EBIBLIYOTEKE Y'OKU ENTERNETE ya W
Omunara g'Omulanzi
EBIBLIYOTEKE Y'OKU ENTERNETE
Ekihavu
  • EBIBLIA
  • EBITABU
  • EMBUGANANO
  • Ngahe abafire baba?
    Bichi Ebiblia Erhuyigirize?
    • ESURA YA 6

      Abafire Ngahe Bali?

      1-3. a) Bibazo bihe abantu banachibaza oku biyerekere olufu? b) Bichi madini maguma manaderha oku biyerekere olufu?

      EBIBLIA elaganyize oku lusiku luguma “olufu lurhakachibaho.” (Ufunuo 21:4) Omu sura ya 5, rhwamalire kuyiga oku, kugerera enchungu rhuherhe obushobozi b’okubona akalamo k’esiku n’amango. Aliko zene, abantu yi bagenderera okufa. (Muhubiri 9:5) Che chirhuma bantu banene banachibaza ntya: “Abafire ngahe baba?”

      2 Kandi rhunasima rhubone echishubizo kw’echola chibazo amango omuntu rhwalisimire amafa. Rhunachibaza ntya: “Ngahe ali? Ali ambona si? Akantabala si? Hali olusiku nji nashubimubonako si?”

      3 Amadini manashubiza kw’ebyola bibazo omu njira zirhali kuguma. Madini maguma manaderha, oku abenja banaja omu mbingu n’ababi banaja omu muliro gw’amalibuko. Amandi manaderha, oku nk’omuntu amafa anahindamuka muzimu, anaja kulama n’abantu b’omulala gwage bafaga mira. Amandi manaderha oku enyuma y’olufu, anachibirwa olubanja n’okushubi burhwa omu gwindi mubiri g’omuntu changwa gw’enyama.

      4. Gurhe amadini moshi manahiga maderha oku bilolere olufu?

      4 Amadini moshi manayigiriza enyigirizo zirhashushene oku bilolere olufu. Aliko moshi manahiga maderha, okw’amango omuntu amafa, haba ehintu himurhengamo higenderera okulama ahandi hantu. Kubinali si?

      GURHE BINABA AMANGO OMUNTU AMAFA?

      5, 6. Bichi binarhuhikira enyuma y’olufu?

      5 Yehova ayinji bichi birhugerera enyuma y’olufu. Arhubwirire oku, nk’omuntu amafa, analeka okulama. Orhalamire, ey’afire. K’okuderha okw’amango omuntu amafa, okuntu anachiyunva, n’enkengero zage, birhachigenderera okulama ahandi hantu.a Amango omuntu amafa arhakachibona, arhakachiyunva arhakanachiwaza.

      6 Omwami Sulemani ayandikaga okw’abafire “ntacho bayinji.” Abafire barhakasima, barhakanagwarha omujinya. “Nta kasi, nta muhigo, nta bwenge changwa obumenyi omu shinda.” (Osome Muhubiri 9:5, 6, 10.) Omu chitabu cha Zaburi 146:4, Ebiblia ederhere, okw’amango omuntu amafa, “amawazo mage” namo manafa.

      EBI YESU ALIDERHERE OKU BILOLERE OLUFU

      Omulume na Mukage bayikere omu bustani, yi bachisimisa n’ewuwa

      Yehova alemaga abantu yi balama esiku n’amango

      7. Bichi Yesu aliderhere eju y’olufu?

      7 Lazaro aliri mwira wa Yesu. Amango afa, Yesu abwira abanafunzi bage ntya: “Lazaro mwira werhu aliro.” S’aliko, arh’alilonzeze kuderha oku Lazaro alyamire. Enyuma w’ahola, aderha ntya: “Lazaro afire.” (Yohana 11:11-14) Yesu alishushanyize olufu n’ero. Arh’aliderhere oku Lazaro aliri embingu, changwa haguma n’abantu b’omulala gwage bafaga mira. Arhan’aliderhere oku Lazaro aliri omu muliro gw’amalibuko. Arhanaderhaga oku Lazaro alifukire omu gwindi mubiri. Kwaliri kuguma nk’oku Lazaro akabere alyamire. Amandi mandiko me Biblia mashushanyize olufu n’ero linene. Ebiblia ederhere oku amango Stefano ayirhwaga, “aj’ero omu lufu.” (Matendo 7:60) Entumwa Paulo nayo, yayandikaga oku bakristu baguma “baliro omu lufu.”​—1 Wakorinto 15:6.

