Što se dogodilo s moralnošću?
VLADINI službenici. Politički kandidati. Religiozni vođe. Za očekivati je da ljudi takvog ranga budu uzori ponašanja. Međutim, u posljednje vrijeme upravo ljudi iz tih redova služili su kao glavni akteri u serijama šokantnih skandala. Njihovo naopako ponašanje sastojalo se od čitavog niza poroka — od preljuba i besramnog laganja do mutnih financijskih poslova i pronevjera.
Knjiga The Death of Ethics in America sa žaljenjem izjavljuje: “I dok je nacija zaokupljena smrtonosnom bolešću (...) Sindromom stečenog nedostatka imuniteta, čini se da druga vrst AIDS-a [Sindrom stečenog nedostatka integriteta] poprima epidemijske razmjere. Pa ipak, ta bolest nije pobudila slična hitna traženja lijeka.” (Naglašeno od nas.) List Time tvrdi da se Sjedinjene Države “valjaju u moralnoj kaljuži”.
Teško bi se moglo reći da je moralna kaljuža ograničena samo na Sjedinjene Države. U posljednje vrijeme Francuska, Grčka, Indija, Indonezija, Izrael, Japan, Kina i Njemačka također su bile pogođene skandalima u koje su bili upleteni istaknuti ljudi. I ne bi nas trebalo iznenaditi da je nemoralno ponašanje onih koji vode društvo jednostavno odraz ponašanja sveopće javnosti. Premijer Tajlanda rekao je o korupciji u svojoj zemlji da je “nalik raku”. Dodao je da cijelo društvo pati od bolesti ukorijenjene u pohlepi i iskrivljenim društvenim vrijednostima.
Ljudi se s pravom pitaju: ‘Što je uzrok tog sveopćeg pada morala? Što je još važnije, kamo sve to vodi?’
Kad ‘krađa nije krađa’
U Columbusu (Ohio, SAD) dogodilo se da su se stražnja vrata blindiranog kamiona širom otvorila i da su ispale dvije vreće s novcem. I dok je približno dva milijuna dolara lepršalo nošeno vjetrom te prekrilo cestu, deseci vozača izletjeli su iz svojih automobila da bi džepove i torbice napunili novčanicama. Neki su vozači putem CB radiostanica pozvali druge da im se pridruže u krađi.
Službeni apeli i ponuđena nagrada od 10 posto za povrat bilo koje količine novca potpuno su ignorirani. Većina je odlučila postupiti po onoj “tko nađe njegovo je”. Vraćen je samo mali dio novca. Jedan je čovjek čak opravdao ovu krađu, rekavši da je novac bio “dar od Boga”. Uza sve to, ovakvi slučajevi nisu osamljeni. Prolaznici su ispoljili sličnu pohlepu kad je novac ispao iz blindiranih kola u San Franciscu u Californiji i Torontu u Kanadi.
Činjenica da inače pošteni i čestiti ljudi tako lako padnu kad se radi o krađi ima uznemiravajuće implikacije. U najmanju ruku, to pokazuje koliko su iskrivljena popularna poimanja moralnosti. Thomas Pogge, docent na katedri za filozofiju sveučilišta Columbia u New Yorku, obrazlaže da iako većina ljudi smatra nemoralnim ukrasti od pojedinca, na krađu od institucije na neki način gleda kao na nešto što zavređuje daleko manju osudu.
Slobodoumni spolni moral
Iskrivljeno gledište o moralu može se vidjeti i na području seksa. Nedavna anketa pokazala je da su ljudi iznenađujuće tolerantni prema političkim kandidatima koji učine preljub. Jedan pisac navodi da takvi glasači možda oklijevaju osuditi preljub zato što su ‘previše zaposleni time da ga i sami čine’.
Uistinu, novije statistike otkrivaju da je 31 posto svih oženjenih ljudi u Sjedinjenim Državama imalo ili trenutno ima vanbračnu vezu. Većina Amerikanaca, 62 posto, “misli da nema ništa moralno lošega” u tome. Gledišta s obzirom na predbračni seks jednako su tako popustljiva. Anketa provedena 1969. pokazala je da 68 posto američke javnosti nije tada odobravalo predbračni seks. Danas ga ne odobrava samo 36 posto. Godine 1960. otprilike polovina anketiranih žena bila je nevina na dan vjenčanja. Danas je to samo 20 posto.
Što je moralno?
Moralni pad očit je i u poslovnom sektoru. Prije dva desetljeća samo 39 posto anketiranih brucoša smatralo je da je “financijski uspjeh važan ili neophodan”. Do 1989. taj se broj doslovno udvostručio. Jasno je da zarađivanje novca dominira razmišljanjima mnogih mladih ljudi — s alarmantnim moralnim posljedicama.
Od 1 093 anketirana srednjoškolca, 59 posto njih izjavilo je da bi bilo voljno ugovoriti protuzakoniti posao vrijedan deset milijuna dolara — čak i uz rizik od šest mjeseci uvjetne kazne! Nadalje, 67 posto reklo je da bi krivotvorilo račun poslovnih troškova, a 66 posto da bi lagali kako bi postigli neki poslovni cilj. Međutim, mladi se samo odazivaju na moralni trend koji diktiraju stariji. Kad se 671 poslovnog rukovodioca upitalo što misli o poslovnoj etici, skoro četvrtina je prigovorila da etika može ometati njihovu potragu za uspješnom karijerom. Više od polovine priznalo je da bi se poslužilo izvrtanjem propisa kako bi postiglo ono što želi.
Pokušavajući zaustaviti ovaj uznemiravajući trend, neki koledži nude tečajeve etike. No, mnogi su skeptični s obzirom na djelotvornost takvih napora. “Ja jednostavno ne vidim kako će se pomoću satova etike poboljšati situacija”, izjavio je jedan istaknuti kanadski biznismen. “Učenici koji imaju čvrste vrijednosti neće naučiti ništa što bi im bilo naročito novo, a učenici koji nikada nisu ni imali poštenja mogu jedino ono što nauče iskoristiti kako bi pronašli još jedan način za činjenje nemoralnih djela, koja bi i ovako i onako počinili.”
Slično tome, mnoge firme uvele su službene moralne kodekse. Međutim, stručnjaci tvrde da su takvi kodeksi samo fasade i da im se rijetko poklanja nekakva pažnja — osim nakon nekog štetnog skandala. Ironično je da istraživanja pokazuju kako su firme koje imaju pismene moralne kodekse daleko češće optuživane za nemoralno ponašanje od onih koje ih nemaju!
Da, jasno je kako moralne vrijednosti padaju na svim područjima života i nitko ne zna kamo sve to vodi. Jedan poslovni rukovodilac kaže: “Putokazi koji su nam govorili što je ispravno a što nije više ne postoje. Izbrisani su.” Zašto su takvi moralni putokazi nestali? Što ih je zamijenilo? Ova će pitanja biti istražena u sljedećim člancima.