Pogled u svijet
Netočno datiranje
Desetljećima su se povjesničari i paleontolozi često oslanjali na datiranje radiougljikom da bi procijenili starost fosila. Međutim, prema magazinu Time, “poznato je da su te procjene, iako vrijedne, prilično nesigurne”. Magazin dodaje: “Poznato je da se koncentracije ugljika 14 u zraku — stoga i količina koju organizmi uzimaju — mijenjaju tijekom vremena, i to može utjecati na rezultate datiranja ugljikom.” Nakon uspoređivanja testa s ugljikom 14 i testa s uranij-torijem, grupa geologa sa Lamont-Doherty Geological Laboratory iz Palisadesa, N. Y. pronašla je da “datiranjima radiougljikom može promašiti čak i do 3 500 godina — vjerojatno dovoljno da natjera promjenu sadašnjeg mišljenja o tako važnim pitanjima kao što je, kada je točno čovjek stigao u Ameriku.”
Žičana dijeta
The Jeruzalem Post je izvijestio o nedavnom trendu u Izraelu među nekim ljudima koji žele izgubiti težinu. Da bi smanjili potrošnju hrane, neki su tražili od liječnika ili stomatologa da im žicom zatvore vilice. Vlasti su zapazile ovaj trend kad se “u novinskim oglasima počelo objavljivati stavljanje žice”. Taj postupak je nezakonit; izraelsko Ministarstvo zdravlja uspjelo je spriječiti nekih 12 stomatologa da ne vrše tu vrstu stomatološkog stavljanja žice pacijentima. Prema Postu, dr. Moshe Kelman, nadstojnik Stomatološkog odjela Ministarstva zdravlja, izjavio je da njegov ured istražuje samoubojstvo jedne osamnaestogodišnje djevojke čije su vilice bile zatvorene žicom da bi smršavila.
Krivnja zagađenosti
“Svaka generacija je sve neotpornija dok se zagađenje povećava i razara naš imunološki sustav”, tvrdi alergolog dr. Jean Monro iz Britanske Breakspear Hospital for Allergy and Environmental Medicine. Zagađenje čovjekove okoline, izostanak dojenja beba, dodavanje kemijskih sastojaka u hranu i u opskrbi vodom, te nerazumno korištenje lijekova i droga, navedeni su kao činioci koji tome doprinose. Bolesti se redaju od astme do raka, čak nastaju problemi i u ponašanju djece. Kao što je izvijestio londonski The Times, procjenjuje se da 17 milijuna ljudi, ili oko 30 posto britanske populacije, možda pati od ekološki izazvanih bolesti, a mnogi toga nisu svjesni.
Nasilne kornjače
Školske vlasti u Australiji suočavaju se sa rastućim problemom nasilja među djecom. Prema The New York Timesu, neki okrivljuju ludilo za popularnim Ninja kornjačama. Jedan stručnjak je izjavio kako djeca “uče da je nasilje, koje vrše dobri dečki, odgovor na sve probleme, a to se tada prenosi na njihovo ponašanje”. Mnoge australske škole zabranile su oružja-igračke, upozoravajući učenike da “svoje Ninja mačeve, nunčake i štapove ostave kod kuće”. Novine dodaju da “usprkos rasprostranjenoj zabrinutosti zbog efekta Kornjača na djecu, i filmovi i televizijske serije o Ninja kornjačama postižu rekord u gledanosti”.
Tajna dugovječnosti
Novi svjetski rekord u dugovječnosti postavili su Japanci sa prosječnim životnim vijekom za žene od 81,77 godina, a za muškarce 75,91 godinu. Stručnjaci to pripisuju “smanjenju smrtnosti među dojenčadi i ljudima srednjih godina”, izvještava Mainichi Daily News. Stodvanaestgodišnja Waka Shirahama, najstarija osoba u Japanu i jedan od 3 298 japanskih stogodišnjaka, kaže da je tajna njene dugovječnosti “živjeti marljivim, umjerenim i poštenim životom”, prema The Daily Yomiuri. U drugom intervjuu ona je dodala: “Jedi sve vrste hrane bez razlike, mnogo spavaj i ne zaboravi se osmjehivati.”
Čišćenje klongova
Klongovi, slikoviti prometni kanali u Bangkoku obrubljeni ponosnim uzdignutim kućama, doprinijeli su tome da tajlandski glavni grad bude poznat. Ali, časopis Asiaweek opaža da su “neki od vodenih puteva pretvoreni u kašaste, gnjile kaljuže blata i izmeta”. Većina domova uzduž klongova nije pripojena na kanalizacioni sistem Bangkoka i do njih ne mogu doći kamioni za odvoz smeća. Rezultat: Svaki dan 140 tona izmeta i smeća završava u tajlandskoj velikoj rijeci Chao Phraya, koja podržava klongove. Neki klongovi, začepljeni otpacima i bez kisika u vodi koji podržava život, ispuštaju takav smrad da ga stanovnici uz rijeku teško podnose. Tako je bila pokrenuta kampanja da se očiste klongovi. Asiaweek bilježi da se “vojska dobrovoljaca odazvala na tu akciju”.