      8. Bichi biyerekene oku Yehova arhalemaga abantu yibafa?

      8 Amango Yehova alema Adamu na Eva, alisimire hagere olusiku bafa si? Nanga! Abalemaga yibalama esiku zoshi n’amagala mashinganene. Anabaha enyorha y’okulama esiku zoshi. (Muhubiri 3:11) Nta muzere osima oku abana bage bashaje n’okufa. Yehova naye arhakabisima. Aliko si, akaba Yehova arhulemaga yirhulama esiku n’amango, bulagurhe rhunafa?

      BULAGURHE RHUNAFA?

      9. Bulagurhe erhegeko Yehova ahaga Adamu na Eva, lirhalikomere?

      9 Omu bustani ye Edeni, Yehova alibwirire Adamu ntya: “Emirhi y’amalehe yoshi y’omu bustani, waka yilyako. . . . S’aliko, oku bilolere omurhi g’okumenya amenja n’amabi, orhakwanene oku gulyako, bulala olusiku wa gulyako, nji wafa.” (Mwanzo 2:9, 16, 17) Elyola rhegeko lyaliyunvikene, lirhanalikomere okulikenga. Kandi, Yehova yewalikwanene okubwira Adamu na Eva, echintu chinja n’echibi. Bakayerekene oku bakengere obukulu bwa Yehova n’oku basimisizwe na buli choshi alibahere, omu kukenga eby’ababwiraga.

      10, 11. a) Gurhe Shetani ashumikaga Eva? b) Bulagurhe ebi Adamu na Eva bajiraga byaliri bibi?

      10 Oku buhanya, Adamu na Eva bachishoga okurhakenga Yehova. Shetani abaza Eva ntya: “Bunali bukweri si, oku Mungu aderhere oku murhakwanene kulya kubuli murhi gw’amalehe guli omu bustani?” Eva amushubiza ntya: “Amalehe m’emirhi eli omu bustani, rhwakamalya. S’aliko, oku bilolere omurhi guli ahagarhi k’obustani, Mungu aderhere ntya: ‘Murhakwanene oku gulyako, . . . yi nji murhafa.’”​—Mwanzo 3:1-3.

      11 Shetani amubwira ntya: “Murhakafa. Bulala Mungu ayinji ok’olusiku mwa malyako, . . . nji mwaba kuguma naye, omu kumenya echinja n’echibi.” (Mwanzo 3:4-6) Shetani alilonzeze ayemeze Eva, oku yenyine akachishogere echintu chinja n’echibi. Anamubesha eju y’ebintu byakamuhikire amango akabulire kukenga; amubwira oku arhakafa. Eva alya elehe, ahekera na Adamu. Adamu na Eva baliyinji oku Yehova alibabwirire nji barhalyaga kw’elyola lehe. Aliko, bachishoga okurhakenga elyola rhegeko liyunvikene, lirhanakomere. Amango bajiraga ntyo, ahola bayerekana oku barhakengere Eshe oyunjulirene obuzigire. N’obola ntacho chakarhumire bajira ntyo!

      12. Gurhe Yehova achiyunvaga amango Adamu na Eva babulaga mukenga?

      12 Yehova aliyunvirhe ababere amango Adamu na Eva babula kumukenga! Rhurhole omufano: Wachihanganire okwawe koshi, omu kulemba mugala wawe na mwali wawe. Gurhe wakachiyunva amango bamabula kukukenga, n’okukola bilala wababuzaga? Okuderha okuli, wakayunva obabere bwenene.

      Okulemwa kwa Adamu

      Adamu arhengaga omu budaka mw’anashubire kugaluka

      13. Bichi Yehova alonzaga kuderha amango abwiraga Adamu ntya: “Omu budaka mu nji wanagaluka”?

      13 Omu kurhakenga Mungu, Adamu na Eva baheza obushobozi b’okulama esiku n’amango. Yehova abwira Adamu ntya: “Oli budaka, n’omu budaka mu nji wanagaluka.” (Osome Mwanzo 3:19.) Ebyola byalilonzeze kuderha oku Adamu akashubire kuba budaka. Byakabere nk’orhanachigeraga lemwa. (Mwanzo 2:7) Enyuma y’okujira echaha, afa; arhachibagaho.

