MWAZI G’OKUYIGA 41
Wakagwarha Obusime b’Okuli
“Ogwerhe obusime ali buli yeshi onayubaha Yehova, n’okulambagira omu njira zage.”—ZB. 128:1.
OLWIMPO 110 “Shangwe ya Yehova”
OKU BUGEKEa
1. Nka gurhe omwishingo gwerhu gwakarhengerera oku by’ekiroho rhukeneere?
OBUSIME b’okuli burhali busime omuntu anagwarha mu kasanzi kageke. Bwakagenderera omu kalamo koshi k’omuntu. Nka gurhe? Yesu alifasiriye echola omu Mahubiri Mage m’oku Musonzi. Yesu aderha ntya: “Abagwerhe obusime bali balala bamenyere oku bakenere Mungu.” (Mt. 5:3) Yesu alimenyere oku abantu balemwaga na nyorha nene y’okumenya n’okuharamya Omulemi wabo Yehova Mungu. Obola “b’obulagirire bw’ekiroho.” Bulala Yehova ali “Mungu w’obusime,” balala banamuharamya nabo bakagwarha obusime.—1 Ti. 1:11.
“Abasimire bali balala bali balibuzwa okwenge banakulikiza okunali.”—Mt. 5:10 (Olole echifungo cha 2-3)d
2-3. a) Nk’oku Yesu aderhaga, bandi bahe bakagwarha obusime? b) Bichi rhwashambalako mu gunola mwazi na bulagurhe echola chili ch’akamaro?
2 Ka rhwakagwarha obusime amango monyine nta chibazo rhugwerhe? Nanga. Omu Mahubiri Mage m’oku Musonzi, Yesu aliderhere chintu chiguma chisomeze. “Chiro na balala bali omu mishibo,” nkabaga bali bachiyunva banya-magosa eju y’ebyaha byabo changwa bulala bagwerhe ebibazo bikomere omu kalamo kabo, nabo bakagwarha obusime. Yesu aliderhere ebila binwa byenebi oku bilolere “balala bali balibuzwa okwenge banakulikiza okunali” changwa balala bali “badukangwa” bulala bali banafunzi ba Kristu. (Mt. 5:4, 10, 11) Aliko si, gurhe omuntu akagwarha obusime anali omu bibazo changwa omu hali zili nk’ezola?
3 Yesu aliri arhuyigiriza oku rhwakagwarha obusime b’okuli omu kuyeneza obulagirire bwerhu bw’ekiroho n’okuyegera Mungu s’arhali okugwarha ehali zikwirire omu kalamo kerhu. (Yak. 4:8) Nka gurhe rhwakajira ntyo? Mu gunola mwazi, rhwashambala ku bintu bisharhu by’akamaro byakarhulerhera obusime b’okuli.
OYINJE WASOMA N’OKUYIGA EBIBLIA
4. Chintu chihe ch’oburhanzi rhukwanene kujira yi rhugwarha obusime b’okuli? (Zaburi 1:1-3)
4 ECHINTU CHA 1: Yi rhugwarha obusime b’okuli, rhukwanene kuyinja rhwasoma n’okuyiga Ebiblia. Yesu alihuzenye Echinwa cha Mungu n’ebilyo. Abantu n’ebindi bilemwa bigwerhe obuguma-guma, byoshi bikenere kulya yi bigenderera kulama. Aliko abantu bonyine babakasoma Echinwa cha Mungu. Banakenere kujira ntyo. Echola che charhumaga Yesu aderha ntya: “Omuntu arhakalama oku mugati gonyine, s’aliko n’oku buli chinwa chirhengere omu bunu bwa Yehova.” (Mt. 4:4) Bobola, rhurhakwanene kuleka chiro na lusiku luguma lugere buzira kusoma Echinwa cha Mungu ch’akamaro, k’okuderha Ebiblia. Mwandisi muguma w’ezaburi aliderhere ntya: ‘Ogwerhe obusime ali olala muntu onasimiswa n’esheriya ya Yehova n’okuyisoma ezuba n’obudufu.’—Osome Zaburi 1:1-3.
