Pogled na današnju znanstvenu fantastiku

AUTOMOBILI, telefoni, kompjuteri — prije više od 130 godina da li je itko ikako mogao predvidjeti njihov izum? Znanstveno-fantastični (SF) pisac Jules Verne ih je predvidio! Ova zaprepašćujuća znanstvena predviđanja pronađena su u nedavno otkrivenom rukopisu romana Julesa Vernea s naslovom Paris in the Twentieth Century (Pariz u dvadesetom stoljeću). U ovom ranije neobjavljenom romanu, Verne je čak opisao napravu koja iznenađujuće nalikuje na suvremeni telefaks!a

Čak su i najoštroumniji znanstveno-fantastični pisci ipak nekoliko svjetlosnih godina daleko od pravih proroka. Naprimjer, knjiga Julesa Vernea Put u središte Zemlje fascinantno je štivo, ali znanstvenici sada znaju da takvo putovanje nije moguće poduzeti. Ne čini se niti vjerojatnim da će 2001. godina doživjeti čovjekova putovanja na Jupiter ili na druge planete, kao što su neki ranije sugerirali.

Znanstveno-fantastični pisci nisu uspjeli predvidjeti niti mnoga zapanjujuća znanstvena otkrića koja su se zaista zbila. U članku koji se pojavio u časopisu The Atlantic Monthly, znanstveno-fantastični pisac Thomas M. Disch priznaje: “Razmislite o svim promašajima SF-a da zamisli kibernetsko [kompjutersko] doba, (...) efekt staklenika ili uništavanje ozonskog sloja ili pak AIDS. Razmislite o novoj geopolitičkoj neravnoteži sila. Razmislite o svim tim stvarima i upitajte se što je u vezi s time SF imao reći. Gotovo ni riječ.”

Znanstvena fantastika — veliki biznis

Znanstvena fantastika za svoje ljubitelje, naravno, ne predstavlja činjeničnu znanost već zabavu. Unatoč tome, postoje neki koji i u tom pogledu preispituju njenu vrijednost. Reputacija znanstvene fantastike kao bezvrijedne literature počela je još rano u ovom stoljeću s izlaskom jeftinih senzacionalističkih časopisa koji su bili specijalizirani za znanstvenu fantastiku. Jedan od prvenaca iz ove grupe, časopis Amazing Stories (Zapanjujuće priče), bio je u prodaji od 1926. Njegovom osnivaču, Hugu Gernsbacku, pripisuje se zasluga za stvaranje riječi koja se razvila u termin “znanstvena fantastika”. Mnogi su smatrali da ove senzacionalističke pustolovne priče imaju malu ili nikakvu literarnu vrijednost.

Znanstvenu fantastiku počelo se ozbiljnije prihvaćati poslije II svjetskog rata. Dramatična uloga koju je znanost odigrala u tom ratu dala je znanosti novi ugled. Predviđanja znanstveno-fantastičnih pisaca počela su dobivati na vjerodostojnosti. Stoga je došlo do širenja znanstveno-fantastičnih stripova, časopisa i džepnih knjiga. Tvrdoukoričene znanstveno-fantastične knjige postale su bestseleri. No kako se znanstvena fantastika bori da udovolji zahtjevima masovnog tržišta, tako se književna vrijednost — a i znanstvena točnost — često žrtvuje. Znanstveno-fantastični pisac Robert A. Heinlein se jada da se sada objavljuje “bilo što što se da čitati ili je umjereno zabavno”, uključujući “jedan ogroman broj loših romana bez pravog temelja”. Spisateljica Ursula K. Le Guin dodaje da se tiskaju čak i “drugorazredne stvari”.

Unatoč takvoj kritici, znanstvena fantastika dosegla je novi vrhunac popularnosti, dobivši značajnu reklamu, ne od znanstvenika već od filmske industrije.

Znanstvena fantastika dolazi na “veliko platno”

Znanstveno-fantastični filmovi postoje od 1902. kada je Georges Méliès snimio film Put na mjesec. Kasnija generacija mladih kinoposjetilaca bila je hipnotizirana filmom Flash Gordon. No 1968, jednu godinu prije nego što se čovjek spustio na Mjesec, film 2001: Odiseja u svemiru zaradio je priznanje u umjetničkom pogledu, a postigao je također i komercijalni uspjeh. Hollywood je tada počeo izdvajati ogromna financijska sredstva za znanstveno-fantastične filmove.

U kasnim 1970-im i ranim 1980-im, na filmove kao što su Alien — osmi putnik, Ratovi zvijezda, Blade Runner (Istrebljivač) i ET: Vanzemaljac otpala je polovica cjelokupne zarade od prodanih kino ulaznica u SAD-u. Zaista, znanstvena fantastika pružila je jedan od najvećih filmskih hitova svih vremena, Jurski park. Film je popratila lavina nekih 1 000 artikala Jurskog parka. Nije čudno da je i televizija krenula ovim stopama. Popularna serija Zvjezdane staze dovela je do rađanja novih emisija o svemiru.

Mnogi doduše misle da su neki znanstveno-fantastični pisci žrtvovali karakteristike znanstvene fantastike koje su joj dale određenu mjeru vrijednosti, kako bi udovoljili trendovskim zahtjevima. Njemački autor Karl Michael Armer tvrdi da je ‘znanstvena fantastika sada samo popularan zaštitni znak koji se ne razlikuje više po sadržaju već po marketinškim tehnikama’. Drugi se žale da prave “zvijezde” današnjih znanstveno-fantastičnih filmova nisu ljudi već specijalni efekti. Jedan kritičar čak kaže da je znanstvena fantastika “odvratna i krajnje niska u toliko mnogo svojih pojavnih oblika”.