      14. Bulagurhe rhunafa?

      14 Nka Adamu na Eva bakengaga Yehova, singa bachibaho kugera zene. S’aliko, amango babulaga kenga, bajira echaha, n’oku buzinda bafa. Echaha chili kuguma n’obulwala bukomere bwenene rhwashokwere kurhenga oku bazere berhu b’oburhanzi, Adamu na Eva. Rhweshi rhunafa, bulala rhwaburhirwe banyabyaha. (Waroma 5:12) Aliko, arhali bi Yehova alilonzeze abantu. Arhanasaga sima oku abantu bafe. Ne Biblia ederhere ok’olufu aba “mushombanyi.”—1 Wakorinto 15:26.

      OKUMENYA OKULI, KWARHUKULIRE OMU BUJA

      15. Okumenya okuli oku bilolere olufu, kwakarhukula omu buja. Bulagurhe rhwakaderha ntyo?

      15 Okumenya gurhe binaba enyuma y’olufu, kwarhukulire omu buja bwa bubeshi bunene. Ebiblia ederhere okw’abafire barhayunva malumwa, barhanababala. Rhurhakaganira nabo, nabo barhakaganira nerhu. Rhurhakabarhabala, nabo barhakarhurhabala. Rhurhakwanene okubayubaha, barhakana rhujira kubi. N’obola madini manene manaderha oku abafire banaja kulama ahandi hantu, nantyo rhwakabarhabala omu kuha abakulu b’amadini efuranga (yi ba bahunira changwa yi ba bajirira emisa). Aliko, amango rhwama menya okuli oku bilolere olufu, rhurhakachi shumikwa n’obola bubeshi.

      16. Bubeshi buchi amadini manayigiriza eju y’abafire?

      16 Shetani anakolesa amadini m’obubeshi omu kurhushumika, n’omu kurhuyemeza oku ey’abantu bafa, banagenderera kulama. Madini maguma, manaderha okw’amango omuntu amafa, hali ehintu hinamurhengamo higenderera okulama. Edini lyawe, linayigiriza ntyo si, changwa liyigiriza ebye Biblia ederhere eju y’abafire? Shetani anakolesa obubeshi, y’abantu barhayegera Yehova.

      17. Bulagurhe enyigirizo z’omuliro gw’amalibuko, zihezeza Yehova erenge?

      17 Eby’amadini manene manayigiriza, binagayisa bwenene. Omufano, madini maguma manaderha oku ababi banayorha bahya omu muliro gw’esiku n’amango. Obola bubeshi, bunahezeza Mungu erenge. Yehova arhakalerhera abantu amola Malibuko! (Osome 1 Yohana 4:8.) Rhurhole omufano: Muzere muguma ahane omwana wage omu kumuheba efune omu muliro. Gurhe wakawaza eju yage? Wakamubona okw’ali munizi. Orhakanasima chirho okamujira mwira wawe. Intyo ku Shetani asimire rhuwazage eju ya Yehova!

      18. Bulagurhe rhurhakwanene okuyubaha abafire?

      18 Madini maguma manaderha oku abantu banahindamuka bazimu enyuma y’okufa kwabo. Manaderha oku rhukwanene okubakenga n’okubayubaha bulala bakaba bera berhu benja, changwa bashombanyi babi bwenene. Bantu banene bayemerere obola bubeshi. Banayubaha abafire. Ahali h’okuharamya Yehova, banabaharamya. Aliko, oyibuke oku abafire, ntacho baba bamenyere. Rhurhakwanene okubayubaha. Yehova ye mulemi werhu, yena Mungu w’okuli. Rhukwanene okumuharamya yewe yenyine.​—Ufunuo 4:11.

      19. Okumenya okuli oku bilolere olufu, kurhuherhere nyungu zihe?

      19 Okumenya okuli oku bilolere olufu, kurhukulire omu buja bw’obubeshi buyigirizwa n’amadini. Kunarhurhabere okuyemera ebilagane binja bya Yehova oku bilolere esiku zayinja.

      20. Bichi esura ekulikireho yaganirira?

      20 Hamagera ebihe omukozi wa Mungu, Yubu, abazize ntya: “Nk’omuntu . . . amafa, akashuba kulama si?” (Yobu 14:14) Omu Biblia, Yehova arhuhere echishubizo chisimisize bwenene. Nji rhwabona echola chishubizo omu sura ekulikireho.

      a Bantu baguma bayinji oku enyuma y’olufu, eroho linagenderera okulama. Y’omenya binene, olole amahugulo me 17 kugera 18, bukurasa bwa 214 kugera 215.

      OKU BUGEKE

      OKULI KWO 1: EY’OMUNTU AFA, ARHACHIGENDERERA KULAMA

      “Abafire, ntacho baba bamenyere.”​—Muhubiri 9:5

      Gurhe binaba enyuma y’olufu?

