MWAZI G’OKUYIGA 42
“Abagwerhe Obusime Bali Balala Bagenderere Kubera Beshwekerezi” ku Yehova
“Abagwerhe obusime bali balala bagenderere kubera beshwekerezi . . . , ku Yehova.”—ZB. 119:1, mahugulo m’eshishi.
OLWIMPO 124 Tukuwe Washikamanifu
OKU BUGEKEa
Baguma mu bene-berhu na bali-berhu bagwerhe obushiru bachigerere kushwekwa changwa bashwekerwe eju y’obwimana bwabo oku haki ya Yehova y’okurhegeka (Olole echifungo cha 1-2)
1-2. a) Nka gurhe marhegesi maguma malwisize abantu ba Yehova, aliko gurhe abantu bage bajirire? b) Bulagurhe rhukwanene kugwarha obusime chiro akaba oku rhuli rhwalibuzwa? (Oshambale n’oku foto eli oku chiganda.)
KUHIKA zene, hali ah’amakasi merhu mabuzizwe changwa kulahizwa loshi mu bihugo birhalukire 30 omu gulu lyoshi. Mu biguma mw’ebyola bihugo, obakulu bashwekere bene-berhu na bali-berhu omu ma pirizo. Chintu chihe chibi bakolere? Ntacho n’echiguma, chiro na Yehova naye amenyere oku nta chintu chibi bajirire. Echi bajirire konyine, kuli kusoma Ebiblia n’okuyiyiga, okubwira abandi oku bilolere obwemere bwabo, n’okuhika oku mbuganano haguma na bene-babo na bali-babo. Kandi balahire kuja kulunda lulebe omu by’epolitike. Chiro akaba oku balibahurana obupinzani bukomere bwenene, abola bakozi bemana ba Mungu, balibagendereza obushwekerezib bwabo ku Yehova buzira kushaganyika. N’echola chili chabalerhera obusiime!
2 Nkabaga wabwene maguma omu mafoto ma bene-berhu na bali-berhu bagwerhe obushiru wanabona okw’esura zabo zigwerhe obusime. Bagwerhe omwishingo bulala bamenyere oku Yehova achishiingire bowe bulala bagendereze obushwekerezi ku yewe. (1 Ny. 29:17a) Yesu aliderhere ntya: “Abasimire bali balala bali balibuzwa okwenge banakulikiza okunali . . . Musime, munachishinge bwenene, bulala oluhembo lwenyu luli lunene omu mbingu.”—Mt. 5:10-12.
OMU FANO GWAKARHUYIGIRIZA
Petro na Yohana balekere Abakristu bazene omufano gwinja, amango bamahamagalwa oku tribinali n’okuderhera obwemere bwabo (Olole echifungo cha 3-4)
3. Bichi Matendo 4:19, 20 ederhere entumwa za Yesu z’omu myaka 100 ya burhanzi zalijirire amango zaliri zalibuzwa, na bulagurhe zajiraga ntyo?
3 Amalibuko bene-berhu na bali-berhu balibahurana zene, mali kuguma n’ama entumwa za Yesu zaliri zalembera amango zaliri zahubiri eju ya Yesu. Etribinale nkulu ye Chiyahudi yaliri yabaha kasopo buli mango omu “kubakomereza oku baleke okuderha omu zino lya Yesu.” (Mdo. 4:18; 5:27, 28, 40) Nka gurhe entumwa zalijirire? (Osome Matendo 4:19, 20.) Balimenyere ok’obukulu bw’enyanya bwenene ‘b’obwabahemere bahubiri abantu n’okubaha obuhamirizi’ oku bilolere Yesu. (Mdo. 10:42) Bobola abaliri babaderhera, k’okuderha Petro na Yowane, baderha n’obushiru oku bakwanene kukenga Mungu ahali h’abola bazuzi, banaderha oku barhakalekere haba n’akatyu kuderha oku bilolere Yesu. K’okuderha oku baliri nk’abali babaza abola bakulu intya: ‘Bobo si muwazize oku abantu bakwanene kubakenga ahali h’okukenga Mungu?’
