Pogled u svijet
Biološka plastika
Sada se plastika proizvodi biološki i jednog dana mogla bi rasti kao poljoprivredna kultura, izvještava International Herald Tribune iz Pariza, Francuska. Tehnologija za tu novu plastiku započela je prije 65 godina, kada su znanstvenici pronašli da određena bakterija može proizvoditi plastici sličnu supstancu nalik polipropilenu. Ta supstanca služi bakteriji kao izvor uskladištene energije, što se može usporediti s ulogom škroba u biljkama i masti u sisavcima. Izoliranjem gena u bakterijama koji proizvode plastiku i njihovim prenašanjem na određene vrste sadnica, znanstvenici se nadaju da će vremenom narasti u većoj mjeri ono što nazivaju biopolimerima. Izvještava se da se ta biološka plastika može potpuno obnoviti, biološki se razgrađuje i nije otrovna.
Nepraktični katolici
Nedavna studija otkrila je da “religiozno obožavanje među Francuzima nastavlja svoj slobodni pad”, prema pariškim novinama Le Figaro. Studija je pokazala da iako, 82% Francuza tvrde da su katolici, samo 12% njih, većinom starije žene, redovito prisustvuju crkvenom bogoslužju. Osim toga, 44% onih koji tvrde da su katolici kažu da su “nepraktični katolici”, a 83% njih priznaju da “nikada nisu kročili nogom u crkvu”. Le Figaro primjećuje da su Francuzi izgleda nacija nepraktičnih katolika. Izgleda da se njihova religiozna pripadnost manifestira više kroz preostale društvene običaje, kao što su krštenje, vjenčanje i sprovodi, nego kroz aktivnu vjeru.
Nedoumica oko virusa
“Velike boginje usmrtile su 2 000 Rimljana dnevno kroz nekoliko godina za vrijeme vladavine filozofa-cara Marka Aurelija Antonina”, kaže časopis Health. “One su pobile 2 milijuna Azteka u 16. stoljeću, nakon što su španjolski misionari okupljali Indijance da ljube Raspelo — naravno, nije se mislilo na njegovu čistoću.” Također, desetkovale su plemena sjevernoameričkih Indijanaca, kao i što su u Evropi do 18. stoljeća prouzročile smrt oko 600 000 ljudi godišnje. Kada je Edward Jenner 1796. g. otkrio cjepivo za velike boginje, učinjeni su napori da se iskorijeni ta smrtonosna bolest. Zadnja žrtva umrla je 1978. godine. “Bila je to prva, i za sada jedina bolest za koju znanost može reći da je potpuno istrijebljena” kaže Health. Ali virus još živi pod zaštitom Svjetske zdravstvene organizacije, u bočicama smještenim u skrovitim trezorima Atlante i Moskve, i još nije donesena odluka što da se učini s njima. Neki zagovaraju njegovo potpuno uništenje prije nego se slučajno ili namjerno oslobodi, dok drugi smatraju da bi znanost mogla kasnije upotrijebiti virus. U međuvremenu i SSSR i SAD nastavljaju s davanjem cjepiva svojim oružanim snagama.
Bez gotovine, molim!
Mušterije koje ulaze u izložbenu prostoriju tvornice za izradu namještaja u Johannesburgu, Južna Afrika, susreću se sa znakom: “Ne primamo gotovinu. Samo čekove ili kreditne kartice.” Prema novinama The Star iz Johannesburga, vlasnik vjeruje da trgovanje gotovinom privlači lopove i kradljivce, te je zato odlučio da nema niti gotovine u sefu niti da novac prevozi u banku. Tako se cijeli posao obavlja samo čekom ili kreditnom karticom. I zaposleni svoju tjednu plaću primaju putem čekova. “Bili su uznemireni svaki puta kad je ušao stranac”, kaže vlasnik za svoje namještenike, “ali sada su opušteniji otkad smo uveli politiku bezgotovinskog poslovanja”.
Milijuni abortusa u Brazilu
Jedan članak o abortusima, koji je napisao profesor Carlos Alberto Di Franco u brazilskim novinama O Estado de S.Paulo, kaže kako Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je “Brazil svjetski šampion po broju abortusa sa više od 3 milijuna abortusa godišnje”. Članak primjećuje: “Začudo, ova informacija nije potakla nikakav poseban pokret za zaštitu života”. Prema profesoru Di Francu, s jedne strane Brazilci se bore da zaštite svoje šume i trude se smanjiti smrtnost novorođenčadi, dok s druge strane nastavljaju zagovarati legalizaciju abortusa.