      • Zaburi 146:3, 4; Muhubiri 9:6, 10

        Amango omuntu amafa, arhakachibona, arhakachiyunva, arhakanachiwaza.

      • Yohana 11:11-14

        Yesu alishushanyize olufu n’ero.

      OKULI KWA 2: NTA MANGO YEHOVA ASAGA LONZA ABANTU BAFE

      “Oku bilolere omurhi g’okumenya echinja n’echibi, orhakwanene oku gulyako, bulala olusiku wa gulyako, nji wafa.”​—Mwanzo 2:17

      Bulagurhe rhunafa?

      • Mwanzo 3:1-6

        Shetani abesha Eva eju y’ebintu byakamuhikire amango akabulire kukenga Mungu. Amango Adamu na Eva babulaga kukenga, bajira echaha, n’oku buzinda bafa.

      • Mwanzo 3:19

        Adamu afire; arhachibaho.

      • Waroma 5:12

        Echaha chili kuguma n’obulwala bukomere bwenene rhwashokwere kurhenga ku Adamu na Eva. Rhweshi rhunafa, bulala rhwaburhirwe banyabyaha.

      • 1 Wakorinto 15:26

        Ebiblia ederhere oku olufu aba “mushombanyi.”

      OKULI KWA 3: OKULI OKU BILOLERE OLUFU, KWARHUKULIRE OMU BUJA

      “Nk’omuntu . . . amafa, akashuba kulama si?” “Nalindira kugera amango echirhulirizo chani chayinja.”​—Yobu 14:14

      Okuli oku bilolere olufu kwarhukula omu buja. Bulagurhe rhwakaderha ntyo?

      • 1 Yohana 4:8

        Enyigirizo z’omuliro gw’amalibuko, zinahezeza Mungu obukenge. Yehova arhasaga sima haba n’omuguma alibuke ntyo.

      • Ufunuo 4:11

        Bantu banene banayubaha abafire. Banabaharamya ahali h’okuharamya Yehova. S’aliko Yehova, ye Mungu w’okuli. Nta windi rhwakaharamya, halekere yewe.

  • Nji haba obufuke!
    Bichi Ebiblia Erhuyigirize?
    • ESURA YA 7

      Nji Haba Obufuke!

      1-3. a) Bichi birhushwekere rhweshi? b) Gurhe Yehova nj’arhukulira olufu?

      OBE NKA WAWAZA: Bakubeshere oku wayirhire omuntu, banakuhebe omu mpamiko [prizo] akalamo kawe koshi. Ntako wakachijira y’oshwekulwa. Na nta bunihire ochiherhe eju y’akalamo kawe k’esiku zayinja. N’oku buzinda wanaheza obunihire boshi. S’aliko lusiku luguma wanayunva oku hali omuntu wakakushwekulisa, analaganyize okw’akurhabala! Gurhe wakachiyunva?

      2 Rhweshi rhushwekerwe n’olufu. Na ntacho rhwakajira yi rhulufuma. S’aliko Yehova akarhukuliralo. Alaganyize oku olufu, “mushombanyi werhu muzinda,” “arhakachibaho.”​—1 Wakorinto 15:26.

      3 Obe nka wawaza gurhe nji wachiyunva bwinja, amango orhakachiyubaha olufu! Omenye oku Yehova arhakakula olufu konyine. Nj’afula n’abafire. Owaze oku obusime ebyola byakakulerhera. Yehova alaganyize oku “balala boshi barhagwerhe obushobozi omu lufu” nji bashuba kulama. (Isaya 26:19) Che Biblia eyirikire “bufuke.”

      AMANGO OMUNTU RHUSIMIRE AMAFA

      4. a) Bichi byakarhurhuliza amango omuntu w’omulala gwerhu changwa mwira werhu amafa? b) Derha amazino ma bera baguma Yesu aliherhe.

      4 Amango omuntu w’omulala gwerhu changwa mwira werhu amafa, rhunayunva rhubabere n’okuvunika omurhima. Ntako rhwakachijira yi bashuba kulama. S’aliko, Ebiblia erhuhere echirhulirizo chinja. (Osome 2 Wakorinto 1:3, 4.) Rhulole omufano guyerekene oku Yehova na Yesu basimire okushubifula abazigirwa berhu; Yesu akazaga zigana kuja kulola bera bage basharhu: Lazaro na bali babo, Marta na Mariya. Ebiblia ederhere oku “Yesu akazaga kuzigira Marta na mwene wabo, na Lazaro.” Lusiku luguma Lazaro afa.​—Yohana 11:3-5.