Naprimjer, mnogi takozvani znanstveno-fantastični filmovi uopće ne govore o znanosti ili budućnosti. Futuristički ambijenti koriste se ponekad samo kao kulisa za eksplicitno prikazivanje nasilja. Pisac Norman Spinrad zapaža da u mnogim od današnjih znanstveno-fantastičnih priča netko biva “ustrijeljen, izboden, pretvoren u paru, ubijen laserom, razderan, progutan ili raznesen eksplozijom”. U mnogim se filmovima ovo osakaćivanje prikazuje u jezivim detaljima!

Jedno drugo područje zabrinutosti je nadnaravni element koji se pojavljuje u određenom broju fantastičnih knjiga i filmova. Dok neki takve priče mogu smatrati samo alegorijskim bitkama između dobra i zla, izgleda da neka od ovih djela idu dalje od alegorije i reklamiraju spiritističke postupke.

Potreba za uravnoteženošću

Biblija naravno ne osuđuje zabavu koja se bazira na mašti kao takvu. U Joatamovoj paraboli o drveću, nežive su biljke prikazane kako razgovaraju jedna s drugom — kako čak kuju planove i spletke (Sudije 9:7-15). Isto je tako prorok Izaija upotrijebio jednu nestvarnu situaciju kada je slikovito opisao davno preminule narodne vladare kako vode razgovor u grobu (Izaija 14:9-11). Čak su i neke od Isusovih usporedbi sadržavale stvari koje se nisu mogle doslovno dogoditi (Luka 16:23-31). Takvi nestvarni događaji služili su, ne samo za zabavu, nego i za pouku i poduku.

Danas neki pisci mogu s pravom upotrijebiti futuristički okvir u svrhu poduke ili zabave. No, čitaoci koji su savjesni kršćani imaju na umu da nas Biblija opominje da usmjerimo pažnju na stvari koje su čiste i izgrađujuće (Filipljanima 4:8). Također nas podsjeća: “Sav svijet leži u zlu” (1. Ivanova 5:19). Neki znanstveno-fantastični filmovi i knjige služe kao reklama za ideje i filozofije koje su nepomirljive s Biblijom, kao što su evolucija, ljudska besmrtnost i reinkarnacija. Biblija nas upozorava da ne postanemo plijen ‘filozofije i prazne prijevare’ (Kološanima 2:8). Stoga je na mjestu biti na oprezu kad se radi o znanstvenoj fantastici, kao i kad se radi o svim oblicima zabave. Trebali bismo biti izbirljivi u vezi s onim što čitamo ili gledamo (Efežanima 5:10).

Kako je i prije spomenuto, mnogi popularni filmovi nasilnički su. Hoće li naše hranjenje bezrazložnim krvoprolićem biti ugodno Jehovi, za koga je rečeno: “Svakoga tko ljubi nasilje Njegova duša doista mrzi”? (Psalam 11:5, NW). A s obzirom na to da je spiritizam osuđen u Pismu, kršćani trebaju pokazati dobru prosudbu kad se radi o knjigama ili filmovima u kojima se pojavljuju takve stvari kao što su magija ili vračanje (5. Mojsijeva 18:10). Uzmi u obzir i to da odrasla osoba gotovo bez poteškoća može odvojiti fantaziju od stvarnosti, dok sva djeca to ne mogu. Dakle, roditelji stoga trebaju biti pažljivi s obzirom na to kako na njihovu djecu utječe ono što ona čitaju i gledaju.b

Neki će možda odlučiti da daju prednost drugim vrstama štiva i zabave. Ali ne postoji potreba da takvi pojedinci osuđuju druge u pogledu toga ili da stvaraju sporna pitanja u vezi sa stvarima koje spadaju u osobni izbor (Rimljanima 14:4).

S druge strane, kršćani koji odluče uživati u raznim oblicima fantastike kao povremenoj razonodi, postupaju dobro ako upamte Salamunovo upozorenje: “Nema kraja sastavljanju mnogih knjiga, i mnogo čitanje umor je tijelu” (Propovjednik 12:12). Mnogi u današnjem svijetu otišli su u krajnost u svojoj privrženosti znanstveno-fantastičnim knjigama i filmovima. Došlo je do pojave mnogih kongresa i klubova znanstvene fantastike. Prema časopisu Time, poklonici Zvjezdanih staza na pet kontinenata posvetili su se učenju izmišljenog jezika klingon, koji je bio predstavljen u filmovima i TV seriji Zvjezdane staze. Takvo ekstremno ponašanje nije u skladu s biblijskim savjetom iz 1. Petrove 1:13: “Budite trijezni [“budite uravnoteženi”, fusnota, NW].”

Čak i u najboljem slučaju, znanstvena fantastika ne može zadovoljiti čovjekovu znatiželju u vezi s tim što budućnost donosi. Oni koji doista žele saznati budućnost moraju se obratiti izvoru koji je pouzdan. Ovu temu razmatramo u našem sljedećem članku.

[Bilješke]

[Slika na stranici 7]

Roditelji bi trebali nadgledavati zabavu svoje djece

[Slika na stranici 7]

Kršćani moraju biti izbirljivi kad se radi o znanstvenoj fantastici