4. Nk’oku biyerekenwe omu Matendo 5:27-29, mufano guhe entumwa zalekere Abakristu boshi b’okuli, na nka gurhe rhwakabayiganya?
4 Entumwa zalilekeere Abakristu boshi b’okuli omufano gwinja rhukwanene kukulikira. Balihigirire “kukenga Mungu nka murhegesi wabo ahali h’abantu.” (Osome Matendo 5:27-29.) Enyuma y’okushurhwa enkoni bulala bagendereze obushwekerezi bwabo, entumwa zarhenga oku tribinale nkulu y’Abayahudi eyi zigwerhe, “obusime bulala babonekene oku bakwanene kusuzagurwa eju y’ezino lya [Yesu],” zanagenderera kuhubiri!—Mdo. 5:40-42.
5. Bibazo bihe rhukwanene kushubizako?
5 Omufano entumwa zarhulekere gwagarhuma rhwachibaza bibazo biguma. Omufano, gurhe entumwa zakakengere Mungu ahali h’abantu naho zanagenderera kukenga erhegeko ly’Amandiko liderhere oku “rhuchichise bufi embere z’abakulu bali enyanya”? (Ro. 13:1) Nka gurhe zene ‘rhwakachichisa bufi oku barhegesi n’oku bakulu,’ nk’oku entumwa Paulo aderhaga, n’okugendereza obushwekerezi bwerhu ku Mungu yewe nka Murhegesi werhu mukulu bwenene?—Tit. 3:1.
“ABAKULU BALI ENYANYA”
6. a) “Abakulu bali enyanya” baganirirwe omu Waroma 13:1 bali bande, na nka gurhe rhukwanene kubakolera? b) Bichi rhumenyere oku bilolere abarhegesi boshi b’abantu?
6 Osome Waroma 13:1. Mu lunola lwandiko, echinwa “abakulu bali enyanya” chiderhere abarhegesi b’abantu bagwerhe oburhwali bali barhegeka abandi. Abakristu bakwanene kubakenga. Abola barhegesi banagendereza omurhula, banalolereza akaba kweri abantu bali bakenga esheriya, n’amango maguma banaderhera abantu ba Yehova. (Ufu. 12:16) Bobola, rhunalipa ebitansi, rhunabayubaha, n’okubaha olukengo bakwanene. (Ro. 13:7) Aliko amola marhegesi ma linola gulu magwerhe obola bukulu bulala Yehova abayemerere babugwarhe. Yesu alifasiriye bwinja akola kanuni amango aliri abazwa na Guvernere w’Omuroma Ponsyo Pilato. Amango Pilato ashambala oku bukulu aligwerhe, bw’okushwekula Yesu changwa kumuhaana bamuyirhe, Yesu amubwira ntya: “Nta buhashe boshi-boshi wakagwarhire ku nyono nk’orhabuhabwaga kurhenga enyanya.” (Yoh. 19:11) Obukulu bw’abarhegesi boshi bw’abantu n’obw’abanya politike zene, bugwerhe ahabuhwerere, kuguma n’obukulu Pilato aligwerhe nabo bwaligwerhe ahabuhwerere.
7. Mangochi rhurhakwanene kukenga abarhegesi b’abantu na bichi bakwanene kuyibuka?
7 Abakristu bakwanene kukenga amarhegeko moshi m’abarhegesi b’abantu marhabahemere mpu bavune amarhegeko ma Mungu. Aliko rhurhakwanene kukenga amarhegeko m’abantu amango bamarhuhema kujira chintu chilebe Mungu arhulahize changwa kurhajira echintu Mungu arhubwirire oku rhukwanene rhujire. Omufano, bakahema emisole oku barhole amabunduki baje kulwira echihugo chabo.c Changwa bakalahiza Ebiblia yerhu changwa ebitabu byerhu biyumangiire oku Biblia n’okurhubuza kuhubiri changwa kujira emparamyo yerhu haguma. Amango abarhegesi bamakolesa kubi obukulu bwabo, nk’amango bamarhondera kulibuza abanafunzi ba Yesu, nji babibazwa na Mungu. Yehova ali abibona!—Muh. 5:8.