      5, 6. a) Amango Yesu abona bali babo Lazaro na bera bage bababere, gurhe alichiyunvirhe? b) Bulagurhe okumenya oku Yesu aliyunvirhe ababere amango Lazaro afa byakarhurhuliriza?

      5 Yesu aja kurhuliriza Marta na Mariya. Marta ayunvirhe oku Yesu ayinjire, agenda kumulingira omunjira. Alisimire okubona Yesu, S’aliko amubwira ntya: “Nka waliri hanola, singa musheje werhu arhafire.” Yewe abona nka Yesu achereherwe. N’enyuma w’ahola, Yesu abona Mariya ali alaka. Omu kubona abantu bababere, ayunva ababere analaka. (Yohana 11:21, 33, 35) Alibabere bwenene kuguma n’oku nerhu rhunababala amango eyirhwalisimire amafa.

      6 Okumenya oku Yesu aliyunvirhe ababere, byakarhurhuliriza omu yindi njira. Ebyola biyerekene oku naye anagaya olufu, kuguma nk’oku Yehova naye analugaya. (Yohana 14:9) Yehova akamala olufu esiku zoshi, na hanola hofi kw’anajira.

      “LAZARO, YINJA ENOLA MBUGA!”

      7, 8. a) Bulagurhe Marta arhalisimire bakule ebale lyalichingire eshinda ya Lazaro? b) Bichi Yesu alijirire Lazaro?

      7 Eshinda ya Lazaro yalichingirwe n’ebale lizibuzibu. Yesu ahikire, aja embere z’eshinda, aderha ntya: “Mukule elyola bale.” S’aliko Marta arhalisimire bakule elyola bale bulala omubiri gwa Lazaro gwali gwamalire siku ene omu shinda. (Yohana 11:39) Arhalimenyere ebi Yesu akola kujira y’arhabala musheje wabo.

      Yesu amafula Lazaro. Omulala n’abera ba Lazaro basimire bwenene

      Owaze obusime abantu b’omulala n’abera ba Lazaro baliherhe amango afuka.​—Yohana 11:38-44

      8 Bakula ebale, nantyo Yesu aderha ntya: “Yinja enola mbuga!” Marta na Mariya babona echintu chisomezwe; Lazaro ahuluka omushinda. (Yohana 11:43, 44) Yesu afula Lazaro! Lazaro ashuba kusimira obuguma-guma bwage haguma n’omulala gwage na bera bage. Bakamuhobere, bakamuhumireko chiro n’okuganira naye. Chisomerene chikwirire bwenene!

      “MWANA W’OBUNYERE INKUBWIRIRE, YUMANGA!”

      9, 10. a) Inde wahaga Yesu obuhashe b’okufula abafire? b) Bulagurhe engani z’obufuke zirhuherhere akamaro?

      9 Yesu alemaga afula abantu oku misi yage yenyine si? Nanga. Embere afule Lazaro, arhanga salira emwa Yehova. Yehova naye amuha obuhashe b’okumufula. (Osome Yohana 11:41, 42.) Arhali Lazaro yenyine walifukire.a Kandi Ebiblia ederhere oku bilolere omwana w’obunyere wa myaka 12, w’alilwere bwenene. Eshe Yayiro alikola ahwererwe n’okuntu akamubukisa. Arhebereza Yesu amufumye. Oyola munyere yenyine ye waliri mwana Yayiro aliherhe. Oku anali aganira na Yesu, balume baguma bayinja mubwira ntya: “Mwali wawe afire! Bulagurhe oliwabulisa Mwalimu omurhula?” Aliko Yesu abwira Yayiro ntya: “Orhayubahaga, ogwarhe obwemere konyine, omwana wawe achungulwa.” Enyuma w’ahola, Yesu aherekeza Yayiro emwage. Babere bali hofi n’ahambuga, Yesu abona n’okuyunva abantu bali balaka. Ababwira ntya: “Muleke okulaka, bulala arhafire s’aliko aliro.” Abazere b’oyola mwana w’obunyere bachibaza bichi alonzaga kuderha. Yesu abwira abantu baliri omu nju bahuluke. Aheka Yayiro na mukage omu chumba omwana wabo alilyamiremo. Amufarha efune kubuyabuya, amubwira ntya: “Mwana w’obunyere, inkubwirire: Yumanga!” Aho han’ahola, ayumanga, arhondera kulambagira. Owaze busime bungana gurhe abola bazere baliyunvirhe amango Yesu afula omunyere wabo! (Marko 5:22-24, 35-42; Luka 8:49-56) Kurhenga olola lusiku, buli kubona k’oyola munyere wabo, bakazaga kuyibuka ebi Yehova abakoleraga kugerera Yesu.

