‘Sita su drveta Jehovina’

JESI li kada bio u šumi i gledao kako Sunčeve zrake trepere među visokim stablima? Jesi li čuo šuštanje lišća na povjetarcu? (Izaija 7:2).

U nekim područjima tijekom određenog perioda lišće raznog drveća prošarano je nijansama crvene, narančaste, žute i drugih boja. Doista, šuma tada izgleda kao da je u plamenu! Kako li je stoga prikladan sljedeći usklik: “Odjekujte radošću, planine, i vi, šume, sa svim svojim drvećem!” (Izaija 44:23, St).a

Gotovo trećina kopna na planeti Zemlji pokrivena je šumom. Šume i obilje životnih oblika u njima na veličanstven način slave svog Stvoritelja, Jehovu Boga. ‘Hvalite Jehovu, rodna drveta i svi cedri’, pod nadahnućem je pjevao psalmist (Psalam 148:7-9).

“Drveće je vrlo važno za čovjekov život kako u materijalnom pogledu tako i kad se radi o njegovom smislu za ljepotu”, stoji u knjizi The Trees Around Us. Šume čuvaju i pročišćavaju čovjekove zalihe slatke vode. Drveće ujedno pročišćava zrak. Putem čudesnog procesa fotosinteze stanice u lišću pretvaraju ugljični dioksid, vodu, minerale i Sunčevu svjetlost u hranjive tvari i kisik.

Šuma je remek-djelo u pogledu ljepote i kreativnosti. Velika stabla obično su najimpresivniji dio šume. Među njima rastu paprati, mahovina, puzavice, žbunje, razne trave i cvijeće. Takve biljke ovise o drveću. One rastu u njihovoj sjeni i upijaju vlagu koju šuma stvara.

U nekim bjelogoričnim šumama krajem godine na jedan hektar šumskog tla može pasti i do 25 milijuna listova. Što se s njima događa? Insekti, gljivice, crvi i drugi organizmi na kraju pretvore sav taj organski materijal u humus, koji je sastavni dio plodne zemlje. Da, ništa ne može propasti dok ovi neupadljivi radnici pripremaju zemlju za novo raslinje.

Ispod uvenulog lišća šumsko tlo vrvi životom. U knjizi The Forest piše da “u tlu površine 30 kvadratnih centimetara i dubine oko 3 centimetra živi otprilike 1 350 organizama (...), a u to nisu uključene milijarde mikroskopski sitnih organizama koliko ih ima u samo jednoj šaci zemlje”. Osim toga, šuma je puna gmazova, ptica, insekata i sisavaca. Tko je zaslužan za ovakvu ljepotu i raznolikost? Sam Stvoritelj svega toga kaže: “Moje su sve životinje šumske, tisuće zvjeradi u gorama mojim” (Psalam 50:10, St).

Neke su životinje stvorene s izvanrednom sposobnošću da spavaju zimski san, zbog čega mogu preživjeti oštru, hladnu zimu te dulje razdoblje bez hrane. Međutim, nemaju sve životinje tu sposobnost. Jelene i košute može se čak i usred zime vidjeti kako u krdu jure preko polja. Jelen ne spava zimski san niti skuplja zalihe hrane, ali zato stalno traga za hranom, grickajući nježne grančice i pupoljke, kao što se vidi na ovoj fotografiji snimljenoj u Njemačkoj.

U Bibliji se mnogo govori o biljnom svijetu. Prema jednoj procjeni, Biblija spominje skoro 130 različitih biljaka, uključujući i oko 30 vrsta stabala. Objašnjavajući koliko je to značajno, botaničar Michael Zohary kaže: “Čak se ni u svjetovnoj literaturi namijenjenoj prosječnim ljudima ne govori toliko mnogo o biljkama u povezanosti s različitim aspektima života kao što je to slučaj u Bibliji.”

Stabla i šume prekrasan su dar Stvoritelja koji nas voli. Ako si ikad promatrao neku šumu, sigurno se slažeš s riječima psalmista: “Site se drveta Jehovina, cedri Libanski, koje si posadio. Na njima ptice viju gnijezda” (Psalam 104:16, 17).