8. Ebinwa “oli enyanya bwenene na “Mukulu Bwenene Kulusha Boshi,” ngahe bilekene na bulagurhe kuli kw’akamaro kumenya echola?
8 Echinwa “oli enyanya” chiderhere ogwerhe echeo ch’enyanya, aliko chirhaderhere ogwerhe echeo ch’enyanya bwenene kulusha. Chiro akaba oku amarhegesi m’abantu mayirikirwe “bakulu bali enyanya,” hali muguma ogwerhe obukulu boshi, anali mukulu bwenene kulusha boshi. Kane koshi Ebiblia ehamagere Yehova “Mukulu Bwenene Kulusha Boshi.”—Da. 7:18, 22, 25, 27.
“MUKULU BWENENE KULUSHA BOSHI”
9. Bichi omulebi Daniyeli alibwene omu chibonekezi?
9 Omulebi Daniyeli alibwene omu chibonekezi chiyerekene bwinja bwinja okuntu Yehova agwerhe obukulu bw’enyanya bwenene kulusha obwindi boshi. Burhanzi, Daniyeli alibwene binya-lubala bine bizibuzibu binasomeze bishushanyize amarhegesi makomere m’egulu magerere n’amali zene, k’okuderha Oburhegesi bwe Babiloni, Abamedi n’Abaperse, e Grèce, e Rome, n’oburhegesi bw’egulu buli bwarhegeka zene bwe Angleterre ne Amérique. (Da. 7:1-3, 17) Naho, Daniyeli abona Yehova Mungu ayikere oku chirhi ch’obwami omu tribinale y’omu mbingu. (Da. 7:9, 10) Eby’oyola mulebi mwimana ajaga abona enyuma y’aho bikwanene kuba mukonge oku barhegesi ba zene.
10. Nk’oku olwandiko lwa Danieli 7:13, 14, 27 luderhere, bande Yehova ahere obuhashe b’okurhegeka egulu na bichi echola chiyerekene?
10 Osome Danieli 7:13, 14, 27. Mungu anyaga abarhegesi b’abantu obukulu boshi abuhereza balala babukwanene banagwerhe emisi loshi. Abuha bande? “Muntu muguma oli nka mwene-omuntu,” Yesu Kristu, n’oku “bachesibwa b’oli Mukulu Bwenene Kulusha Boshi,” balala 144 000 nji barhambula “esiku n’amango.” (Da. 7:18) Kweri, Yehova yeli “Mukulu Bwenene Kulusha Boshi,” bulala yenyine yegwerhe obuhashe b’okujira echola chijiro.
11. Bichi bindi Daniyeli aliyandikire biyerekene oku Yehova ali Mukulu Bwenene Kulusha amashanja moshi?
11 Ebi Daniyeli abonaga omu chibonekezi bifarhene bwinja na chintu chilebe abaga aderhereko. Danieli aderha: “Mungu w’embingu, anakula abami n’okushimika abandi.” Ashuba kuyandika oku, “Oli Enyanya Bwenene ali Murhegesi omu marhegesi m’abantu n’oku anahereza oburhegesi ey’alonzeze.” (Da. 2:19-21; 4:17) Ka hali amango Yehova achigerere kukula changwa kuhebaho abarhegesi si? Nechi kweri!
Yehova anyega Belshaza echirhi ch’obwami achiha Abamedi n’Abaperse (Olole echifungo che 12)