      10 Abantu Yesu afulaga balishubire kufa. Ezola ngani z’obufuke, zirhuherhere akamaro, bulala zirhuhere obunihire b’okuli, oku Yehova asimire okufula abafire, nj’anabikola.

      BICHI ENGANI Z’OBUFUKE, ZAKARHUYIGIRIZA?

      Abantu yi balola gurhe Petro ali afula Dorkasi

      Entumwa Petro yafulaga omukazi w’omukristu waliyirikirwe Dorkasi.​—Matendo 9:36-42

      Omushumba-kazi yahobera omugala wamamala kufulwa na Eliya

      Eliya afulaga omwana w’omushumba-kazi.​—1 Wafalme 17:17-24

      11. Bulagurhe engani y’obufuke bwa Lazaro eyerekene oku ebiyandikirwe omu chitabu cha Muhubiri 9:5, bili by’okuli?

      11 Ebiblia ederhere oku abafire “ntacho bayinji.” (Muhubiri 9:5) Engani y’obufuke bwa Lazaro ebiyemezeze. Amango Lazaro aliri omu shinda, “ntacho aliyinji.” Aliri nk’oliro, nk’oku Yesu anaderhaga.—Yohana 11:11.

      12. Bichi biyemezeze oku Lazaro alifukire?

      12 Bantu banene balibwene gurhe Yesu afula Lazaro. Chiro n’abashombanyi ba Yesu baliyinji oku alikolere echola chisomerene. Lazaro alishubire kulama, n’okola kwayerekana oku alifukire. (Yohana 11:47) Bantu banene baliyinjire kulola Lazaro, n’omu kumubona, bayemera oku Mungu ye warhumaga Yesu. S’aliko abashombanyi ba Yesu barhalisimire, bahigirira kumuyirha n’okuyirha Lazaro.​—Yohana 11:53; 12:9-11.

      13. Bichi biyemezeze oku Yehova nj’afula abafire?

      13 Yesu aliderhere oku “boshi bali omu shinda z’olwibuko” nji bafuka. (Yohana 5:28) K’okuderha oku balala bantu boshi Yehova ayibukire, nji bashubakulama. S’aliko, bihemere Yehova ayibuke byoshi oku bilolere omuntu y’amufula. Byakagalikana si? Nechi. Hali emiliyare y’enyenyezi, na zoshi Ebiblia ederhere oku Yehova aziyinji amazino. (Osome Isaya 40:26.) Akaba akayibuka ezino lya buli nyenyezi, nj’ayibuka buzira chibazo buli chintu oku bilolere balala nj’afula. Okuba ye walemaga ebintu byoshi, aherhe obuhashe b’okufula abafire.

      14, 15. Ebi Yubu aderhaga oku bilolere obufuke, bichi byakarhuyigiriza?

      14 Yubu aliri muntu mwimana embere za Yehova. Alibazize ntya: “Nk’omuntu [. . .] amafa, akashuba kulama si?” Enyuma w’ahola, abwira Yehova ntya: “Nji wahamagala, nani nanakushubiza. Nji walindira oku nyorha nene akasi k’efune zawe.” Yubu aliyemerere oku nji haba obufuke. Analimenyere oku Yehova yalindira oku nyorha amango nj’afula abafire.​—Yobu 14:13-15.

      15 Gurhe onachiyunva amango wamawaza oku bilolere obufuke? Okumenya oku Yehova asimire okufula abafire, kurhurhulirize. Nkabaga ona chibaza ntya: “Abantu b’omulala gwani n’abera bani nabo nji bafuka si?” Inde nji wafuka? N’aba Mungu nj’afula, ngahe nji balama? Rhulole ebye Biblia ederhere.

      NJI “BAYUNVA OMULENGE GWAGE, BANAHULUKA”

      16. Gurhe akalamo nji kabera balala nji bafuka oku gulu?

      16 Abantu bafulwaga mira, balishubire kulama n’abantu b’omulala gwabo n’abera babo hanola oku gulu. Binji byaba n’omu siku zayinja, s’aliko binji byakwira bwenene kulusha. Bulagurhe? Bulala abantu nji bafuka oku gulu nji balama esiku zoshi. Nji banalama omu gulu lirhali kuguma n’elili zene. Harhakachiba amavita, obunizi n’amalwala.