Krvavi filmovi
“Ako imate dojam da su filmovi danas krvaviji i brutalniji nego ikada prije, te da broj mrtvih raste vrtoglavom brzinom”, zapaža The New York Times, “potpuno ste u pravu”. Suvremena tehnologija i nove plastične supstance omogućavaju filmskim producentima da scenama nasilja pridaju šokantni realizam. Neki od najpopularnijih filmova uključuju stotine nasilnih smrti. Kao primjer, novine spominju film Umri muški 2 u kojem je 260 ljudi nasilno usmrćeno, uključujući jednog čovjeka koji je bio proboden kroz očnu duplju u mozak i drugog koji je bio usisan u avionski motor. Prema istom članku, veliki dio tih filmova je “iz vrste akciono-avanturističkih filmova koji prevladavaju na današnjem tržištu”.
Pokolj tuljana
Predloženo tamanjenje 30 500 tuljana na zapadnoj obali Južne Afrike donijelo je mnogo više emocionalnih reakcija javnosti no što se po planu pretpostavljalo. Ipak, neki konzervativci vjeruju da je desetkovanje tuljana neophodno za morsku okolinu. Prema listu The Star iz Johannesburga, prenatrpanost 1,3 milijuna tuljana oko Rta Dobre Nade i namibijske obale već ugrožava morsko prebivalište. Kao što kaže konzervativac Vic Kabalin: “Prije mnogo godina, Seal Island (...) bio je poznat po krznatim tuljanima Rta Dobre Nade i kolonijama jackass pingvina. Sada se mogu vidjeti samo tuljani.” Razlog za ekološku neravnotežu? The Star tvrdi: “Glavni grabežljivci tuljana na Rtu Dobre Nade, veliki morski psi, brojčano su znatno smanjeni lovljenjem pomoću mreža i ribarenjem. I tako ima 1,3 milijuna ili više tuljana (...) a malo onih koji bi kontrolirali njihovu brojnost, osim čovjeka.”
Neobičan jezik
Posjetite li Gomeru, jedan od sedam Kanarskih otoka, vjerojatno ćete čuti zvuk poput kanarinaca sa megafona. Kao što se izvještavalo u listu The Hawke’s Bay Herald-Tribune sa Novog Zelanda, to je silbo, ili jezik zviždukanja kojeg su otočani stoljećima koristili kao drugi jezik. Premda treba pet godina da se nauči i zahtijeva visoki stupanj spretnosti, njega su u velikoj mjeri koristili ratari radeći po brdovitoj unutrašnjosti otoka, budući da se on pronosi mnogo dalje nego govorni jezik. “Zviždučući možete reći sve, i ako je vrijeme dobro, možete se čuti 3 km daleko”, kaže jedan korisnik. Budući da svako slovo abecede ima odgovarajući ton zvižduka, mogu se zviždukati čak i suvremene riječi.
Zračne nesreće
Boeing, glavni proizvođač zrakoplova, proučavao je učestalost i uzroke zračnih nesreća. Prema The Wall Street Journalu, proizvođač je ispitao oko 850 najvećih udesa koji su se dogodili još od 1950. Boeing tvrdi da su “greške letačkih posada prouzročile više od 72 posto nesreća u proteklih deset godina”. Izvještaj je zaključio da, ako se broj zračnih letova nastavi povećavati sadašnjim tempom, a ako se broj nesreća ne bude smanjivao bržim tempom, neto učinak do sredine sljedećeg desetljeća “bio bi prosječno 20 velikih nesreća godišnje. Kod svih avioprevoznika (...) nasuprot današnjih 15”.
Smrt u rudnicima
“Za svaku tonu iskopanog zlata pogine jedan rudar”, izvještava The Star iz Johannesburga, Južna Afrika. Prema statistikama Rudarske komore, u Južnoafričkim rudnicima zlata za posljednjih sedam godina bilo je prosječno više od 560 smrtnih slučajeva godišnje. Premda smrtni slučajevi pokazuju blagi pad, mr. Reinoud Boers, službenik za vezu Rudarske komore, kaže: “Činjenica je da je rudarstvo opasno zanimanje. Premda bi mi više voljeli da nema mrtvih, to je realnost rudarskog života širom svijeta.” Polovinu smrtnih slučajeva prouzročile su podzemne eksplozije i urušavanja. “Rudnici Južne Afrike su”, objašnjava mr. Boers, “najdublji na svijetu [oko 4 km], te smo stoga suočeni i sa vrućinom i sa ekstremnim pritiskom stijena. Osim toga, kopamo po najčvršćim stijenama na svijetu”.