Gima Kohorona INTANET LAIBRI
Gima Kohorona
INTANET LAIBRI
Hiri Motu
  • BAIBEL
  • PABLIKEISEN
  • HEBOUDIA
  • w09 4/1 rau 11-13
  • E Mase Taudia O Gari Henidiamu, A?

Oi abia hidi kahana ena vidio ia noho lasi.

Sori, hekwakwanai ia vara vidio ia loud totona.

  • E Mase Taudia O Gari Henidiamu, A?
  • 2009 Gima Kohorona Iehova Ena Basileia Ia Harorolaia
  • Sinado maragidia
  • Inai Bamona Atikol
  • E Mase Taudia be Mamauri Eiava Lasi?
  • “Lauma Dikadia” o Demoni
  • Basio Gari Dalana
  • Lauma Dikadia Oi Dadaraidia
    Diba ese Mauri Dekenai Ita Ia Hakaua Lao
  • Lauma Dikadia be mai edia Siahu Bada
    Mauri Hanaihanai Paradaiso Lalonai
  • Lauma Taudia—Ita Idia Durua Eiava Hahisia
    Baibel be Dahaka ia Hadibaia?
  • Iehova Ena Heduru amo Satani Bona Ena Demoni Oi Dadaraia Diba
    Gima Kohorona Iehova Ena Basileia Ia Harorolaia (Stadi)—2019
Ma Haida Itaia
2009 Gima Kohorona Iehova Ena Basileia Ia Harorolaia
w09 4/1 rau 11-13

E Mase Taudia O Gari Henidiamu, A?

MOMO edia haere binai, “Lasi. Dahaka dainai e mase taudia baina gari henidia?” Idia na e laloamu, e guridia taudia na mamase. A taunimanima milioni ma haida na e laloamu mase taudia na mai laumadia.

West Africa ai, Benin taudia momo na e laloamu mase taudia na bae mauri lou, bona edia bese taudia ma haida bae aladia diba. Una mase tauna ihamoalena totona, taunimanima na edia kohu e hoihoilaimu eiava moni e abitorehaimu aria bae kara bona bae bouboulai animal bae hoi totona. Haida ma babalau karadia e karamu, badina e laloamu mase taudia laumadia na taunimanima ida bae herevahereva diba. Ma haida be ediai e vara karadia dainai, e laloamu mase taudia laumadia na mai siahudia.

Agboola ena sivarai na unu heto. Ia na Benin bona Nigeria padadiai e nohomu. Ini e gwau toma: “Emai gabu ai, babalau karadia na bada. Emai kastom na ta e masemu neganai, ia tauanina na a huria namonamomu, badina ia na lauma taudia edia gabu ai be a nohomu. Nega momo sopu oredia na rau haida ida na mikisimu, bena ia ranuna amo egu ipidi na dahulaiamu bona baina pidia animal ladana na gwauraia badabadamu. Una kara na bada bona nega haida anidia na e vara momokanimu. To, babalau karadia haida na mai garidia.”

“Lau natugu memerodia raruosi e mase kava neganai, lau na laloava tau ta ese reana babalau karadia amo idia e hadikadia. Una baina hamomokania totona, tau buruka ta dekena nala, taunimanima iboudiai mai dibadia ia na babalau tauna. Ia ese danu egu lalohadai na e abia dae. Danu, e hamaorogu, natugu na lauma taudia edia gabu ela, e aladia tauna baine mase bona unu bainela neganai, idia na ia isiaina bae lao heni totona. Ma e hamaorogu, lau natugu merona ihatoina danu baine mase. Dina haida e ore muridiai, natugu ihatoina danu e mase.”

Gabeai, Agboola na Nigeria tauna John ida e hedavari. John na Iehova ena Witnes tauna ta. John ese mase taudia ediai e varamu karana na Baibel amo e herevalaia ğoevağoeva. Una hereva ese Agboola ena mauri na e haidaua. Bona una ese emu mauri danu baine haidaua diba.

E Mase Taudia be Mamauri Eiava Lasi?

Daika ese una henanadai baine haerelaia diba? Babalau tauna ta ese una henanadai baine haerelaia diba, a? Lasi, Iehova sibona ese una henanadai baine haerelaia diba, badina “ğau iboudiai guba ai bona tanobada ai ia ese e kara, ta itamu ğaudia bona asita itamu ğaudia.” (Kolose 1:​16) Ia ese aneru e karadia guba ai bae noho totona, a taunimanima bona animal e karadia tanobada bae noholaia totona. (Salamo 104:​4, 23, 24) E maurimu ğaudia iboudiai na Iehova ena ura dainai e miamu. (Apokalupo 4:​11) Baibel ese mase e herevalaia dalana mani aita itaia.