      17. Inde nji wafuka?

      17 Inde nji wafuka? Yesu aliderhere oku “boshi bali omu shinda z’olwibuko nji bayunva omulenge gwage banahuluka.” (Yohana 5:28, 29) Ufunuo 20:13 ederhere ntya: “Enyanja yashala emifu elimo, n’olufu n’eshinda byahana emifu elimo.” K’okuderha oku bantu banene nji bashuba kulama. N’entumwa Paulo yaliderhere oku nji haba “obufuke bwa ab’okunali n’abarhali b’okunali.” (Osome Matendo 24:15.) Bichi ebyola bilonzeze okuderha?

      Aba nji bafuka omu Paradizo, nji bashuba kulama n’abazigirwa babo

      Abafire nji bafuka omu Paradizo, banashuba kulama haguma n’abazigirwa babo

      18. “Ab’okunali” nji bafuka, ba bantu bachi?

      18 Ahakagarhi “ka ab’okunali,” hali abakozi ba Yehova balilamire embere Yesu ayinje kunola gulu. Omufano: Nowa, Abrahamu, Sara, Musa, Rutu na Esta nji bafuka, banalama kunola gulu. Esura ye 11 y’echitabu cha Waebrania ederhere oku bilolere baguma mw’abola balume n’abakazi. Abakozi ba Yehova bali bafa mu zinola siku, nabo nji bafuka si? Nechi, bulala nabo bali omu chigusho “cha ab’okunali.”

      19. a) “Abarhali b’okunali” ba bantu bachi? b) Bushobozi buhe Yehova nj’aha “abarhali b’okunali”?

      19 Ahakagarhi “k’abarhali b’okunali,” hali bantu banene bafire, barhanabonaga gurhe bakayiga okumenya Yehova. Yehova arhabayibagire. Nj’abafula, anabahe obushobozi b’okuyiga eju yage bamumenye n’okumuharamya.

      20. Inde nj’orhakafuka?

      20 Ebyola biderhere oku abafire boshi nji bafuka si? Nanga. Yesu aliderhere oku hali bantu baguma barhakafuka. (Luka 12:5) Inde nji waderha akaba omuntu afuka, changwa nanga? Yehova ye muchashinja mukulu, s’aliko ahere Yesu naye obukulu b’okuba “muchashinja w’abazene n’abafire.” (Matendo 10:42) Inde nj’orhakafuka? Buli muntu yeshi ochibirwe olushinja oku ali mubi, orhanalonzeze okuhindamuka. Olole amahugulo me 19, bukurasa bwa 215.

      OBUFUKE BW’AB’OKULAMA EMBINGU

      21, 22. a) Balala bafuka yi baja kulama embingu, mubiri guli gurhe bahabwa? b) Inde waliri murhanzi okufuka y’aja kulama embingu?

      21 Ebiblia ederhere oku hali bantu baguma nji bajilama embingu. Amango omuntu amafuka y’alama embingu, arhafuka n’omubiri g’omuntu. Anahabwa omubiri gw’eroho, k’okuderha, mubiri guli kuguma n’ogwa bamalayika.

      22 Yesu ye waliri murhanzi okufuka y’aja kulama embingu. (Yohana 3:13) Enyuma ya siku esharhu ayirhirwe, Yehova amufula. (Zaburi 16:10; Matendo 13:34, 35) Arhafukaga n’omubiri g’omuntu. Entumwa Petro ederhere oku “afaga omu mubiri, s’aliko ajirwa muguma-guma omu roho.” (1 Petro 3:18) Yesu ashuba kuba malayika oherhe emisi! (1 Wakorinto 15:3-6) S’aliko Ebiblia ederhere oku hali abandi nji bafuka yibalama embingu.

      23, 24. Bande bali “chigusho chigeke” Yesu aderhaga, banalibanga?

      23 Embere Yesu afe, alibwirire abanafunzi bage ntya: “Namagenda kubarheganyiza enafasi.” (Yohana 14:2) Alilonzeze okuderha oku baguma omu banafunzi bage bakafukire yi baja kulama embingu haguma naye. Bakabere banganachi? Yesu aliderhere oku bakabere “chigusho chigeke.” K’okuderha oku barhakabere banene. (Luka 12:32) Entumwa Yohana yalihanire oluganjo lwabo l’okuli; abona Yesu “ayumangire oku musozi gwe Sayuni [embingu], na haguma naye 144 000.”​—Ufunuo 14:1.

