Što znači biti star?
“STAROST I NIJE TAKO LOŠA KAD RAZMISLITE O ALTERNATIVI” (Maurice Chevalier).
PROCES starenja na kraju pogađa svakoga. To je neizbježno. Započinje gotovo neprimjetno — mala bol ovdje, mala bora tamo i nekoliko sijedih vlasi — ali na kraju zgrabi osobu u svoj neumoljiv zagrljaj. Nikad u povijesti nije toliki broj ljudi osjećao posljedice starosti.
Jedan od glavnih razloga za porast broja starijih jest uspjeh medicinske znanosti u kontroliranju smrtonosnih bolesti. U Sjedinjenim Državama, naprimjer, osobe od preko 65 godina sačinjavaju oko 12 posto stanovništva, a u Japanu otprilike 11 posto. Broj Amerikanaca od preko 85 godina povećao se sa 700 000 1953. na 2,1 milijun 1978. Zapravo, oko 50 000 Amerikanaca i nekih 3 700 Kanađana ima sto ili više godina!
Iako ostarjeli vode produktivniji život nego što su ga vodili prije, smanjenje određenih sposobnosti još uvijek remeti kasnije godine života. Sluh, vid, mišićni tonus i pokretljivost, sve je to pogođeno dok osoba stari. Neki stariji pate od usamljenosti pa čak i senilnosti. Drugi smatraju da gube svoju privlačnost i postaju potišteni.
Često način na koji se osoba prilagođava procesu starenja određuje njenu sreću ili pomanjkanje sreće. Kad netko kaže: “Prestar sam za to”, ponekad je stav, više nego nešto fizičko, ono što zatvara vrata mogućim aktivnostima.
Jedan je mladić pokazao priličan uvid kad je rekao: “Po meni starim izgleda svatko tko je prestao živjeti život u najvećoj mogućoj mjeri, svatko tko više ne voli život i ne nalazi više zadovoljstvo u njemu. Zapravo nije moguće precizno odrediti s koliko godina netko postaje ‘starac’, budući da ima tinejdžera koji izgledaju stari, a ima i starijih osoba koje izgledaju mlado.”
Ostarjeli ali ipak sretni i zadovoljni
Za neke se osobe kasnije godine života u određenom smislu pokažu kao zlatne godine. Ti sretni ostarjeli uživaju slobodu od pritisaka i ograničenja povezanih sa stalnim radnim odnosom. Za njih starost znači više vremena za uživanje sa svojim unucima. Shvaćaju da njihova sreća ne ovisi o tome što drugi misle o njima. Mogu se osjećati slobodnijima da kažu ono što misle, pa mogu biti opušteniji i zadovoljniji.
Nadalje, takve osobe mogu gledati dalje od svojih osobnih potreba i nalaziti radost u dobrovoljnom pomaganju onima kojima je potrebna pomoć. Pomažu slijepima tako da im čitaju, pozivaju djecu bez roditelja na izlete ili pomažu onesposobljenima da se osjećaju zadovoljniji sa sobom. Drugi uče nove vještine i rade stvari koje nisu mogli dok su podizali obitelj ili zarađivali za život. Slavna američka slikarica Grandma Moses započela je sa svojom slikarskom karijerom u svojim kasnim 70-ima, a 25 slika završila je nakon što je prešla 100!
Naravno, ne moraju se raditi neobične stvari da bi se postigla radost. U dobi od 86 godina, svjetski poznata kazališna glumica komentirala je: “Ovo mi je najbolje vrijeme dosad! Tako kasno? pitate se. Prednost toga što sam u ovoj fazi svog života je u tome što ni unatrag ni unaprijed ne gledam na više od nekoliko dana odjednom. Ja jednostavno uživam sada.” Dodala je: “Da biste se stvarno osjećali zadovoljni sa sobom, svojim životom, ne morate doći na naslovne stranice ili zaraditi milijun dolara.”
Jedna druga prednost ostarjelosti jesu mudrost i iskustvo koji se obično steknu usput. Cijenite li te dragocjenosti? Jedna žena koja ih cijeni napisala je: “Cijenim mudrost koju sam stekla tokom godina. Kad sam naučila što je zapravo važno, bilo mi je lakše izlaziti na kraj sa životnim problemima. Ustvari, mnoge mlađe žene dolaze mi po savjet. Poslije obično kažu: ‘Tako mi je drago da sam razgovarala s tobom. Nikada nisam razmišljala o tome na taj način.’ Ne bih to mijenjala nizašto. Tako sam zahvalna da mogu pomoći, naročito mlađima.”
Gledište o ostarjelima
Postojalo je vrijeme kad se ostarjele visoko poštovalo, a njihov se savjet uvažavao. U mnogim zemljama to se promijenilo. Sada se ostarjele često ignorira ili se s njima čak loše postupa. To je žalosno, budući da ostarjeli predstavljaju bogat izvor mudrosti i iskustva iz kojeg mlađe osobe mogu crpsti korist. Naravno, to starijima ne daje pravo da se upliću u živote drugih.
Nasreću, u nekim kulturama starijima se još uvijek pokazuje poštovanje koje zaslužuju. U Japanu i u većini afričkih zemalja, naprimjer, stariji često ostaju jezgra obiteljske i plemenske zajednice. U Abhaškoj Republici (Gruzija), u bivšem Sovjetskom Savezu, gdje ljudi obično žive više od sto godina, mlađe generacije poštuju stogodišnjake. Riječ ostarjelih osoba često se smatra zakonom unutar obitelji.
