Zašto takav tempo života?
ZAŠTO je naše vrijeme tako užurbano? To je nešto sasvim različito od utopije o mirnom životu punom ljenčarenja kojeg je trebala donijeti industrijalizacija. Mnogi ekonomisti, sociolozi i futuristi predviđali su “manje rada a više zabave za svakoga”, no to se jednostavno nije ostvarilo.
Zapravo je onako kako primjećuje pisac A. Kent Macdougall: “Posao oduzima zarađivaču plaće isto toliko vremena koliko i prije jedne generacije, no svakodnevno putovanje na posao i s posla oduzima mu više vremena”.
Umjesto da pojednostavi život, suvremena tehnologija je doprinijela tome da ga učini grozničavijim. Profesor za marketing Harold H. Kassarjian kaže: “Masovne komunikacije i masovni prijevoz nas ubijaju. Stavljeni smo pod veći pritisak jer smo stvorili umjetne razloge da budemo u žurbi. Ukopavamo se u svoje vlastite grobove visokog tlaka”.
Glavni faktori
Danas mnogi očevi stoje pod opterećenjem prekovremenog i sličnog rada samo da bi opskrbili svoje obitelji. Isto tako ima mnogo žena koje su prisiljene zaposliti se. Paul Johnson je u listu “Daily Telegraph” pisao: “Doista je ironično da u ovom trenutku povijesti kad su tradicionalni kućni poslovi žena znatno smanjeni komercijalnom tehnologijom ... one rade isto tako naporno kao što su uvijek radile; možda još napornije”.
Znači, nakon što provedu cijeli dan na plaćenom svjetovnom poslu, mnoge žene dolaze kući na svoj drugi posao — brigu oko kuće i djece. Studije pokazuju da muževi čine relativno malo da bi olakšali svojim suprugama sve teži teret posla. Kao posljedica toga, vrijeme je za mnoge žene oskudno i neuhvatljivo. Autori knjige “Working couples” (Zaposleni bračni parovi) citiraju riječi jedne zaposlene žene: “Osjećam velik pritisak jer nemam dovoljno vremena za ono što želim uraditi ili za ono što trebam uraditi”.
Kod mnogih je promjena seksualnih normi ponašanja i streloviti porast broja razvoda također doprinio grozničavom tempu života. Na koji način? Članak u izdanju “Family Relations” (Obiteljski odnosi) objašnjava: “Naše društvo (SAD) doživjelo je 79 postotni porast broja obitelji s jednim roditeljem u posljednjih devet godina. ... Ta je pojava danas daleko veća nego ikada ranije”. Za roditelja koji sam mora odgajati djecu, kupovati, kuhati i čistiti, život može izgledati poput neprekidne grozničave žurbe.
Ostali faktori
I drugi manje opipljivi razlozi također doprinose današnjem grozničavom tempu života, kao što su, na primjer, slijedeći:
Život je kratak — “Čovjek rođen od žene kratka je vijeka i pun nemira”, kaže Biblija. “Kao cvijet niče, i odsijeca se, i bježi kao sjen, i ne ostaje” (Job 14:1, 2). Uvidjevši istinitost ovog biblijskog stiha, mnogi žure kroz život, pokušavajući u njega unijeti što je moguće više akcije. “Jedimo i pijmo, jer ćemo sutra umrijeti”, to je njihova filozofija (1. Korinćanima 15:32).
Život je nesiguran — “Brzi ne dobivaju trku”, kaže mudri kralj Salamun. Zašto? “Jer sve ih stiže vrijeme i nepredviđene zgode”, objašnjava on (Propovjednik 9:11, NS). Zato ljudi naizgled žure da bi dostigli svoje ciljeve jer se boje da ih neka nepredviđena zgoda ne spriječi u tome.
Strah da se nešto ne propusti — Poput male djece, i mnogi odrasli su nemirni, samo nakratko mogu nečemu posvetiti pažnju i uvijek moraju žuriti u nešto novo. Ne mogu se opustiti da uživaju u sadašnjosti zato što žure da dožive budućnost.
Nervoza i nestrpljenje — Dodaj ovome nervozu, nestrpljenje, i moći ćeš bolje razumijeti vozača kojeg povremeno promatraš u svom retrovizoru. On očito svaki automobil ispred sebe smatra osobnom uvredom i pokušava ih sve prijeći što je brže moguće, često bez nekog dobrog razloga. Ponekad ga ponovo sretneš na sljedećem semaforu!
Dosada — Nalazeći svoj svjetovni posao i svakodnevnu rutinu dosadnima, mnogi brzo obavljaju ta tzv. nužna zla kako bi imali više vremena za tzv. slobodno vrijeme.
“Vrijeme je novac” — Neki žive po tom načelu — i po satu — odrekavši se slobodnog vremena ili dopusta kako ne bi izgubili novac. Oni su rijetko kad zadovoljni i uvijek su u žurbi kako bi si nagomilali materialni posjed, a jedva da imaju vremena da u tom posjedu uživaju.
Možda je i tvoj život iz bilo kojeg razloga grozničava trka. Ako je tako, postavlja se pitanje...
Kuda te to vodi?
Grozničavi tempo suvremenog života rezultirao je mnogim sa stresom povezanim bolestima. No, istinitost izreke “tko žuri nikud ne stiže” očituje se i u drugim područjima ljudskih nastojanja. Na primjer, njemački časopis “Arztliche Praxis” izvještava: “Uzrok broj jedan saobraćajnih nezgoda je još uvijek prebrza vožnja”.
Mladić koji u školi žuri da nauči osnovne vještine teško će naći i zadržati posao. Tko žurno jede može izazvati nervozu želuca, slabu probavu i razna tjelesna oboljenja. Čovjek koji je “brz na riječima” može prouzročiti neugodnosti, pozlijediti osjećaje i čak izazvati prekid prijateljstva (Priče Salamunove 29:20). A onaj tko žuri u traženju bračnog druga mogao bi se naći u situaciji da žurno traži razvod.
Što je s onima koji žure da steknu materijalni posjed, da napreduju u karijeri, da osnuju obitelj i da izvuku što je god više moguće iz života? Istina, slijediti takve ciljeve samo po sebi ne mora biti pogrešno. No, kad to postane mahnita trka, onda ljudi sigurno nemaju iz nje neku dugotrajniju korist.
Stari kralj Salamun došao je do ovakvog zaključka nakon što je slijedio takve ciljeve: “Ja, baš ja, pogledao sam na sva svoja djela koja su moje ruke načinile i na trud kojim sam se trudio da to izvršim, i gle! Sve je bila taština i trčanje za vjetrom, i ništa nije bilo od koristi pod suncem” (Propovjednik 2:11, NS).
Ima li, dakle, načina da iziđemo na kraj s današnjim tempom života i da vodimo relativno miran život?
[Okvir na stranici 5]
Današnji tempo života
“Slika uzbuđenog čovjeka koji previše toga želi dostići (stalno je prisutna) u današnjem stresnom društvu”, primjećuje “The New York Times”. “Tipičan primjer je osoba koja juri za podzemnom željeznicom premda će druga doći za nekoliko minuta, predsjednik koji je opsjednut dostizanjem i nadmašivanjem ciljeva, poduzetna osoba koja ne može a da ne bude ispred mnoštva i koja doista nadilazi sebe i poduzima rizike koji je opterećuju”.