Mladi pitaju...
Da li je ples samo bezazlena razonoda?
PLES možemo smatrati darom našeg Stvoritelja, koji nam omogućava izraziti radost. U stara su vremena njegovi obožavatelji pjevali i ‘veselili se u kolu’ (Jeremija 31:12, 13). Ples može predstavljati promjenu i ugodnu razonodu. U Isusovoj usporedbi o izgubljenom sinu izražena je “pjesmom i igrom” radost zbog povratka sina (Luka 15:25, ST).
“No, kako je s brzim plesovima?” pitaju mladi, imajući određeno opravdanje za to. Primjerice, iz Biblije saznajemo da je David, nakon što je zavjetni kovčeg donesen u Jeruzalem, ‘igrao iz sve snage’ (2. Samuelova 6:14, ST). David je vjerojatno plesao jako brzo i živahno, ali ne i neobuzdano. Možemo li reći da su svi brzi plesovi pristojni ili bezazleni? Ne, postoji razlog za oprez. Muzika ima moć opijanja.
Ne dopusti da te opije
Dobro je upriličiti zajedničko druženje, da bi se provelo zajedno nekoliko lijepih sati, no i u takvim prigodama preporuča se biti suzdržljiv. Apostol Pavao je pozvao kršćane prvog stoljeća: “Hodimo pristojno kao po danu; ne u razuzdanim gozbama i pijankama, ne u bludnosti i raspuštenosti, ne u svađi i zavisti” (Rimljanima 13:13, ST). On je to nedvojbeno govorio zato jer su se poganske svečanosti u stara vremena odlikovale pijanstvom, putenim plesovima i divljom razuzdanošću.
Stoljećima prije Sokrat je opisao te razuzdane gozbe na kojima su se žene “predavale žestokom uzbuđenju praćenom muzikom i glasnim dozivanjem Boga. ... Muškarci su popuštali sličnom porivu, slaveći po ulicama bučne orgije uz zvuke cimbala i bubnja.” Stoga su prvi kršćani morali paziti da njihovo zajedničko druženje ne bi odražavalo takav duh. Upozorenje apostola Pavla da se izbjegavaju “razuzdane gozbe” vrijedi još i danas, jer u takvim prilikama ljudi često budu opijeni muzikom, pri čemu igraju ulogu također droga i alkohol. Stoga moraju mladi paziti da prilikom zajedničkog druženja s drugima budu suzdržljivi, da se ne zaborave u muzici. Biblijski savjet glasi: “Budite trijezni i bdijte” (1. Petrova 5:8, ST).
Čak i ljupki — ili u najmanju ruku pristojni — plesni pokreti mogu se izvoditi izazovno. Uvijek treba biti oprezan pri plesu koji se ističe tjelesnim pokretima, koji kod tebe ili kod drugih mogu pobuditi erotske požude čime bismo prekoračili granicu kršćanske pristojnosti.
Ivan je na primjer rado plesao na strastven način i sada priznaje da su neki plesovi u kojima je ranije sudjelovao pobuđivali strast. On priča: “Sjećam se da me je spolno uzbuđivalo kad sam plesao određeni ples, ili promatrao ostale kako plešu.” Budući da je sada toliko razuman da se čvrsto drži kršćanskih temeljnih načela, on više ne pleše takove plesove.
I vrsta muzike uz koju plešemo igra određenu ulogu. Muzika brzog ritma može se, doduše, nekome dopasti, no treba li je slušati zaglušujućom jačinom da bi se moglo uživati u njoj? Je li razumno neprekidno slušati takovu muziku? Izgleda da je neprekidan, brzi ritam muzike već mnogo puta doprinio tome da se zajedničko druženje pretvori u “razuzdanu gozbu”.
Polagana muzika
Plesovi uz polaganu i nježnu muziku mogu također predstavljati opasnost. Petar i Ana su to shvatili na svadbi jednog prijatelja. Ana objašnjava: “Često je uz prigušeno svjetlo svirala lagana, romantična muzika. Plesni podij je bio pun parova — bilo je tu i tinejdžera — koji su plesali tijesno pripijeni jedni uz druge.” Petar je dodao: “Neki su zagrljeni stajali na mjestu, ne mičući se ni za korak.”
Zna se da je dovoljno dotaći osobu drugog spola, da bi se pobudila jaka putena želja. Stoga očito nije uputno nekoga čvrsto zagrliti dok svira romantična muzika. Je li to onda bezazleno ili razumno činiti i kad ne svira muzika? Da li je takvo ponašanje uputno u javnosti, čak ako se radi o bračnom paru? No, ako se ipak odlučiš za ples uz laganu muziku, budi svjestan mogućih opasnosti. Neki su počinili blud nakon što su bili tjelesno uzbuđeni i plešući strastveno neki ples.