5-6. a) Bichi rhwakayiga omu Biblia? b) Mu njira ehe rhwakasoma mw’Ebiblia enarhurhabale?
5 Bulala Yehova arhuzigiire, kugerera Ebiblia, arhuyerekere ebi rhukwanene kujira yi rhugwarha obusime omu kalamo. Rhunamenya omuhigo gwage guli guhe oku bilolere akalamo kerhu. Rhunayiga gurhe rhwakajira yi rhugwarha obwira bukomere haguma naye n’a bichi rhwakajira y’arhubabalira ebyaha byerhu. Kandi rhunayiga oku bilolere obulangalire bukwirire bwenene arhulaganyize oku bilolere amango mayinjire. (Yer. 29:11) Ezola nyigirizo z’okuli rhunayiga kurhenga omu Biblia zinarhuma omurhima gwerhu gwagwarha obusime bunene!
6 Rhumenyere oku, Ebiblia eyunjulirene mahano manene m’okurhurhabala omu kalamo kerhu ka buli lusiku. Rhwakagwarha obusime amango rhwamakolesa amola mahano. Chiro n’amango wamayunva ovunikire omurhima eju y’ebibazo by’akalamo, orhole akasanzi k’okusoma Echinwa cha Yehova n’okuchikengeerako. Yesu aliderhere ntya: “Abagwerhe obusime bali balala banayunva echinwa cha Mungu n’okuchikenga!”—Lu. 11:28.
7. Bichi byakakurhabala oyunguke bwenene n’ebisanzi onageza oli wasoma Echinwa cha Mungu?
7 Amango oli wasoma Echinwa cha Mungu, orhole akasanzi k’okusiimira ebi wamasoma. Rhurhole omufano, ka wachigerere kujira ntya? Muntu mulebe avuyire ebilyo osima bwenene. Aliko nkabaga orhagwerhe ebisanzi by’okulya ebyola bilyo changwa ohugirwe bulala oli wawaza ku bintu binene. Naho wanalya juba-juba buzira kuyunva obununu bw’ebyola bilyo. Ey’oja mala kulya, wanarhegera oku walire juba-juba n’oku wakalonzeze orhulere oje wasiimira akola kalyo. Intyo ku byakanaba amango rhuli rhwasoma Ebiblia. Mango maguma rhwakasoma juba-juba eyi rhurhasiimira kweri oburhumwa bwayo. Orhole akasanzi k’okusiimira eby’oli wasoma omu Chinwa cha Mungu; oyunve emilenge y’abali baderha, onawaze oku byoli wasoma. Okujira ntyo kwakulerhera busime bunene.
8. Nka gurhe “omuja mwimana onakengukire” ali akola akasi kage? (Olole n’amahugulo m’eshishi.)
8 Yesu ashimikire “omuja mwimana onakengukire” ayinje arhuha ebilyo by’ekiroho omu kasanzi kakwanene, nechi kweri, rhunali rhwahabwa ebilyo binja by’ekiroho.b (Mt. 24:45) Buli chintu choshi omuja mwimana anarhurheganyiza chiba chiyumangiire ahanene oku chinwa cha Mungu. (1 Te. 2:13) Ebyola bilyo by’ekiroho binarhurhabala rhumenye amawazo ma Yehova nk’oku mayerekenwe omu Biblia. Che chinarhuma rhunasoma amagazeti g’Omunara g’Omulanzi na Amuka! n’emyazi eli oku jw.org. Rhunarheganya embuganano y’ahagarhi k’eboso n’eyokubuzinda bw’eboso. Rhunalola eprograme ya JW Télédiffusion ya buli mwezi amango yabonekene. Amango rhuchizerere oku rhuli rhwagenderera kusoma n’okuyiga Ebiblia, rhwanaja rhwagala kujira echintu cha kabiri rhukwanene kujira yi rhugwarha obusime b’okuli.