Iehova na ina hereva “mase” e herevalaia tauna ginigunana. Ia ese Adam bona Heva e hamaorodia, bema idia ese Ia basie kamonai henia, idia na bae mase vaitani. (Genese 2:​17) Una anina be dahaka? Iehova na ini e gwau toma: “Oi na tano ğahuna: tano ğahuna danu do ba lou henia.” (Genese 3:​19) Ta e masemu neganai, ia tauanina na tano kahuna ai e laomu. Una negai, ena mauri danu e dokomu.

Adam bona Heva edia gwau-edeede dainai, Dirava ese e hamaorodia idia na bae mase. To, dia idia se mase guna, a natudia Abel e mase guna. Ia na kakana Kain ese e alaia. (Genese 4:⁠8) Kain be e mase tauna Abel ese baine hadikaia garina e gari, a? Lasi, ia na mauri taudia ese bae alaia mase garina e gari.​​—⁠Genese 4:​10-​16.

Lağani handred momo muridiai, hisiu e stadilaidia babalau taudia ese King Herod e hadibaia “Iuda taudia edia pavapava” na iena tano ai e vara neganai, king na e badu dikadika. Una dainai, una king ai bainela beibina ialana totona, Harod na palani ta e karaia Betelehema ai memero marağidia lağanidia 2 iboudiai bae aladia mase totona. To aneru ta ese Iosepa e hamaoroa Iesu bona Maria baine abidia, bena “Aigupito” bae heau lao.​​—⁠Mataio 2:​1-​16.

Herod e mase neganai, aneru ese Iosepa ma e hamaoroa Israela bae lou lao totona, “badina be mero marağina iala-masena e tahuava taudia na vada e mase.” (Mataio 2:​19, 20) Una aneru, lauma tauna ta, na mai dibana Herod na Iesu basine hahisia lou diba. Iosepa danu e mase tauna King Herod garina se gariva, to Herod natuna, Akelao garina e gariva, badina Iesu baine alaia garina. Una dainai, Iosepa bona ena ruma bese na Akelao ese e lohiadiava hanuadia e rakatanidia bona Galilea ai e nohova.​​—⁠Mataio 2:​22.

Una sivarai amo ta dibamu e mase taudia na asi siahudia. To, Agboola bona ma haida edia sivarai be ede bamona?

“Lauma Dikadia” o Demoni

Iesu e bada neganai, ia na lauma dikadia haida e hereva henidia danu. Idia na mai dibadia Iesu be daika bona ladana e gwauraiava “Dirava Natuna.” Iesu danu mai dibana idia be daidia. Idia na dia mase taudia laumadia. To, Iesu ese ladadia e gwauraiva “lauma dikadia” o demoni.​​—⁠Mataio 8:​29-31; 10:8; Mareko 5:⁠8.

Dirava e kamonai henia laumadia bona e gwau-edeede henia laumadia sivaraidia na Baibel ese e herevalaidia danu. Baibel bukana Genese ese e hahedinaraiamu, Iehova ese gwau-edeede taudia, Adam bona Heva na Eden imeana amo e luludia lasi neganai, Dirava ese imea mairiveina kahana ai kerubi, eiava aneru e haginidia imea ilao-henina dalana bae laoa ahu, ta basine raka vareai totona. (Genese 3:​24) Una na nega ginigunana lauma taudia na taunimanima vairadiai e hedinarai.

Lağani haida muridiai, aneru haida na tanobada ema bena taunimanima ai ela. Iehova ese idia na se siaidia tanobada ai ğaukara ta bae karaia totona, lasi, to idia na sibodia guba ai “edia gabu korikori e rakatani.” (Iuda 6) Idia na sibodia edia ura e lalo badava. Tanobada hahinedia e adavadia bena natudia e havaradia, ladadia e gwauraidia Nepili. Unu Nepili mai tamadia ida na tanobada ai dağedağe bona kara dika rohorohodia e karava. (Genese 6:​1-5) Una dainai Noa ena negai, Iehova ese Utu-utu badana amo una hekwakwanai e hamaoromaoroa. Utu-utu ese kara dika tataudia, hahinedia bona Nepili e haoredia. Aneru dikadia ediai be dahaka e vara?

Una Utu-utu dainai aneru na edia gabu e lou heni. To, Iehova ese e koudia, “edia dagi korikori” basie abi totona. (Iuda 6) Baibel na ini gwau tomamu: “Dirava ese e kara havara anerudia na se bogadia hisi, a dibura masemase gabuna [“Tartarus,” NW ] ai e tahodia dobi, unuseni ai e ğuidia ela bona hahemaoro negana.”​​—⁠2 Petero 2:⁠4.