Ne igra ulogu samo ritam
Misli i na sljedeće: u muzici nije odlučujući samo ritam. Uz ritam često idu uvredljivi, ako ne čak i pornografski tekstovi. Ne događa se rijetko da muzika praćena prljavim riječima ulazi lako u uho, a ritam joj je poguban. Možeš li plesati uz takove pjesme, a ipak gajiti bezazlene i dobre misli?
Jesi li već kada čuo neku pjesmu, pa iako ti se nije posebno sviđala, kasnije si pjevuckao, bilo melodiju, bilo tekst. Tvoj mozak upija informacije koje bi ponekad bilo bolje zaboraviti. Predstavi si kakvo djelovanje imaju nemoralne riječi umotane u ljupku melodiju jakog ritma, koje se stalno ponavljaju (što je tipično za neke moderne muzičke komade), pa ćeš razumjeti zašto je opasno plesati uz takvu glazbu. To može ići tako daleko da ćeš pjevati riječi zato jer su se neizbrisivo usjekle u tvoje misli i srce.
Hoćeš li plesati?
Naš Stvoritelj pun ljubavi želi da smo sretni, a opuštanje doprinosi već odavno čovjekovoj sreći. U Bibliji čitamo: “A gradski će se trgovi ispuniti dječacima i djevojčicama koji će igrati.” Osim toga ona kaže da ima “vrijeme plesanju” (Zaharija 8:5; Propovjednik 3:4). No, kao što smo vidjeli ples nije uvijek bezazlena razonoda. Kao u prošlosti, tako se i danas često pleše na način koji pobuđuje spolne strasti, navodeći neke na nemoral. Stoga je na mjestu pitanje: “Hoćeš li plesati?”
Neki će odlučiti da ne plešu, jer su spoznali moguće opasnosti — štetan utjecaj svijeta, a možda i vlastito naginjanje da budu takoreći opijeni ne baš bezazlenim plesovima. I kao što se neki uzdržavaju od alkoholnih pića — ne zato što su ta pića sama po sebi loša — nego zbog štete koja bi mogla proizaći iz pijenja, tako mogu neki iz sličnih razloga razumno odustati od plesanja. Ali, ti možda misliš da se može plesati u ugodnoj atmosferi prema dobro izabranoj muzici, te da to doprinosi radosti i zadovoljstvu bez nekih loših posljedica. Ako si maloljetan, trebaš slušati svoje kršćanske roditelje i poštivati njihove želje (Efežanima 6:1-3).
Nekada su mladi uglavnom učili plesati od svojih roditelja ili od drugih odraslih osoba. Često je jedan naraštaj prenosio određene plesove na sljedeći. Naš Stvoritelj je jednom rekao Izraelcima: “Djevojke će se veseliti u kolu, mlado i staro zajedno” (Jeremija 31:13, ST). To je vjerojatno bilo sudjelovanje u grupnim plesovima, na primjer u “kolu” (Suci 21:21; Psalam 150:4). I danas se mogu mladi i stariji radovati zajedničkom plesanju.
U mnogim su zemljama još uvijek obljubljeni grupni plesovi. U SAD postoji Square dance, ples koji može pričinjavati veliku radost, jer uključuje sudjelovanje mladih i starih. Kod Meksikanaca je obljubljena rašpa, a Grci još i danas rado plešu svoja kola. Zašto da, kad priređuješ gozbu, na kojoj će se plesati, ne pozoveš svoje roditelje ili nekoga od starije generacije? Možda ti oni mogu pokazati neke plesne korake, pa će ti plesanje s njima pričinjavati zadovoljstvo.
Stariji ti mogu pokazati neke plesove iz svoje mladosti. Budu li prisutni roditelji i ostale uvažene osobe, tada se neće razviti raspoloženje, koje bi gozbu pretvorilo u orgije. Daj prednost sastajanju u privatnom stanu i pozovi cijelu obitelj! Odbaci svu pogubnu muziku i pjesme sablažnjivih tekstova! Budi umjeren u zabavljanju, kako ti ono ne bi oduzimalo previše vremena i pažnje. Budeš li uvažavao te savjete, moći ćeš se radovati plesanju, jer će ono tada uistinu biti bezazlena zabava.
[Slika na stranici 16]
Prilikom zajedničkog druženja mogu se mladi i stari kršćani radovati grupnom plesu
[Istaknuta misao na stranici 17]
Plesanje uz polaganu, romantičnu muziku može pobuditi nemoralne želje, ako netko pleše suviše tijesno pripijen uz svog partnera