Kad mladi crpe iz tog izvora mudrosti, cijela obiteljska zajednica ima koristi. Može se razviti poseban odnos između unukâ i djeda i bake. Kroz taj skladan odnos dviju starosnih grupa djeca se često uče strpljenju, samilosti, sposobnosti uživljavanja i poštovanju prema svojim starijima. Kad izgube taj kontakt, mladi mogu imati loše posljedice.
Kako žele da se postupa prema njima?
Ostarjeli žele da ih se poštuje. Oni trebaju donositi odluke i osjećati da upravljaju svojim životom. Iako se njihove fizičke sposobnosti smanjuju s godinama, oni koji svoj um održavaju aktivnim često ostaju mentalno izoštreni. Točno, možda neće razmišljati onako brzo kao kad su bili mlađi niti će tako brzo učiti nove stvari. Ali njih ne treba staviti na stranu, ne treba uzurpirati njihovu ulogu u obitelji, niti drugi trebaju preuzimati kućanske poslove koje bi ostarjeli radije obavljali sami. Takvo bi ih postupanje frustriralo i obeshrabrilo i dovelo do toga da se osjećaju neadekvatno i čak beskorisno.
Za ostarjele je produktivna aktivnost od vitalnog značaja; pomaže im dati osjećaj vrijednosti. Značajno je zapaziti da stogodišnjaci u Abhaškoj Republici često imaju mnoge svakodnevne kućanske poslove koje obavljaju, kao što je rad na poljima, hranjenje peradi, pranje rublja, čišćenje kuće i briga oko male djece — sve to nesumnjivo doprinosi njihovoj dugovječnosti. Zaista, kad ostarjeli imaju smislen posao oni cvatu. Zašto? Zato što imaju smisao u životu.
Čak i kad su ostarjeli onesposobljeni srčanim udarom ili drugom bolešću, oni i dalje žele da se prema njima postupa s dostojanstvom. Oni ne vole kad ih se ponižava riječima ili kad ih se izgrdi kao djecu. Ako ne mogu govoriti, obično mogu čuti i njihovi se osjećaji, razumljivo, lako povrijede. Ponekad, zbog prekomjerne količine lijekova, mogu izgledati senilni iako to zapravo nisu. Zato sposobnost uživljavanja može više od ijedne druge emocije biti ključ za ispravno vođenje brige oko njih.
Budući da ostarjeli mogu biti vezani za svoju kuću, trebaju osjetiti da nisu zaboravljeni. Oni cijene posjetioce. Kako je samo žalosno kad članovi kršćanske skupštine propuste posjetiti ili nazvati onesposobljene starije članove koji su u prošlosti možda značajno pridonijeli proširenju djela Kraljevstva! Zaista, takve posjete ili telefonski pozivi uzimaju relativno malo vremena i napora kad se usporede s velikom korišću koju mogu donijeti starijima!
Međutim, bez obzira na to kako se drugi prema njima ophodili, mnogo ovisi o tome kako ostarjeli gledaju sami na sebe. Kao što je izjavila jedna 75-godišnja žena: “Ono što mi stvarno pomaže da nastavim jest to što uvijek imam nekakvog posla. Ne bih mogla funkcionirati kad ne bih imala planove i ciljeve. Naravno da imam fizičke probleme. Ali njih ima većina ljudi mojih godina.”
Ostarjeli trebaju paziti da ne bi postali kronični prigovarači i nespremni za suradnju. To možda neće biti lako ako netko pati. “Iako imam fizičke probleme”, rekao je jedan stariji čovjek, “moje mi bolesti ne umanjuju radost života. Mislim da je stav najvažniji. Životno iskustvo svih ovih godina obogatilo me. I mislim da ključ za ostajanje mladim leži u druženju s mladim ljudima. Oni imaju koristi od moje mudrosti, a ja crpim njihovu energiju. Znate, ja sam zapravo mlad u srcu.”
Što se može napraviti?
Ako ste mlada osoba, da li trebate popraviti svoje gledište o starosti i svoje postupanje prema starijima? Ako ste ostarjela osoba, zašto si ne biste postavili pitanja skicirana u popratnom okviru? Postoje li stvari koje možete napraviti kako biste poboljšali svoju situaciju?
Ako su vaši odgovori na sva pitanja potvrdni, rijetko će vam nedostajati prijatelji, stari ili mladi. Drugi će automatski željeti biti oko vas. Što je najbolje od svega, uživat ćete u svom vlastitom društvu i ustanovit ćete da život, u bilo kojoj dobi, može biti interesantan i ispunjen.
[Okvir na stranici 16]
Samoispitivanje za ostarjele
◻ Da li gledam u budućnost s nadom?
◻ Jesam li još uvijek znatiželjan i revan za učenje novih stvari?
◻ Pokušavam li ostati aktivan što je više moguće?
◻ Da li uzimam dan po dan kako dolazi i radim neophodne prilagodbe?
◻ Jesam li radostan i ohrabrujuć kad sam s drugima?
◻ Pokušavam li zadržati svoj smisao za humor?
◻ Jednostavno rečeno — da li starim dostojanstveno?
[Slika na stranici 15]
Da li posjećujete starije?