Vid od potresa
Jednoj 84-godišnjoj stanovnici Newcastla, Australija, iznenada se vratio vid kao posljedica katastrofalnog potresa prije nekoliko mjeseci. Tri godine ona je mogla raspoznavati samo tamne oblike. Međutim, nakon potresa mogla je čak i čitati novine. Njezin liječnik smatra da je šok izazvan potresom mogao prouzročiti da adrenalin nagrne u njene oči, pomogavši tako da joj se vrati vid. Novine The West Australian navodi njene riječi: “Sada jasno vidim. Jednostavno, to se desilo samo od sebe, u nekoliko sekundi. To mi je izgledalo kao da su se oči jednostavno širom otvorile. Naravno da nisu, ali ja sam progledala i vidim sve do sada.”
Preživljavanje beba
Prema Demosu, biltenu koji izdaje Nizozemski demografski institut, prosječno 381 000 beba rodi se svakog dana širom svijeta. Međutim, njihovi životni izgledi uvelike zavise od toga gdje su rođeni. Japan se hvali s najnižom stopom smrtnosti novorođenčadi u svijetu sa samo 5 mrtvih beba na 1 000 koje umiru u prvoj godini života. Stopa smrtnosti novorođenčadi znatno je viša u drugim zemljama, kao što je Brazil gdje umire 71 od 1 000 beba do svoje prve godine, te istočna i zapadna Afrika, gdje umire 110 od 1 000 beba. Šanse za preživljavanje beba još su gore u Afganistanu, sa 194 mrtvih od 1 000. Širom svijeta umire blizu 31 000 novorođenčadi svakoga dana.
Krivotvoreni novac
U spomen 60-godišnjice vladavine cara Hirohita, Japan je pred 4 godine izdao posebne zlatne kovanice. Prema časopisu Asiaweek, sada “istražitelji vjeruju da je najmanje 103 000 krivotvorina u opticaju, a neke od njih i u podrumima Japanske banke, najvećeg novčanog autoriteta. Službenici ocjenjuju da je to najveći nacionalni slučaj krivotvorenja u ovom stoljeću”. I prave i krivotvorene kovanice sadrže 20 grama 24-karatnog zlata, vrijednosti oko 270 dolara po sadašnjoj cijeni zlata. Međutim, s obzirom na nominalnu vrijednost spomen-kovanica od 100 000 jena (690 dolara), krivotvoritelji su “vidjeli laki put na tržište zlata, po dvostruko većoj otkupnoj cijeni”, primjećuje Asiaweek.
Ugrožene koale
Dlakava koala, ljupki simbol Australije, sada je u opasnosti da postane ugrožena vrsta, kaže The New York Times. Vrsta se s nekoliko milijuna prije 50 godina smanjila na današnjih 400 000 i nastavlja daljnji pad. Osim bolesti koja ima svoju ulogu u tome, najveći razlog za smanjenje broja koala leži na čovjeku. Gotovo 80% koaline zalihe hrane i prirodnog staništa iskorjenjeno je ljudskim razvojem. Koale, duge 60-70 centimetara, žive gotovo isključivo od lišća i mladica eukaliptusovog drveća, a tisuće tih stabala srušeno je da se prokrči put za kuće, farme i odmarališta duž istočne obale Australije. Nadalje, studija je pokazala da većina koala sada gine tako što ih pregaze automobili.
Zaprepašćujuća pravilnost
U jesen 1989. godine, astronomi su se začudili kada su otkrili golemu površinu galaksija koju su nazvali Veliki Zid; nisu očekivali da svemir sadrži tako veliku strukturu. Otada su dvije ekipe astronoma objavile zaključak da Veliki Zid može biti samo jedna od najbližih površina od više desetina ogromnih koncentracija galaksija. Ono što ih još više iznenađuje jest to da se te strukture izgleda pojavljuju u jednakim prostornim intervalima. Prema The New York Timesu, “struktura svemira je toliko pravilna i neizmjerna da to ne može opisati prihvaćena teorija kozmičkog stvaranja i evolucije”. Jedan astronom naziva pravilnost razmaka između tih struktura zaprepašćujućom, dok drugi izjavljuje da, ako se ta otkrića potvrde, “tada se sa sigurnošću može reći da razumijemo manje od nule o ranom svemiru”.
Jadne male duše?
Krpelji u Japanu imali su prošle godine dobro i loše vrijeme. Uživajući u naročito vlažnom ljetu, oni su u gomilama navalili na japanska kućanstva. Proizvođači su tada stupili u akciju. Poduzetno su proizveli usisače smišljene da se istrijebe ti kukci. Prodaja je bila ogromna. Samo jedna kompanija iz Osake prodala je 800 000 usisača, koji su po procjeni uništili oko 160 milijardi krpelja. Međutim, uništenje toliko mnogo života očito je probudilo budističku savjest kod proizvođača. Asahi Evening News citira jednog predstavnika kompanije koji kaže: “Iako su štetočine, mi žalimo za njima.” Stoga je u budističkom hramu njegova kompanija održala spomen-službu “moleći za pokoj duša tih krpelja”.