      24 Mango machi abola bakristu 144 000 bakafukire? Nk’oku Ebiblia ederhere, bakarhondere okufuka amango Yesu abaga mwami embingu. (1 Wakorinto 15:23) Rhulamire mw’echola chihe, na banene mw’abola bakristu 144 000 bafukire mira banaja embingu. Abachili oku gulu, amango bamafa, han’ahola, banafuka banaja embingu. S’aliko hanola hofi, bantu banene bafuka, banalama omu Paradizo oku gulu.

      25. Bichi rhwayiga omu sura ekulikireho?

      25 Hanola hofi, Yehova akula abantu omu buja b’olufu. Olufu lurhakachibaho! (Osome Isaya 25:8.) Aliko si, bichi abola bakristu 144 000 nji baja kujira embingu? Ebiblia ederhere oku nji baba bami b’Obwami haguma na yesu. Esura ekulikireho, yaganira binene oku bilolere obola Bwami.

      a Ebiblia ederhere oku hali bantu banene balifukire (emisole, abashaja, abalume, abakazi, abaizraeli n’abarhali banaizraeli). Wabisoma omu: 1 Wafalme 17:17-24; 2 Wafalme 4:32-37; 13:20, 21; Matayo 28:5-7; Luka 7:11-17; 8:40-56; Matendo 9:36-42; 20:7-12.

      OKU BUGEKE

      OKULI KWO 1: YEHOVA NJ’AKULA OLUFU

      “Omushombanyi muzinda orhakachibaho, luli lufu.”​—1 Wakorinto 15:26

      Chirhulirizo chihe ch’okuli Ebiblia erhuhere?

      • 2 Wakorinto 1:3, 4

        Amango omuntu w’omulala gwerhu changwa mwira werhu amafa, rhunababala bwenene n’okuvunika omurhima. S’aliko Ebiblia erhuhere echirhulirizo ch’okuli.

      • Isaya 25:8; 26:19

        Yehova aherhe obuhashe b’okukula olufu esiku zoshi. Nj’anafula abafire.

      OKULI KWA 2: RHWAKAYEMERA OKU NJI HABA BUFUKE

      “Mwana w’obunyere, inkubwirire: Yumanga!” ​—Marko 5:41

      Bulagurhe rhwakayemera oku nji haba bufuke?

      • Yohana 11:1-44

        Yesu alifulire Lazaro.

      • Marko 5:22-24, 35-42

        Yesu alifulire omwana w’obunyere.

      • Yohana 11:41, 42

        Yesu alifulire abafire kugerera obuhashe Yehova amuhaga.

      • Yohana 12:9-11

        Bantu banene balibwene oku Yesu afula abafire. Chiro n’abashombanyi ba Yesu balimenyere oku aliherhe obola buhashe.

      OKULI KWA 3: YEHOVA NJ’AFULA EMILIYARE Y’ABANTU

      “Nji wahamagala, nani nanakushubiza. Nji walindira oku nyorha nene akasi k’efune zawe.”​—Yobu 14:13-15

      Inde nji wafuka?

      • Yohana 5:28, 29

        Balala bantu boshi Yehova ayibukire, nji bafuka.

      • Matendo 24:15

        Ab’okunali n’abarhali b’okunali, nji bafuka.

      • Isaya 40:26

        Yehova aba ayibukire ezino lya buli nyenyezi. K’okuderha oku nj’ayibuka buzira chibazo buli chintu oku bilolere abantu nj’afula.

      OKULI KWA 4: BANTU BAGUMA BAFUKIRE YI BAJA KULAMA EMBINGU

      “Namagenda kubarheganyiza enafasi.”​—Yohana 14:2

      Inde wafukire y’aja kulama embingu?

      • 1 Petro 3:18

        Yesu ye waliri w’oburhanzi kufuka y’aja kulama embingu.

      • Luka 12:32

        Yesu aliderhere oku baguma omu banafunzi bage bakafukire, banaja kulama embingu,

      • Ufunuo 14:1

        Yehova achishogere bantu 144 000 yi baja kulama embingu.

Ebitabu by’Ekihavu (2014-2025)
Orhengemo
Ojemo
  • Ekihavu
  • Orhumire abandi
  • Eby'osima
  • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
  • Amakanuni m'Okukolesa Esite
  • Amakanuni
  • Amakanuni m'Okubika Esiri
  • JW.ORG
  • Ojemo
Orhumire abandi