Kakvi su izgledi za duži život?
“Čovjek koga je žena rodila kratka je vijeka i pun nevolja” (Jobove riječi, zapisane u Jobu 14:1, “Stvarnost”).
KOLIKO li je često kratkoća života opisana pjesničkim izrazima! Poput Joba, pisac iz prvog stoljeća rekao je: “Dašak ste što se načas pojavi i zatim nestane” (Jakov 4:14, Duda-Fućak).
Da li ste i vi primijetili da je život žalosno kratak? Prije oko 400 godina, William Shakespeare je napisao: “Utrni, kratka svijećo! Život je samo sjen što luta.” I tokom prošlog stoljeća jedan je indijanski poglavica pitao: “Što je život?” Zatim je odgovorio: “To je bljesak krijesnice u noći.”
Koliko dug životni vijek ljudi mogu očekivati? Prorok Mojsije opisao je situaciju u svojim danima, prije nekih 3 500 godina: “Dana godina naših svega ima do sedamdeset godina, a u jačega do osamdeset godina: i sam je cvijet njihov muka i nevolja; jer teku brzo, i mi odlijećemo” (Psalam 90:10).
Sedamdeset godina — to je samo 25 567 dana. A osamdeset godina sastoji se od samo 29 219 dana. Zaista, tako malo! Može li se išta učiniti da se produži ljudski život?
Može li medicinska znanost pomoći?
Časopis Science zabilježio je: “Očekivana životna dob kod rođenja [u Sjedinjenim Državama] porasla je sa 47 godina u 1900. na oko 75 godina u 1988.” Kao posljedica smanjenja stope smrtnosti novorođenčadi pomoću bolje zdravstvene njege i prehrane, ljudi u Sjedinjenim Državama mogu sada očekivati da će živjeti približno onoliko dugo koliko je to rekao Mojsije. Međutim, očekuje li se neko izrazito povećanje dužine života većine ljudi?
Važno je zapaziti što je Leonard Hayflick, vodeći autoritet na području starenja, rekao u svojoj knjizi How and Why We Age (Kako i zašto starimo): “Napreci u biomedicinskom istraživanju i primjena poboljšane medicinske njege u ovom stoljeću sigurno su utjecali na ljudsku dugovječnost, ali samo omogućujući većem broju ljudi da se približi nepromjenjivoj gornjoj granici ljudskog životnog vijeka.” Tako on objašnjava: “Očekivana životna dob se produžila ali životni vijek nije; razlika je izrazita.”
Što je to ‘nepromjenjiva gornja granica’ čovjekovog životnog vijeka? Neki kažu kako je neizvjesno da je bilo tko u posljednje vrijeme živio duže od 115 godina. Ipak, časopis Science je rekao: “U 1990. godini, najstarija provjerena dob koju je neka osoba proživjela iznosi nešto preko 120 godina.” Početkom ove godine francuski ministar zdravstva, praćen mnoštvom reportera i fotografa posjetio je Jeanne Calment iz Arlesa (Francuska), da bi obilježio njezin 120. rođendan. Mojsije je također doživio 120 godina, daleko više od prosjeka (5. Mojsijeva 34:7).
Da li znanstvenici nude nadu da bi ljudi obično mogli živjeti toliko dugo ili duže? Ne, većina ne nudi. Naslov u novinama Detroit News glasio je: “Istraživači kažu da 85 godina može biti krajnja gornja granica prosječnog životnog vijeka.” U članku je priznati autoritet na području starenja S. Jay Olshansky rekao: “Kada jednom prijeđete dob od 85 godina, ljudi umiru od višestrukih oštećenja organa. Oni prestaju disati. U biti, oni umiru od starosti. A za to ne postoji lijek.” Dodao je: “Osim ukidanja ljudskog starenja na molekularnoj razini, rapidna povećanja očekivane životne dobi završena su.”
Časopis Science primjećuje da je vjerojatno “krajnja gornja granica dugovječnosti gotovo dostignuta i da daljnji značajniji pad mortaliteta nije vjerojatan”. Rečeno je da bi, kad bi svi uzroci smrti izviješteni na osmrtnicama mogli biti eliminirani, očekivana životna dob porasla za manje od 20 godina.
Tako mnogi znanstvenici ne gledaju na dužinu čovjekovog životnog vijeka kao na nešto čudno ili nešto što će se vjerojatno promijeniti. Ipak, zašto je razumno vjerovati da će ljudi jednom živjeti mnogo duže?