Pogled u svijet
Potreseni svijet
Početkom 1994. svijet su potresala 43 rata, navodi se u jednom izvještaju Političkog instituta pri Sveučilištu u Hamburgu u Njemačkoj. Komentirajući izvještaj, Ekumenska press-služba piše da su se 22 rata vodila u Aziji, 13 u Africi, 5 u Latinskoj Americi i 3 u Evropi. Institut je također otkrio kako je tijekom 1950-ih godišnji prosječni broj ratova stajao na 12. U 1960-ima popeo se na 22, a danas je skoro duplo veći.
Školska tiranija
Dječak koji je bio izbačen iz Gradske tehničke srednje škole u Kobeu u Japanu podnio je žalbu s obzirom na svoje pravo da se obrazuje. Kao Jehovin svjedok, zbog svoje religiozne savjesti nije sudjelovao u vježbama kendoa (japanskog mačevanja) koje su dio tjelesnog odgoja. Škola ga je izbacila iako je, usprkos niskoj ocjeni iz tjelesnog odgoja, bio odličan učenik. “Disciplinski zbog lošeg uspjeha u školi izbaciti učenika koji nema niti jedan drugi problem, samo zato što za nekoliko bodova u jednom specifičnom predmetu ne zadovoljava za prolaznu ocjenu”, izjavio je profesor Tetsuo Shimomura sa Sveučilišta Tsukuba za Yomiuri Shimbun, “suprotno je ‘zdravom razumu’ u školi.” Pozvao je na fleksibilnost a onda rekao: “Ono što je u ovom slučaju uznemiravajuće jesu još uvijek duboko ukorijenjene tiranske sklonosti školstva.”
“Veliki moralni promašaji u povijesti”
“Vatikanova prošlost s obzirom na Holokaust jedan je od velikih moralnih promašaja u povijesti — i to takav od kakvog se Katolička crkva tek mora oporaviti”, piše kolumnist James Carroll u The Boston Globe. Da bi podupro svoje gledište, naveo je sljedeće povijesne podatke: “1929. — Lateranskim sporazumima između Mussolinija i Pija XI Vatikan je dobio slobodu i novac, a Mussolini potreban ugled. [1933.] — Vatikan potpisuje konkordat s Hitlerom, što je njegov prvi međunarodni uspjeh. (...) 1935. — Mussolini napada Abesiniju. Katolički biskupi blagoslivljaju talijanske trupe (...). 1939. — Mussolini ukida prava Židova u Italiji. Papa ništa ne govori. (...) 1942. — Papa od talijanskih vojnih dušobrižnika prima izvještaje o istrebljenju Židova. U svojoj Božićnoj poruci oplakuje sudbinu ‘nesretnih ljudi’ ubijenih zbog svoje rase, ali ne spominje Hitlera, Njemačku ili logore smrti. Još jednom, riječ ‘Židov’ nije upotrijebljena. (...) 1943. — Nijemci počinju sakupljati Židove po Italiji, čak i po Rimu u blizini Vatikana. Papa još uvijek šuti.”
Katolička se crkva treba pokajati?
U pismu koje je poslao katoličkim kardinalima, papa Ivan Pavao II pobudio je crkvu da prizna pogreške koje su počinili “njezini ljudi, u njezino ime” te da se pokaje za njih. Papa priznaje da su “metode prisile, koje narušavaju ljudska prava”, a koje je crkva koristila, “primjenjivale nakon nje totalitarne ideologije 20. stoljeća”, kaže rimski list La Repubblica. Ali za što se Katolička crkva treba pokajati? “Za mnogo toga”, priznaje vatikanski komentator Marco Politi. “Za lov na vještice, slanje heretika da budu spaljeni na stupu, za znanstvenike i slobodoumne ljude kojima se prijetilo mučenjem, za potporu fašističkim režimima, za masakre koji su u Novom svijetu činjeni pod znakom križa”, da ne spominjemo to što se “smatrala savršenom zajednicom, tutorom apsolutne moći nad savjesti” te “vjerovanje, u određenom razdoblju u povijesti, da je papa uistinu Kristov namjesnik — što je teološko bogohuljenje”.
Egzodus u alternativne religije
Engleska crkva proživljava masovni egzodus svećenika. Zašto? “Očigledno je povod bila kontroverzna odluka Engleske crkve da zaređuje žene za svećenike”, izvještava The Toronto Star. “Preko 130 anglikanskih svećenika već je otišlo, a čini se da nadolazi stampedo drugih”, tvrdi Star. Sedam anglikanskih biskupa i preko 700 svećenika traži mogućnost da se priključi Katoličkoj crkvi. Od Prvog svjetskog rata podrška Engleskoj crkvi postupno slabi. U Engleskoj od 20 milijuna ljudi koji se izjašnjavaju kao anglikanci, samo milijun njih prisustvuje nedjeljnim bogoslužjima. Predstoje teška vremena. Egzodus iz crkve vjerojatno će se nastaviti.