OKENGE AMAKANUNI MA YEHOVA
9. Chintu chihe cha kabiri chakarhurhaba rhugwarhe obusime b’okuli?
9 ECHINTU CHA 2: Yi rhugwarha obusime b’okuli, rhukwanene kukenga amakanuni ma Yehova. Mwandisi muguma we zaburi ayandikaga ntya: “Abagwerhe omwishingo bali balala banayubaha Yehova, banalambangira omu njira zage.” (Zb. 128:1) Okuyubaha Yehova, kuli kumukenga bwenene n’okuyaka kujira buli chintu choshi-choshi chakamugayisa. (Mez. 16:6) Bobola rhunajira okwerhu koshi yi rhukenga amakanuni ma Yehova mali omu Biblia maderhere oku bilolere ebinja n’ebibi. (2 Ko. 7:1) Rhwagwarha obusime amango rhuli rhwajira ebintu Yehova anasiima n’okulekana n’eby’anashomba.—Zb. 37:27; 97:10; Ro. 12:9.
10. Nk’oku Waroma 12:2 ederhere, bichi rhwabo rhukwanene kujira?
10 Osome Waroma 12:2. Omuntu akamenya oku Yehova ye gwerhe oburhwali b’okuderha bintu bihe bili binja n’ebili bibi, aliko kandi akwanene kukenga amakanuni ma Yehova. Omufano, omuntu akamenya oku oburhegesi b’obukwanene kuheba h’esheriya oku bilolere ebintensi omutugari gukwanene kugenderako omu barara. Aliko akafunda bwakenga ezola sheriya. Naho, anaj’alibisya omutugari bwenene kurhalusya olugero. Rhunayerekana kugerera olugenzi lwerhu oku kweri okukenga amakanuni ma Yehova che chintu chinja bwenene omu kalamo. (Mez. 12:28) Daudi alichiyunvirhe ntyo, n’echola charhuma aderha ntya oku bilolere Yehova: “Wamenyeseze enjira y’akalamo. Embere zawe hali mwishingo gunene; hali busime ekulyo kwawe esiku n’amango.”—Zb. 16:11.
11-12. a) Amango rhugwerhe omulago changwa rhuvunikire omurhima, bichi rhukwanene kuchilangako? b) Nka gurhe ebinwa bili omu Wafilipi 4:8 byakarhurhabala amango rhuli rhwachishoga eby’okuchisimisamo?
11 Amango rhuchiyunvirhe rhulagire changwa rhuvunikire omurhima, rhwakachiyunva nka rhukenere kujira chintu chilebe chakarhurhabala rhuleke kulaga ejuu y’ebibazo byerhu. Okola kurhali kubi, aliko birhuhemere rhube merangwe yi rhurhajira chintu chilebe Yehova anashomba.—Efe. 5:10-12, 15-17.
12 Omu maruba mage ayandikiraga Abanya-filipi, entumwa Paulo abaheba omurhima bagenderere kuwaza oku bintu ‘by’okunali, . . . bichere, . . . Byoshi bikwanenwe kusimwa, [na] buli ngeso nyinja.’ (Osome Wafilipi 4:8.) Chiro akaba oku Paulo arhaliri aderha oku bilolere ebintu by’okuchisimisa, eby’ayandikaga bikwanene kurhurhabala amango rhuli rhwachishoga ebintu rhwachisimisamo. Ochihangane oderhe omu bwenge bwawe ebiderherwe m’ogula mustari omu bindi binwa. Omufano, wakajira ntya: Waza akaba enyimpo onayunviriza ziba zichere, evideo onalola n’ebitabu onasoma biba m’wengeso zinja, n’ankaba amasharha mawe m’evideo makwanene kusingizwa. Okujira ntyo kwakurhabala orhegere ebi Mungu akayemera n’ebi arhakayemera. Rhulonzeze kukulikira omu kalamo kerhu amakanuni m’enyanya ma Yehova. (Zb. 119:1-3) Naho, n’ezamiri zichere, rhwakaja rhwajira echintu chikulikireho chakaja charhurhabala rhugwarhe obusime b’okuli.—Mdo. 23:1.