12. Lerha omufano guyerekene okuntu Yehova akulaga abami oku chirhi ch’obwami omu mango ma mira. (Olole efoto.)
12 Kweri, Yehova ayerekene oku yegwerhe “oburhegesi bukulu bwenene loshi” kulusha obwindi bwindi burhegesi. Leka rhulole mifano esharhu. Farao, mwami we Misri ajira abantu ba Yehova baja anagenderera kulahira kubalikula. Aliko Mungu abayokola anakabula Farao omu Nyanja Ndukula. (Kut. 14:26-28; Zb. 136:15) Mwami Belshaza we Babiloni ajira efete “achiheba [yewe yenyine] enyanya za Waliha w’embingu n’okukuza ba mungu bakolerwe ne arja ne oro” ahali h’okukuza Yehova. (Da. 5:22, 23) Aliko Mungu akoza eshonyi oyola mulume waligwerhe omwibone. M’obola “budufu bonobola,” Belshaza ayirhwa n’obwami bwage bwahabwa oku Abamedi na Abaperse. (Da. 5:28, 30, 31) Mwami Herode Agripa Waburhanzi we Palestine ayirha entumwa Yakobo anaheba omu pirizo entumwa Petro, ey’anagwerhe omuhigo oku naye amuyirha. Aliko Yehova arhayemeraga Herode ajira eby’abaga ahigirire kukola. “Malayika wa Yehova amushurha,” anav’afa.—Mdo. 12:1-5, 21-23.
13. Hana omufano guyerekene okuntu Yehova alilimbwire abarhegesi boshi balichihebere haguma.
13 Kandi Yehova ayerekene oku ali mukulu bwenene loshi amango alwisa abarhegesi balichihebere haguma. Alwira Abaizraeli anabarhabala balimbule bami 31 balichihebere haguma b’Abakanani banagala kufarha hantu hanene omu Chihugo Chilaganano. (Yos. 11:4-6, 20; 12:1, 7, 24) Kandi Yehova arhabala Abaizraeli bahime loshi Mwami Ben-hadadi na bandi barhegesi 32 b’Abasiriya baliri balwisa Abaizraeli.—1 Fa. 20:1, 26-29.
14-15. a) Bichi Mwami Nebukadneza na Mwami Dariyo baderhaga oku bilolere obuhashe bwa Yehova b’okurhegeka? b) Bichi mwandisi muguma w’ezaburi aliderhere oku bilolere Yehova n’eshanja lyage?
14 Kanene Yehova aliyerekene oku Ali Mukulu Bwenene Kulusha Boshi! Amango Mwami Nebukadneza achivuga oku bilolere ‘emisi n’obuhashe bwage n’oku bilolere obukuze b’obukulu bwage,’ ahali h’okurhegera oku Yehova yenyine ye kwanene kuhaabwa erenge n’okukuzwa, Mungu amujira musire. Achimalire kufuma, Nebukadneza “akuza Oli Eyanya Bwenene” n’okurhegera oku “oburhegeshi bwa [Yehova] buli burhegesi bw’esiku n’amango.” Ayongera ntya: “Ntaye wakamubuza kujira chintu chilebe.” (Da. 4:30, 33-35) Obushwekerezi bwa Daniyeli ku Mungu bwamalire kugeregezwa, na Yehova amala kumuyokola, n’okumukula omu chishimu cha basimba, Mwami Dariyo aderha ntya: “Abantu bakwanene kudirhimana n’obuba embere za Mungu wa Danieli. Bulala ali Mungu olamire anali w’esiku n’amango. Obwami bwage burhakalimbulwa chiro, yenakwanene kurhegeka esiku n’amango.”—Da. 6:7-10, 19-22, 26, 27, mahugulo m’eshishi.
15 Mwandisi muguma w’ezaburi aliderhere ntya: “Yehova anahwinjagaza (kuvuruga) enjama z’amashanja; n’okuvuna emipango ye bigusho by’abantu.” Ayongera ntya: “Eli gwerhe obusime lili shanja Mungu walyo ali Yehova, abantu yenyine achishogere babe bantu bage.” (Zb. 33:10, 12) Eyola eli mpanvu nyinja bwenene rhugwerhe y’okugendereza obushwekerezi bwerhu ku Yehova!
EVITA LY’OBUZINDA
Oburungu bwa Yehova nji bwalimbula juba-juba echigusho ch’amashanja chili chalwisa Yehova n’abakozi bage! (Olole echifungo che 16-17)