Tartarus na dia gabu korikorina ta; to ia anina na Dirava ese unu aneru edia siahu haida na e koudia vaitani. Hari, demoni na taunimanima ai basiela diba, to idia na mai siahudia ita laloda bona eda mauri bae biagu totona. Idia ese taunimanima bona animal bae bolodia diba. (Mataio 12:​43-​45; Luka 8:​27-​33) Danu, idia na e mase taudia bae tohotohodia diba, unu amo taunimanima na bae laloa mase taudia na mai laumadia. Dahaka dainai? Unu lauma dikadia na e uramu taunimanima na Iehova basie tomadiho henia, bae habadua, bona mase taudia ediai e varamu karana bae daradaralaia totona.

Basio Gari Dalana

Agboola na e itaia, Baibel ese mase bona lauma e herevalaia dalana na maoro momokani. Una dainai e laloparara ğau ma haida baine diba na namo. Ia bona John na Baibel bona Baibel e herevalaimu bukadia e duahi matama. Agboola e moale badina ta binai: Ia na e diba ia natuna na gara ai mamahuta, a dia lauma taudia edia gabu ai e aladia mase tauna e nariamu, baine mase bena idia ese ia isiaina bae lao heni totona.​​—⁠Ioane 11:​11-​13.

Danu, Agboola na e laloparara babalau karadia baine hadokodia na namo. Una dainai ena babalau bukadia o kohudia iboudiai e gabudia. (Kara 19:19) Hanua taudia haida ese ia e hamaoroa ia na lauma dikadia ese bae hadikaia. To, Agboola na se gari. A ia na Efeso 6:​11, 12 ena sisiba e badinaia​—⁠unai siri na ini e gwau tomamu: “Dirava ena tuari dabuadia iboudiai ba hahedokilai . . . badina be ita eda tuari na . . . lauma dikadia guba gabudia ai ida.” Unu tuari dabuadia haida bini: Hereva momokani, kara maoromaoro, sivarai namo mainona, abidadama, bona lauma ena dare, Dirava ena Hereva bunai. Unu tuari dabuadia na Dirava ena amo bona mai siahudia!

Agboola turana bona varavarana na ienai se moaleva, badina ia ese babalau karadia bona kastom karadia ma haida e dadaraidia. To, Iehova ena Witnes taudia edia Kingdom Hall ai, ia na turana matamatadia e davaridia, idia na Baibel ena hahediba herevadia e abi daemu taudia.

Hari, Agboola na mai dibana kahirakahira Iehova na tanobada baine hağoevaia bona demoni edia ğaukara iboudiai baine hadokodia. Bena dokonai, Ia ese idia iboudiai baine haoredia vaitani. (Apokalupo 20:​1, 2, 10) Dirava ese “gara ai e nohomu taudia iboudiai” na ina tanobada ai baine hatoredia isi lou. (Ioane 5:​28, 29) Idia haida na Abel, King Herod ese e aladia mase natu marağidia asi edia kerere, bona ma haida. Agboola na e abia daemu, ia natuna tatoiosi danu bae toreisi lou. Oi ese o lalokau henidia taudia danu mase amo bae toreisi lou. Idia iboudiai ese oi bae hamaoromu herevana binai, idia e mase neganai idia na ğau ta asi dibadia, bona taunimanima ese ariadia e kara danu asi dibadia.

Una dainai e mase taudia na basio gari henidia. To, nega ta mase amo bae toreisi lou bona idia ida ba noho hebou lou negana hari ba naria. Una nega o nariamu lalonai, namona na Baibel ba stadilaia, emu abidadama baine goada totona. Baibel ena hahediba herevadia e abi daemu taudia ba bamodia. Bema oi na babalau karadia o karamu, unu kara ba hodoko maoromaoro na namo. “Dirava ena tuari dabuadia iboudiai ba hahedokilai,” unu ese oi bae gimamu, demoni ese bae hadikamu na garina. (Efeso 6:​11) Iehova ena Witnes taudia na mai moaledia ida oi bae durumu diba. Idia na Dirava be E Uramu Dahaka Baita Kara? a buklet e ğaukaralaiamu, taunimanima ida Baibel bae herevalaia hebou totona, asi davana.

Hari, Agboola na e mase taudia se gari henidiamu, bona mai dibana demoni be ede baine dadaraidia toma. Eto: “Lau na asi dibagu daika ese lau natugu tatoiosi e aladia. To Iehova na hesiai henia negana amo, natugu seven ma e vara. Bona lauma tauna ta ese idia na se hadikadiamu.”

[Footnote]

a Iehova ena Witnes taudia ese e karaia.

[Blurb on page 13]

Hari, Agboola na e mase taudia se gari henidiamu, bona mai dibana demoni be ede baine dadaraidia toma

[Picture on page 12]

Kain na e mase tauna Abel ese baine hadikaia garina se gari

    Hiri Motu Pablikeisen (1987-2025)
    Log aut
    Login
    • Hiri Motu
    • Ta dekenai siaia
    • Preferens
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Gaukaralaia Taravatudia
    • Privacy Policy
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Login
    Ta dekenai siaia