OHIRE OBUHARAMYE BWA YEHOVA EMBERE OMU KALAMO KAWE
13. Chintu chihe cha kasharhu chakarhurhaba rhugwarhe obusime b’okuli? (Yohana 4:23, 24)
13 ECHINTU CHA 3: Ochihangane kuheba embere emparamyo ya Yehova omu kalamo kawe. Yehova yi warhulemaga, bobola rhukwanene kumuharamya. (Ufu. 4:11; 14:6, 7) K’okuderha, echintu ch’akamaro bwenene omu kalamo kerhu chikwanene kuba kuharamya Yehova nk’oku alonzeze rhumuharamye, k’okuderha, “kugerera eroho n’omu kuli.” (Osome Yohana 4:23, 24.) Rhulonzeze eroho lya Mungu lirhuyerekeze omu buharamye bwerhu yibufarhana n’enyigirizo z’okuli zili omu Chinwa chage. Rhukwanene kuheba obuharamye bwerhu embere chiro akaba rhulamire omu chihugo akasi kerhu kalahizwemo changwa omu chihugo rhurhayemererwe kukoleramo makasi merhu malebe. Kugera zene, bene-berhu barhalukire 100 bashwekerwe bulala bali Bahamirizi ba Yehova konyine.c Aliko chiro akaba ntyo, bali bajira nk’oku bakanagala yi basalira n’okushambala n’abandi oku bilolere Mungu werhu n’Obwami bwage! Amango abantu bali barhudukanga changwa kurhulibuza, rhugwerhe obusime bulala Yehova ali arhurhabala rhulembere n’oku nj’arhuhemba.—Yak. 1:12; 1 Pe. 4:14.
OMUFANO
14. Bichi byahikiraga musole muguma omu Tajikistan, na bulagurhe?
14 Bene-berhu n’a bali-berhu baguma bahurene ebibazo bikomere, aliko baligenderere kugwarha obusime b’okuli bulala balijirire ebila bintu bisharhu rhwamamala kuganirako. Waza oku byahikiraga mwene-werhu ogwerhe myaka 19 oyirikirwe Jovidon Bobojonov, w’omu Tajikistan, amango alahira kuja omu chisoda. Omu Siku 4, Mwezi gwe 10, 2019, bamukula aha mwabo n’echingufu n’okumukabula omu pirizo mu myezi minga ntya, n’okumukolera nka nyakola-amaligo. Bihugo binene byayamamaza okola kukolerwa ntyo n’omulyagane. Byayamamaza oku alishurhirwe n’okumuhidika ajire echilapo ch’echisoda, mpu anayambale echisugutu (eteni y’abasoda). Enyuma w’ahola bamuchira olubanja n’okumurhuma omu nkambi y’amalibuko, na buzinda prezida w’echola chihugo amubabalira n’okuderha oku bamushwekule. Mw’akola kasanzi koshi, Jovidon agendereza obushwekerezi bwage n’obusime bwage. Nka gurhe? Omu kugenderera kurhegera obulagirire bwage bw’ekiroho.
Jovidon aliri asoma n’okuyiga Ebiblia, aliri akenga amakanuni ma Yehova, n’okuheba obuharamye bwa Yehova embere omu kalamo kage (Olole echifungo che 15-17)
15. Gurhe Jovidon aliri apata akalyo k’ekiroho amango aliri omu pirizo?
15 Amango aliri omu pirizo, Jovidon agenderera kuyiga oku bilolere Yehova, chiro akaba oku arhali gwerhe Ebiblia changwa chiguma omu bitabu byerhu. Nka gurhe byashobokaga? Bene-berhu na bali-berhu ba mw’echola chihugo bayinja bamulerhera akalyo n’okuyandika olwandiko l’olusiku oku bigapo bamushaniraga mw’akalyo. Echola chamurhabala ayinje asoma Ebiblia buli lusiku n’okuyikengeerako. Amalire kushwekulwa omu pirizo, ahaana elila hano ku balala boshi barhasaga kuhurana ebibazo bikomere: “Kuli kw’akamaro bwenene okolese obuhuru bwawe omu kuyongera obumenyi bwawe ku Yehova omu kusoma Echinwa chage n’ebitabu byerhu.”
