Današnji mladi — suočeni s izazovima

“ISTRAŽIVANJE nesumnjivo pokazuje da tinejdžerske godine pripadaju najzamršenijem i najstresnijem životnom dobu.” To je napisala Dr. Bettie B. Youngs u svojoj knjizi Helping Your Teenager Deal With Stress. U prošlosti mladi su bili opterećeni samo time što su mladi. Danas ne samo da moraju nadvladati tegobe adolescencije, nego i ogroman pritisak života odraslih.

Dr. Herbert Friedman u časopisu World Health [Svjetsko zdravlje] piše: “Još nikada taj prijelaz od djeteta do odraslog čovjeka nije se odigravao u periodu tako dramatičnih događaja — to se odnosi npr. na eksplozivan porast svjetskog stanovništva, sa njim ubrzanu urbanizaciju ili tehnološke preokrete na području komunikacije i putovanja, koji su gotovo preko noći stvorili nove uvjete.”

Kathy, jedna mlada djevojka, rekla je: “Tako je teško odrasti u vremenu kao što je ovo danas.” Ovisnost o drogi, samoubojstvo, zloupotreba alkohola — to su neke reakcije mladih na pritisak naših ‘kritičnih vremena s kojima se teško izlazi na kraj’ (2. Timoteju 3:1, NS).

Revolucija u obitelji

Dr. Youngs se prisjeća: “Naši su roditelji imali vremena za nas. Mnogi su imali majku koja se posvetila odgoju djece cijeli dan.” A danas “mnoge žene ne mogu ili ne žele biti u kući i cijeli dan brinuti se za svoju djecu. One su zaposlene i moraju karijeru i obitelj strpati pod istu kapu. Dan nema dovoljno sati; nešto se mora zapostaviti. No često se zapostavlja vrijeme koje majka može posvetiti svom djetetu i pomoć koju mu može pružiti. U kritičnoj fazi života tinejdžer je sa svojim tjelesnim, duhovnim i emocionalnim promjenama često prepušten samome sebi” (Helping Your Teenager Deal With Stress).

U 1990-im godinama strukture obitelji i dalje će se dramatično pogoršavati, i to zbog razvoda (50 posto brakova u Sjedinjenim Državama se razvodi), rađanja vanbračne djece i tendencije da parovi žive nevjenčano. Već je svaka četvrta obitelj u Sjedinjenim Državama obitelj s jednim roditeljem. Ponovnim sklapanjem braka raste broj obitelji s očuhom ili maćehom.

Jesu li djeca u takvoj obiteljskoj strukturi izložena opasnostima emocionalnih i psihičkih ozljeda? Tvrdi se naprimjer da djeca koja odrastu samo s jednim roditeljem više naginju usamljenosti, turobnosti i nesigurnosti nego djeca koja žive u tradicionalnoj obitelji. Doduše, u mnogim obiteljima s jednim roditeljem ili s očuhom ili maćehom, djeca očigledno ne doživljavaju neku štetu, ali Biblija jasno dokazuje da je Bog djeci predvidio odgoj oca i majke (Efežanima 6:1, 2). Odstupanja od ove idealne situacije donose sigurno dodatne stresove i opterećenja.

U mnogim zemljama u razvoju obiteljski život se također nalazi u tijeku preokreta. Tamo je tradicionalna struktura bila velika obitelj i svi njezini odrasli članovi imali su pravo reći svoje u vezi odgoja djece. Urbanizacija i industrijalizacija vode brzom raspadanju velike obitelji – otimajući mladima potrebnu potporu.

Jedna mlada Afrikanka piše: “Nema više teta ni drugih rođaka koji će mi reći i savjetovati što znači odrastati. Roditelji pretpostavljaju da se tom temom bavi škola — a škola to prepušta roditeljima. Nitko više ne misli da djeca pripadaju svemu društvu.”a

Gospodarske brige

Mladi svijet je također vrlo zabrinut radi pogoršavanja gospodarske situacije u svijetu. Od 5 omladinaca, 4 žive u zemljama u razvoju, gdje se cijelog života suočavaju sa siromaštvom i nezaposlenošću. Sedamnaestgodišnji Luv iz Indije rekao je: “Nezaposlenost omladine je sada u našoj zemlji vrlo velika. Stoga ne iznenađuje da su mladi nesretni i obolijevaju, postaju žrtve poroka, bježe od kuće ili se čak sami ubijaju.”

