Udovoljava li religija tvojim potrebama?

ZRAK, voda, hrana, krov nad glavom — te su stvari općenito priznate kao osnovne ljudske potrebe. Bez njih se suočavaš s oskudicom i smrću. Međutim, izraelski je vođa Mojsije pred mnogo vremena ukazao na jednu drugu ljudsku potrebu, potrebu koja je još važnija od hrane ili vode. Mojsije je rekao: “Čovjek ne živi samo o kruhu, nego (...) o svemu što izlazi iz usta Jahvinih” (Ponovljeni zakon 8:3, St).

Ovim je dubokim riječima Mojsije ukazao na važnost udovoljavanja našim religioznim ili duhovnim potrebama. Pokazao je da sâm naš život ovisi o tome da udovoljavamo tim potrebama! Za vrijeme svog 40-godišnjeg putovanja kroz pustoš, Izraelci su doslovno živjeli posredstvom onoga što je ‘izlazilo iz usta Jahvinih’. Tako da su preživjeli pod okolnostima koje bi inače bile fatalne. Po Božjoj je zapovijedi na čudesan način s neba padala hrana, zvana mana. Voda je izvirala iz stijena te je gasila njihovu žeđ. No Bog je učinio više od same brige za njihove fizičke potrebe. Mojsije je rekao: “Jahve, Bog tvoj, odgaja [te] i popravlja kao što čovjek odgaja sina svoga” (Ponovljeni zakon 8:4, 5, St; 2. Mojsijeva 16:31, 32; 17:5, 6).

Izraelci nisu bili prepušteni sami sebi u iznalaženju što je pravo ili krivo u moralnom ili religioznom pogledu. Dobili su upute od samog Boga. On im je dao Mojsijev zakon, izvanredan zakonik koji je u glavnim crtama izložio zdravu ishranu, stroge higijenske propise i zdrava moralna i religiozna načela. Dakle, Bog je unapređivao zdravlje i duhovnu dobrobit Izraela. Oni su živjeli od onoga što je ‘izlazilo iz usta Jahvinih’.

Izrael se na taj način jasno razlikovao od ostalih nacija. U Mojsijevo je vrijeme Egipat vladao kao istaknuta svjetska sila. Bila je to vrlo religiozna zemlja. Djelo World Book Encyclopedia kaže: “Drevni su Egipćani vjerovali da razna božanstva (bogovi i božice) utječu na svaki aspekt prirode i na svaku ljudsku djelatnost. Zato su obožavali mnoga božanstva. (...) U svakom egipatskom velegradu i manjem gradu, ljudi su pored glavnih božanstava obožavali i svog posebnog boga.”

Je li to politeističko obožavanje udovoljilo duhovnim potrebama Egipćana? Nije. Egipat je ogrezao u praznovjerje i razvratne postupke. Daleko od toga da bi unapređivao život i zdravlje, egipatski način života vodio je do ‘strašnih bolesti’ (Ponovljeni zakon 7:15, St). Stoga ne iznenađuje što Biblija prezirno govori o egipatskim bogovima, nazivajući ih ‘gadnim bogovima’ (Ezehijel 20:7, 8).

Slična situacija postoji i danas. Većina ljudi ima barem neku vjeru; jedva bi tko za sebe rekao da je bezbožan. Međutim, jasno je da je religija općenito propustila udovoljiti duhovnim potrebama čovječanstva. Bi li postojao problem rata, rasizma, gladi i neumoljivog siromaštva kad bi ljudi zaista živjeli “o svemu što izlazi iz usta Jahvinih”? Naravno da ne bi! Ipak, malo će ljudi pomisliti na to da promijeni svoju religiju. Doista, neki nisu čak ni spremni raspravljati o religiji niti žele što čuti o drugačijim religioznim predodžbama!

Naprimjer, neki je čovjek u Ghani (Zapadna Afrika) rekao kršćanskom propovjedniku: “Ja vjerujem da se Bog nama Afrikancima objavio preko naših moćnih svećenika i svećenica, jednako kao što se Židovima objavio preko njihovih proroka. Žalosno je što neki od nas Afrikanaca ne priznaju svoje vlastite svećenike već umjesto toga govore o Isusu, Muhamedu i drugima.”

U mnogim se tradicionalnim afričkim društvenim sredinama kršćanstvo smatra religijom bijelog čovjeka — uvezenim sustavom koji je učinio daleko više štete nego dobra. No hoće li ti zatvorenost pomoći ili će ometati tvoja nastojanja da udovoljiš svojim duhovnim potrebama? Jedna afrička poslovica glasi: “Nećeš objema rukama zagnjuriti u zdjelu s hranom samo zato što si gladan.” Takva je navika jedenja i neuljudna i opasna — posebno ako ne znaš što je u zdjeli! Ipak, mnogi ne izabiru svoju religiju na temelju ozbiljnog istraživanja, nego na temelju osjećaja ili obiteljske tradicije.

Obožavanje koje udovoljava tvojim duhovnim potrebama treba biti ‘sveta služba uz tvoju snagu razuma’ (Rimljanima 12:1, NW). To treba biti upućen, inteligentan izbor. Istražimo stoga pitanje odabira religije iz afričke perspektive. Međutim, izlaganje koje slijedi bit će na korist čitačima posvuda.

[Slika na stranici 3]

Mojsije je ukazao na važnost udovoljavanja našim duhovnim potrebama

[Slika na stranici 4]

Zbog afričkog iskustva s misionarima nazovikršćanstva neki su zatvorili svoj um u odnosu na Bibliju