16. Bichi Jovidon alisezeze k’obwenge bwage?
16 Mwene-werhu aliri akenga amakanuni ma Yehova omu kalamo kage. Mwene-werhu arhaliri agenderera kuwaza oku nyifinjo zibi arhanajiraga ebintu bibi, aliko agenderera kuseza obwenge bwage oku bintu Yehova anasiima. Jovidon aliri asiimira ebintu binja Yehova alemere. Buli sezi, aliri azuswa n’emilenge y’enyunyi zili za lyogola. Ebudufu aliri alolereza omwezi n’enyenyezi. Aderha ntya: “Ezola mpembo zirhengere emwa Yehova, zalinderhere obusiime n’okumpeba omurhima.” Amango rhugwerhe eshukurani oku bintu by’ekiroho n’eby’omubiri Yehova ali arhuha, omurhima gwerhu gwagwarha omwishingo, n’ogola mwishingo gwanarhurhabala rhugale kulembera.
17. Nka gurhe ebinwa bili omu 1 Petro 1:6, 7 byakakoleswa oku muntu oli omu hali eli nk’eya Jovidon?
17 Kandi, Jovidon alihebere embere emparamyo ya Yehova omu kalamo kage. Alimenyere ok’okugendereza obushwekerezi bwage emwa Mungu w’okuli chili chintu ch’akamaro. Yesu aliderhere ntya: “Biyandikirwe, ‘Yehova Mungu wawe yenyine y’okwanene kuharamya, na yewe yenyine y’okwanene okolere akasi kachesibwa.’” (Lu. 4:8) Ba komanda n’abasoda balilonzeze kulahiza Jovidon aleke kukolera Yehova. Aliko ayinja asalira Yehova bwenene na buli lusiku aliri amuhema amurhabale agenderere kubera mwimana embere zage. Chiro akaba oku Jovidon alikolerwe kubi, agenderera kubera mwimana emwa Yehova. Zene, akala agwerhe busime bunene bulala akola agwerhe chintu chilebe arhaligwerhe embere akuulwe emwabo n’echingufu, okushurhwa, n’okushwekwa. Akala agwerhe obwemere bukomere bulala obwemere bwage bwageregezwe.—Osome 1 Petro 1:6, 7.
18. Nka gurhe rhwakagenderera kugwarha obusiime?
18 Yehova amenyere ebi rhukenere yi rhugwarha obusime b’okuli. Nka wamajira ebyola bintu bisharhu byakakurhabala ogwarhe obusiime b’okuli, wakagenderera kugwarha obusiime chiro akaba oli wahurana ebibazo bikomere. Naho, nawe wakaja waderha ntya: “Abagwerhe obusime bali bantu Mungu wabo ali Yehova!”—Zb. 144:15.
OLWIMPO 89 Tii juu Ubarikiwe
a Bikomerere bantu banene okugwarha obusime bulala bali babulonzeza omu njira zibi omu kukulikiranya eby’okuchisimisa, obuchire, okumenyikana, changwa obukulu. Aliko amango Yesu aliri oku gulu, alibwirire abantu okuntu bakagwarha obusime. Mu gunola mwazi rhwashambala ku bintu bisharhu byakarhurhabala rhugwarhe obusime b’okuli.
b Olole omwazi “Unapata ‘Chakula kwa Wakati Unaofaa’?” (K’Oli Wahabwa Ebilyo omu Kasanzi Kakwanene?) guli omu Munara g’Omulanzi gwa Siku 15, Mwezi gwa 8, 2014.
c Y’omenya myazi minene, olonze emyazi oku bilolere “Abashwekerwe eju y’Obwemere Bwabo” oku jw.org.
d AMAFASIRIYO M’EFOTO: Eyila foto eyerekene okuntu ababo Bahamirizi bali bashigikira owabo Muhamirizi wafarhirwe n’okuhekwa oku tribinali y’ajisambiswa.