Vrtoglavi troškovi kriminala
Nedavni izvještaj Australskog kriminološkog instituta pokazao je da troškovi kriminala u Australiji iznose 26 milijardi dolara godišnje. To znači 130 dolara po svakom čovjeku, ženi i djetetu u Australiji. Jedan predstavnik citiran u sidnejskom listu Sunday Telegraph rekao je da je najskuplji oblik zločina prijevara — čiji troškovi vjerojatno iznose skoro 14 milijardi dolara godišnje. Drugi troškovi procjenjuju se na: ubojstvo, 275 milijuna dolara godišnje; prekršaji povezani s drogom, 1,2 milijarde dolara; provale, 893 milijuna dolara; te, što iznenađuje, krađa po dućanima, 1,5 milijardi dolara. Izvještaj zaključuje komentarom da troškovi kriminala polako, ali sigurno rastu.
Porast spolnih zločina
Spolni zločini — silovanje, incest i zloupotreba djece — nekoć smatrani problemom Zapadnog svijeta, očigledno su u porastu i u nekim afričkim zemljama. Zadnjih nekoliko mjeseci često se u medijima govori o spolnim zločinima. List Times of Zambia izvijestio je da je jedan tridesetsedmogodišnjak osuđen na kaznu od pet godina zatvora i šest udaraca šibom zbog toga što je spolno općio sa svojom trinaestogodišnjom kćerkom. Otkriveno je da je spolno zlostavljao djevojčicu nakon što ga je poslije jedne svađe žena napustila. Izvještava se da se djevojčica tokom sudskog saslušanja odrekla svog oca.
Više gledanja — manje čitanja
Zašto školarci koji puno gledaju televiziju izgube zanimanje za čitanje? Nakon što je proučio ponašanje 1 000 nizozemskih osnovaca u protekle tri godine, istraživač C. M. Koolstra otkrio je dva razloga. Gledajući puno televiziju djeca prestanu uživati u čitanju te smanjuju svoju sposobnost koncentracije. Što se tiče onih koji često gledaju televiziju — kaže se u saopćenju Sveučilišta Leiden u Nizozemskoj — postupno im postaje sve teže razumjeti ono što čitaju i zadržati svoje misli usredotočene na stranicu pred sobom. Ne prođe dugo prije nego što odlože knjigu na stranu i posegnu za daljinskim upravljačem. Istraživač je također otkrio da je svejedno kakav se program gledao. Gledala djeca mnogo humorističkih emisija, emisija za djecu, drama ili informativnih emisija, rezultat je isti: “Smanjenje čitanja.”
Unapređivanje pustinja i slabog zdravlja
Iako 85 posto siromašne seoske tanzanijske populacije očajnički treba ogrjevno drvo za kuhanje, grijanje i rasvjetu, svake se godine opustoši 17 000 hektara oskudne šume radi sušenja duhanskih usjeva te zemlje, izvještava Synergy, tromjesečnik Kanadskog udruženja za međunarodno zdravstvo. “Uistinu je paradoksalno da obaramo vrijedna stabla i stvaramo pustinje kako bismo preko izvoznika duhana došli do strane valute”, komentira profesor W. L. Kilama, generalni direktor Tanzanijskog nacionalnog instituta za medicinska istraživanja. “Jednako je paradoksalno”, dodaje on, “da zemlje u razvoju proizvode duhan koji unapređuje slabo zdravlje.”
Ekonomski jadi
“Po prvi put od depresije iz ‘30-ih, razvijene zemlje, kao i zemlje u razvoju, suočavaju se sa stalnom nezaposlenošću”, kaže Michel Hansenne, generalni direktor Međunarodne organizacije za rad (ILO). U listu Jornal da Tarde kaže se: “Trideset posto svjetske radne snage — oko 820 milijuna ljudi — nezaposleno je ili je bez stalnog zaposlenja.” List Jornal do Brasil ovako komentira ILO-v izvještaj za Latinsku Ameriku: “Postoji alarmantan porast broja takozvanih ‘sezonskih’ radnika — privremenih, slabo plaćenih radnika — koji rade na branju i preradi kave, sječi šećerne trske, branju pamuka, voća i povrća namijenjenog za izvoz.”
Rastuća populacija Kine
Službena kineska novinska agencija Xinhua izvijestila je da će broj stanovnika Kine ove godine dostići 1,2 milijarde. Usprkos striktnoj kineskoj politici planiranja obitelji koja zagovara maksimum od jednog djeteta po obitelji, porast stanovništva na 1,2 milijarde došao je šest godina ranije nego što su to očekivali populacijski planeri. Novinska agencija navodi dva uzroka porasta: Kao prvo, mnoge seoske žene voljne su platiti kaznu nametnutu za rađanje više od jednog djeteta. Kao drugo, migrantski radnici koji se sele iz seoskih područja u gradove uspijevaju umaći kontrolama obiteljskog planiranja koje reguliraju rađanja u područjima s trajno nastanjenim stanovništvom.