16. Bichi rhukwanene kuchizera oku bilolere “amalibuko makulu,” na bulagurhe? (Olole efoto.)
16 Rhwasomere bichi Yehova ajiraga omu mango magerere. Bichi si kandi rhuli rhwalingiriza byarhengerera omu mango mayinjire? Rhwakachizera oku Yehova nj’ayokola abakozi bage bimana omu mango mayinjire “m’amalibuko makulu.” (Mt. 24:21; Da. 12:1) Nj’ajira ntyo amango amashanja machihebere haguma, k’okuderha Gogu wa Magogu, amango alerha amalibuko makomere ku balala bali bemana emwa Yehova omu gulu lyoshi. Chiro akaba oku echola chigusho chiheberemo ebyola bihugo byoshi 193 bijirire Obuguma bw’Amashanja, nji barhagala kulwisa haba n’akatyu Omukulu Bwenene Kulusha Boshi n’oburungu bwage bw’embingu! Yehova alaganyize ntya: “Kweri Nji nachikuuza yenyine n’okuchesa ezino lyani n’okuchimenyesa nyenine embere z’amasu m’amashanja manene; kandi nji byahema bamenye oku nye Yehova.”—Eze. 38:14-16, 23; Zb. 46:10.
17. Bichi Ebiblia yabaga yaderhere oku bilolere amango mayinjire m’abami ba linola gulu, na ku balala bangenderere kuba bashwekerezi ku Yehova?
17 Amango Gogu nj’arhera abantu ba Mungu, echola chinji chalerha evita lya Armagedoni n’amola m’amango Yehova nj’alimbula “abami b’egulu lyoshi lilamirweko.” (Ufu. 16:14, 16; 19:19-21) Oku bwindi, “abanya-kunali bonyine bonjibalama oku gulu, n’olala yeshi onakulikiza obushwekerezi yenji waberamo.”—Mez. 2:21, mahugulo m’eshishi.
RHUKWANENE KUBERA BESHWEKEREZI
18. Bichi Bakristu banene b’okuli baliri tayari kujira na bula gurhe? (Danieli 3:28)
18 Omu ngani yoshi y’abantu, Bakristu banene b’okuli balihanyageze akalamo chiro n’obuhuru bwabo bulala balizigire Yehova yewe nka Murhegesi wabo Mukulu Bwenene. Abola Bakristu b’okuli balichishogere kubera bemana emwa Yehova, bagwerhe omuhigo guli kuguma n’ogwa balala Baebrania basharhu baligenderere kubera bemana oku Mukulu Bwenene Kulusha Boshi. Naho abayokola omu furu y’omuliro.—Osome Danieli 3:28.
19. Bichi Yehova nj’achisezako amango achira abantu bage olubanja, na bichi rhukwanene rhujire zene?
19 Omwandisi w’ezaburi Daudi aliyandikire echintu ch’akamaro chilolere okugendereza obushwekerezi bwerhu ku Mungu: “Yehova njachira abantu olubanja. Onchire olubanja, Yehova wee, omu kuyumangira oku kunali kwani n’okubushwekerezi bwani. (Zb. 7:8) Kandi Daudi ayandika ntya: “Obushwekerezi bwani n’okunali kwani byandanga.” (Zb. 25:21) Enjira nyinja y’okulama kuli kugenderera kubera bemana emwa Yehova n’okurhaleka obwimana bwerhu ku Yehova haba n’akatyu chiro harhengerera bichi! Naho rhwanaja rhwachiyunva kuguma n’omwandisi w’ezaburi wayandikaga ntya: “Abagwerhe obusime bali balala bagendereze obushwekerezi bwabo . . . , banalambagira omu Sheriya ya Yehova.”—Zb. 119:1, mahugulo m’eshishi.
OLWIMPO 122 Tukuwe na Nguvu na Tusitikisike!
a Ebiblia ebwirire Abakristu oku bakwanene kukenga abakulu n’amarhegesi malinola gulu. Aliko, maguma mw’amola marhegesi yimalwisa Yehova n’abakozi bage buzira kubisha. Nka gurhe rhwakakenga abarhegesi eyi rhunali beshwekerezi emwa Yehova?
b AMAFASIRIYO M’EBINWA: Rhunagendereza obushwekerezi bwerhu emwa Yehova amango rhwamagenderera kuba bemana emwage, n’oku burhegesi bwage bukulu chiro n’amango birhukomerere.
c Olole omwazi “Abaizraeli Bamira Baliri Balwa Evita, Bulagurhe Rhwabo Rhurhajira Ntyo?”, guli mw’enola gazeti.