Pogled u svijet
Svijet se suočava sa ‘zdravstvenom katastrofom’
“Najveći svjetski ubojica i najveći uzročnik lošeg zdravlja i patnji diljem svijeta jest (...) krajnja bijeda.” To tvrdi The World Health Report 1995, koji je objavio WHO (Svjetska zdravstvena organizacija). Prema tom izvještaju, polovini od 5,6 milijardi ljudi na svijetu nedostupni su najosnovniji lijekovi; gotovo je trećina djece u svijetu pothranjena; a petina svjetskog stanovništva živi u krajnjoj bijedi. Londonske novine The Independent, citiraju WHO-ovog generalnog sekretara kako upozorava na “zdravstvenu katastrofu u kojoj će mnoga velika dostignuća (...) iz posljednjih desetljeća doživjeti nazadovanje”.
Smanjivanje smrtnosti u kolijevci
U njemačkoj saveznoj državi Nordrhein-Westfalen u sklopu jednog programa svim se roditeljima novorođene djece daje brošura koja ih informira o faktorima koji mogu povećati opasnost od smrti u kolijevci. Prema novinama Süddeutsche Zeitung, smrtnost u kolijevci smanjila se za 40 posto otkad je uveden taj program. Australija, Engleska, Nizozemska i Norveška navodno su, slijedeći slične programe, imale smanjenje takve smrtnosti za čak 60 posto. Ovim novim programom poučavanja o smrti u kolijevci roditelje se upozorava da ne stavljaju bebu da spava na trbuhu, da ne koriste veliku perinu ili mekani madrac, da ne puše tokom trudnoće te da novorođenče ne izlažu dimu duhana.
Podnošenje križobolje
Bol u donjem dijelu leđa, koja se pojavljuje kod 90 posto ljudi širom svijeta u nekom razdoblju njihovog života, jest “najčešća pojava koja pogađa ljude”, piše kanadski The Medical Post. No u većini slučajeva možda nije potrebna skupa liječnička intervencija. Ortoped dr. Garth Russell kaže da “90% slučajeva iznenadne ili akutne upalne križobolje (koja obično usljeđuje nakon fizičke aktivnosti) uključuje samo jake grčeve leđnih mišića i otklanja se pomoću dva do tri dana odmaranja u krevetu”. Nakon toga, preporučuje dr. Russell, “otpočnite s laganim vježbanjem i vratite se svojim svakodnevnim aktivnostima”.
Nasilne videoigre
Realistične, nasilne videoigre prevladavaju u kulturi mnogih mladih, piše u izvještaju kanadskog The Vancouver Suna. Novine citiraju iz studije koja pokazuje da se mladi igrači prilikom igranja takvih igara fiziološki uzbude. Znatno im se poveća broj otkucaja srca — u nekim se slučajevima više nego udvostruči. Istraživača je zanimalo pitanje: “Da li djeca zadržavaju nasilje u domeni videoigara ili se ono uvlači u njihov život?” Charles Ungerleider, profesor pedagogije na Sveučilištu Britanske Kolumbije, smatra da takve igre poručuju da nasilje predstavlja način rješavanja problema. On primjećuje: “Čudan je to komentar na račun društva da su nasilne videoigre prihvatljiv oblik zabave.”
Problematični virusi
Prema članku iz U.S.News & World Report, “nove pošasti kao i stare bolesti sve više uzimaju maha”. Zašto? Čovjekovu osjetljivost na bolesti povećalo je nekoliko faktora, objašnjavaju švicarske novine Neue Zürcher Zeitung. Među te faktore spada porast međunarodnog prometa, koji rezultira unošenjem bolesti među stanovništvo koje nema imunitet. Povrh toga, ono što plaši ljude iz CDC-a (Centara za kontrolu bolesti) u Atlanti (Georgia), bilježi U.S.News, “jesu uobičajeni mikroorganizmi, koje se nekad s lakoćom uništavalo antibioticima, što su počeli pružati otpor čak i najnovijim i najjačim lijekovima”.
Posljedice zatrovanog okoliša?
Kanada je prvi put doživjela porast nacionalnog mortaliteta koji je daleko veći od predviđenog, pišu novine The Globe and Mail. Umjesto očekivanog povećanja za 3 posto, kod Kanađana se od 1992. do 1993. smrtnost povećala za 4,3 posto, što je najveći zabilježeni porast. Brojke uključuju i porast smrtnosti kod dojenčadi, prvi porast u 31 godinu. Ti su porasti neuobičajeni i alarmantni, kaže se u izvještaju. Jednog je kanadskog stručnjaka to podsjetilo na smrt kanarinaca — koje se u prošlosti koristilo da bi upozoravali na prisutnost otrovnih plinova u rudnicima. “Da li bi to mogao biti prvi pokazatelj da okoliš postaje sve otrovniji?” glasilo je postavljeno pitanje.
