Izvanzemaljci — vjekovni san
SUVREMENI pisci znanstvene fantastike nisu izmislili pojam o izvanzemaljcima. Pred oko 23 stoljeća, grčki filozof po imenu Metrodor naučavao je da, kad bi svemir sadržavao samo jedan nastanjen svijet, bilo bi to malo vjerojatno kao kad bi na velikom polju rastao samo jedan klas kukuruza. Lukrecije, rimski pjesnik iz prvog stoljeća pr. n. e., napisao je da “u drugim djelovima svemira postoje druge Zemlje i različite rase ljudi”.
Na tu nauku, nazvanu množina svjetova, takozvano kršćanstvo mnogo stoljeća nije blagonaklono gledalo. Ipak, od oko 1700. do ranih godina našeg stoljeća, većina obrazovanih ljudi, uključujući i neke od najvećih znanstvenika u povijesti, čvrsto je vjerovala u život na drugim svjetovima. Ustvari, jedan pedagog je sredinom 19. stoljeća bio žestoko napadan kad se usudio napisati članak u kojem je poricao tu nauku.
Ljudi su žarko željeli vjerovati u izvanzemaljce, čak i na temelju najbeznačajnijih dokaza. Jedan novinar je 1835. pisao da su astronomi otkrili život na Mjesecu. Pisao je da se čudne životinje, egzotične biljke, čak i mali ljudi s krilima, koji lebde i vidljivo gestikuliraju, mogu vidjeti kroz teleskop! Naklada njegovih novina je skočila. Mnogi su nastavili vjerovati u tu priču čak i nakon što je razotkrivena kao prijevara.
I znanstvenici su bili optimisti. Krajem 1800-ih, astronom Percival Lowell je bio uvjeren da na površini planeta Marsa može vidjeti složen sustav kanala. On ih je detaljno ucrtao na kartu i napisao knjige o civilizaciji koja ih je sagradila. U Francuskoj je Akademija znanosti bila toliko sigurna da postoji život na Marsu da je ponudila nagradu prvoj osobi koja bude komunicirala s izvanzemaljcima ne računajući Marsovce.
Neki su predložili neobične planove za komuniciranje s bićima na obližnjim svjetovima, od paljenja velikih vatri u pustinji Sahari do sadnje geometrijski oblikovanih šuma širom Sibira. Jedan američki izumitelj je 1899. podignuo jarbol koji je na vrhu imao bakrenu loptu i preko njega je slao snažne električne signale Marsovcima. Ljudima se ježila kosa, a svjetlost se vidjela 30 milja unaokolo, ali nije bilo odgovora s Marsa.
Puni nade
Dok je tehnologija koja stoji iza današnje potrage za životom na drugim svjetovima možda nova, jedna je stvar ostala nepromijenjena: znanstvenici su još uvijek uvjereni da čovječanstvo nije samo u svemiru. Astronom Otto Wöhrbach pisao je u njemačkim novinama Nürnberger Nachrichten: “Teško da postoji i jedan prirodoslovac koji ne bi potvrdno odgovorio na pitanje da li postoji izvanzemaljski život.” Gene Bylinsky, autor knjige Life in Darwin’s Universe (Život u Darwinovom svemiru), kaže ovako: “Ako ćemo vjerovati radio-astronomima, svaki dan možemo očekivati signal sa zvijezda koji će proletjeti kroz nezamisliv svemirski ponor da okonča našu kozmičku usamljenost.”
Zašto su znanstvenici toliko sigurni da život postoji na drugim svjetovima? Njihov optimizam počinje sa zvijezdama. Toliko ih mnogo ima — tisuće milijuna u našoj galaksiji. Tada započinju pretpostavke. Sigurno mnoge od tih zvijezda moraju također imati planete koji ih okružuju, i život se morao razviti na nekim od tih svjetova. Slijedeći taj način razmišljanja, astronomi mudruju da postoje tisuće ili milijuni civilizacija razbacanih samo po našoj galaksiji!
Da li je to važno?
Mijenja li što na stvari ako postoji život izvan Zemlje? Znanstvenici misle da bi odgovor na to pitanje mogao imati golem utjecaj na ljudsku obitelj. Oni kažu da bi spoznaja da smo sami u svemiru naučila čovječanstvo da cijeni život ovdje na Zemlji obzirom na njegovu jedinstvenost. S druge strane, jedan uvaženi znanstvenik misli da bi te strane civilizacije vjerojatno mogle biti mnogo milijuna godina naprednije od naše i mogle bi podijeliti svoju ogromnu mudrost s nama. Mogle bi nas naučiti kako da izliječimo naše bolesti, da zaustavimo zagađivanje, ratove i glad. Mogle bi nam čak pokazati kako da nadvladamo i samu smrt!
Nema više bolesti, ratova, smrti — ta nada mnogo znači ljudima u naše nemirno vrijeme. Nesumnjivo i tebi. Ipak, vjerojatno ćeš se složiti da je bolje uopće ne imati nadu nego se oslanjati na lažnu. Zato je za nas važno da saznamo da li znanstvenici imaju čvrst temelj kad tvrde da svemir vrvi nastanjenim svjetovima.
[Istaknuta misao na stranici 5]
Imaju li znanstvenici čvrst temelj kad tvrde da svemir vrvi nastanjenim Svjetovima?