Omladina imućnog Zapada također ima novčanih neprilika. U časopisu Children Today se primjerice izvještava o anketi među tinejdžerima u Sjedinjenim Državama: “Kad se tinejdžere upitalo u vezi određenih tema koje ih zabrinjavaju, često su spominjali pitanje novca i budućnosti.” Omladinci su među deset najvećih briga stavili “troškove naobrazbe”, “gospodarsku krizu” i “malu zaradu”.

Ironija je da, prema mišljenju stručnjaka, i omladinci u povoljnijoj financijskoj situaciji — gledano dugoročno — upadaju u novčane neprilike. U časopisu Newsweek je rečeno: “U 80-im godinama je [u SAD] tri četvrtine srednjoškolaca radilo tjedno 18 sati i često su mjesečno donijeli kući preko 200 dolara” — što je vjerojatno više džeparca nego što su imali njihovi roditelji. Kao što se moglo predvidjeti, “zarađeno se odmah potrošilo na automobil, odjeću, stereo-uređaje i druge omladini poželjne stvari”.

Pisac Bruce Baldwin piše da takvi omladinci “odrastaju u očekivanju (...) da je moguće postići lijep život bez truda, bilo da razvijaju osobni osjećaj odgovornosti i motivaciju da nešto ostvare ili ne”. Ali “kad odsele od roditelja, probude se u stvarnost. Umjetna domašnja okolina može biti daleko od stvarnosti koja ih očekuje u radnom svijetu i onoga što se traži od odraslih, tako da padaju u takozvani ‘kulturni šok’ ”.

Promjenjivi moralni kodeksi i vrijednosti

Dramatične promjene u moralu i drugim vrijednostima također su izvor zbunjenosti među mladima. “Seks (...) je u vrijeme mladosti moje bake bila riječ koja se nije mogla čuti”, kaže Ramani, djevojka iz Sri Lanke. “O seksu u braku nije se govorilo, čak niti u obitelji ili sa liječnikom, a seks izvan braka nije postojao.” Međutim, stari tabui samo što nisu iščezli. “Tinejdžerski seks je postao skoro način života”, kaže ona.

Nije stoga iznenađujuće da je prilikom ankete provedene sa 510 srednjoškolaca u SAD, njihova druga po redu zabrinutost bila ta “da bi mogli dobiti AIDS”! No, sada kad su se vrata “novog morala” naglo otvorila, izgleda da mali broj mladih želi ozbiljno shvatiti bilo kakav razgovor o zatvaranju tih vrata time da prihvati monogamiju — a još manje time da čeka do braka. Kao što je rekao jedan mladić iz Francuske: “Možemo li se, u našim godinama, obavezati da ćemo biti vjerni čitav život?” AIDS i druge bolesti koje se prenose spolnim putem nastavit će stoga ugrožavati život i zdravlje mnogih mladih.

Kakva budućnost?

Mladi imaju još jednu mučnu brigu. Izgled da naslijede uništenu Zemlju — njenu atmosferu prorijeđenog ozona, njene temperature koje osjetno rastu pod globalnim efektom staklenika, njene bogate šume koje su ogoljene, njen zrak i vodu koji su neprikladni za udisanje i pijenje — brine mnoge mlade. Iako trenutno oslabljena, prijetnja nuklearnog rata potiče neke na razmišljanje da li će čovječanstvo uopće imati budućnost!

Jasno je, dakle, da se mladi danas suočavaju s ogromnim izazovima. Bez pomoći, smjera i vodstva, njihova sadašnja i buduća sreća u ozbiljnoj je opasnosti. A bez nade za budućnost, ne može se postići osjećaj sigurnosti. Nasreću, pomoć za današnje mlade lako je dostupna.

[Bilješke]

[Slika na stranici 6]

Raspad obitelji uslijed razvoda ili razdvajanja lišio je mnoge mlade potrebne roditeljske podrške