Mladi pesimistični u pogledu budućnosti
Australiju se nekad nazivalo “sretnom zemljom”, no sve je veći broj australskih mladih ljudi koji se danas možda ne bi složili s tom procjenom. Izvještavajući o studiji koja je provedena kod mladih ljudi u dobi od 15 do 19 godina, novine The Australian ustanovile su da oni imaju “‘apokaliptičnu’ viziju australske ekonomske budućnosti”. Intervjuirani su učenici prvog, drugog i trećeg razreda srednjih državnih, katoličkih i privatnih škola. “Prema tom izvještaju, rezultati ‘prilično jasno’ ukazuju na to da sadašnja generacija 15-godišnjaka i 16-godišnjaka ‘ne trči u susret budućnosti’ — jer smatra da društvo postaje sve nasilnije i da će nezaposlenost i dalje biti velika”, pisale su novine. Kad su bili zamoljeni da opišu svoj život za deset godina, “većina je ispitanika spomenula propadanje ekonomije i društvo u kojem pojedinci imaju smanjenu kontrolu nad svojim ekonomskim udesom”.
Neobaviješteni prenosioci HIV-a
U Japanu neki liječnici ne obavještavaju prenosioce HIV-a o njihovoj zarazi pa su se tako zarazili bračni drugovi tih prenosilaca. Ispitavši 363 bolnice i medicinske ustanove u zemlji, Ministarstvo zdravlja i socijalne skrbi otkrilo je da samo 43 posto ustanova obavještava sve pacijente koji imaju HIV o njihovom stanju. Oko 28 posto njih obavještava samo neke od svojih pacijenata. Neke su bolnice priznale da uopće ne obavještavaju svoje pacijente, dok su druge odbile odgovoriti na pitanja iz te ankete, pisao je The Daily Yomiuri. Jedan od glavnih razloga koji su liječnici naveli u korist uskraćivanja informacija bio je “krajnje nestabilno mentalno stanje” prenosilaca.
Nešto novo na sajmu deva
Dok turisti na putovanjima često traže nešto neobično, i oni sami mogu mjesnom stanovništvu izgledati vrlo neobično. International Herald Tribune izvještava da su zapadnjački turisti na sjeveru u pustinjskom gradu Pushkaru (Indija), otkrili nešto što bi moglo biti najveći svjetski sajam deva. Tamo trgovci devama smatraju svoje strane posjetioce zabavnima. Tribune objašnjava da se “vlasnici deva iščuđuju ovoj neobičnoj vrsti koja pocrveni na pustinjskom suncu, gleda svijet kroz crne kutije koje drži ispred svog lica [fotoaparate] i spremna je platiti 2 dolara (više od dvodnevne plaće većine pustinjskih farmera) za jednosatnu vožnju na tandrkavoj devi”. Kad su ga upitali je li dobro ili loše to što raste broj turista, jedan je trgovac devama odgovorio: “To je dobro. Mi ih volimo gledati.”
Kineske vrijednosti erodiraju
“Zaokupljenost bogatstvom ugrožava temelj kineskog društva, obitelj”, izvještava The Wall Street Journal. “Obitelji se raspadaju, stvarajući sebičnu ‘ja generaciju’ mladih. Kriminal i korupcija dosegli su rekordan stupanj.” Djeca koja su prije poštivala svoje roditelje sada ih koriste kao sluge i ne žele se brinuti za njih u njihovim poodmaklim godinama, kaže jedna istraživačica. Premda u Kini mnogi još uvijek drže do tradicionalnih vrijednosti, one erodiraju dok milijuni ljudi napuštaju svoje domove u potrazi za prilikom negdje drugdje. “Cilj je postao trka za novcem. Ljudi su zbog novca spremni zanemariti dobro, zanemariti društveni moral”, kaže zamjenik ministra za javnu sigurnost Bai Jingfu.
Nove vrste
Britanski i brazilski botaničari su u potrazi za novim biljnim vrstama više od 20 godina istraživali jednu jedinu planinu u sjeveroistočnom Brazilu. Dosad su otkrili zapanjujuću 131 vrstu koja je prije bila nepoznata, a sve one rastu na području od samo 171 kvadratnog kilometra. Taj “edenski vrt”, kako to mjesto nazivaju novine Folha de São Paulo, raste na 1 960 metara visokom Picu das Almasu u brazilskoj državi Bahiji. Botaničari su provjerili nekih 3 500 herbarija kako bi se uvjerili da su sve te biljke uistinu nova otkrića — i one to jesu. Simon Mayo iz engleskog Royal Botanic Gardens izjavio je za novine: “Impresivno je otkriti toliko mnogo biljaka potkraj dvadesetog stoljeća.”