivẹnudido whiwhẹ tọn towe lẹ dekọtọn do whẹgbigbọ mẹ, bo dopẹna Jehovah. Eyin yé ma wàmọ, to anademẹ biọ sọn Jehovah dè zọnmii dile hiẹ na to dotẹnmẹ hundote dogọ lẹ dín nado dọwhẹgbọ.—Lomunu lẹ 12:18.
21. Nawẹ hodọdopọ ehe ko gọalọna we nado mọ mẹdevo lẹ dile Jehovah nọ mọ yé do gbọn?
21 Jehovah yiwanna devizọnwatọ etọn lẹpo. Homẹ etọn nọ hùn nado yí mímẹpo zan to sinsẹ̀nzọn etọn mẹ mahopọnna dọ mí yin mapenọ. Dile mí plọnnu dogọ do lehe Jehovah nọ pọ́n mẹdevo lẹ hlan do ji sọ, mọwẹ owanyi mítọn na mẹmẹsunnu po mẹmẹyọnnu lẹ po na sudeji do. Eyin owanyi he hiẹ tindo na Klistiani hatọ lẹ ko miọn janwẹ, e sọgan sọ vọ́ yin zodolanmẹna. Dona nankọ die mí na mọyi eyin mí magbe bo dovivẹnu nado tindo pọndohlan dagbe gando mẹdevo lẹ go—mọwẹ, nado mọ yé dile Jehovah nọ mọ yé do!
[Nudọnamẹ Odò Tọn]
a E họnwun to nukọnmẹ dọ Eliabi he yọnwhanpẹ lọ ma tindo jẹhẹnu heyin nukundo sọn ahọlu dagbe Islaeli tọn de si lẹ. To whenuena Goliati Filistininu he tọ́nalun lọ tọ́nawhàn Islaelivi lẹ, Eliabi, po sunnu mẹho Islaeli tọn devo lẹ po dibu bo joagọyigodo.—1 Samuẹli 17:11, 28-30.
b Na awhàngbigba titengbe delẹ po aigba dai tọn lẹ gigọyí po, gọna akuẹ he otò mẹmẹglọ tọn devo lẹ nọ sú wutu, e họnwun dọ Jeloboami II hẹn adọkun ahọluduta agewaji tọn jideji taun.—2 Samuẹli 8:6; 2 Ahọlu lẹ 14:23-28; 2 Otannugbo lẹ 8:3, 4; Amọsi 6:2.
Nawẹ Hiẹ Na Na Gblọndo Gbọn?
• Nawẹ Jehovah nọ pọ́n awugbopo devizọnwatọ nugbonọ etọn lẹ tọn hlan gbọn?
• Jẹhẹnu dagbe Jona po Pita po tọn tẹlẹ wẹ hiẹ sọgan slẹ?
• Pọndohlan tẹwẹ hiẹ magbe nado tindo gando mẹmẹsunnu Klistiani tọn towe lẹ go?
[Apotin to weda 18]
Lẹnnupọndo Lehe Jiwheyẹwhe Nọ Pọ́n Mẹdevo lẹ Hlan do Ji
Dile hiẹ to ayihamẹlẹnpọndo kandai Jona tọn ji to Biblu mẹ, be hiẹ mọdọ nuhudo tin nado vọ́ nukun yọyọ de yí do pọ́n mẹhe mí nọ dekunnuna to gbesisọmẹ lẹ ya? Yé sọgan taidi mẹhe tindo pekọ to yede mẹ kavi mẹhe ma tindo ojlo, kavi tlẹ sọgan jẹagọdo owẹ̀n Jiwheyẹwhe tọn taidi Islaelivi lẹ. Ṣogan nawẹ Jehovah Jiwheyẹwhe nọ pọ́n yé hlan gbọn? Mẹhe tlẹ diyin to aihọn ylankan ehe mẹ delẹ sọgan lẹhlan Jehovah dè to gbèdopo, kẹdẹdile ahọlu Nineve tọn lẹnvọjọ na yẹwhehodidọ Jona tọn wutu do.—Jona 3:6, 7.
[Yẹdide to weda 15]
Be hiẹ nọ mọ mẹdevo lẹ dile Jehovah nọ mọ yé do ya?
[Yẹdide to weda 16, 17]
Jesu mọ onú dagbe de dọ gando numimọ Jona tọn go