Možete poboljšati svoje pamćenje
“Imam jako slabo pamćenje.” Jeste li ikada to rekli? Ako jeste, nemojte očajavati. Nekoliko jednostavnih savjeta i malo truda može uroditi iznenađujućim poboljšanjem. Nemojte podcjenjivati svoj mozak. On ima zapanjujuće sposobnosti.
KAKO mozak postiže svoje zadivljujuće majstorije? Posljednjih godina mozak se istraživalo više nego ikada. No premda se saznanja o njemu povećavaju, još uvijek veoma malo znamo konkretno o tome kako mozak izvodi svoje radnje.
Nije nam sasvim jasno kako učimo i pamtimo informacije, no istraživači nastoje razotkriti tu tajnu. U učenju i pamćenju sudjeluje, kako se procjenjuje, 10 do 100 milijardi živčanih stanica, neurona, koje se nalaze u mozgu. No veza između neurona ima barem deset tisuća puta više od toga. Jedna teorija kaže da do učenja dolazi kad se te veze, ili sinapse, jačaju upotrebom.
Dok starimo, mentalne sposobnosti mogu slabiti; reakcije nam možda postaju sporije. Moždane se stanice ne obnavljaju pa ih odrasli očito stalno pomalo gube. No koliko više koristimo svoj mozak, toliko bismo duže mogli očuvati svoje mentalne sposobnosti.
Naše psihičko raspoloženje utječe na mozak. Optimističan, vedar svjetonazor pospješuje funkcioniranje mozga u svakoj dobi. Stres može biti koristan do izvjesne granice, no kroničan, prekomjeran stres ometa efikasnost rada mozga. Fizičko vježbanje može pospješiti oslobađanje od mentalnog pritiska.
Ma koliko ove informacije bile ohrabrujuće, ipak se možda događa da, bez obzira na svoju dob, zaboravljamo važne stvari. Možemo li se u tome poboljšati? Jedno od područja na kojima većina nas ima problema jest pamćenje imena ljudi koje upoznajemo.
Pamćenje imena ljudi
Nekoliko jednostavnih savjeta može vam uvelike pomoći da bolje pamtite imena. Korisno je pokazivati interes za osobu. Svakoj je osobi važno njeno ime. Često se ne možemo sjetiti imena zato što ga prije svega nismo ni ispravno razumjeli. Stoga kod upoznavanja nastojte jasno razumjeti ime. Ako je potrebno, zamolite osobu da ga ponovi ili čak izgovori slovo po slovo. Upotrijebite ga nekoliko puta u toku razgovora. Kad se budete opraštali, oslovite osobu po imenu. Iznenadit ćete se kad vidite koliko je korisno ovih nekoliko smjernica.
Drugi savjet koji nadalje može popraviti vaše pamćenje imena jest povezati ime osobe s nečim što si u mislima možete slikovito predočiti. Možete li toj predodžbi dodati neku radnju, utoliko bolje.
Naprimjer, jednoj je osobi bilo teško upamtiti ime svog poznanika, koje je glasilo Luka. Zato je, kad bi ugledao tu osobu, pomislio na značenje riječi “luka”, to jest “uređen dio obale za pristajanje brodova”. Zamišljao je dotičnog čovjeka u toj luci kako gleda prema moru. To je uvijek bilo djelotvorno; brzo bi se sjetio imena Luka.
Mnoga vam imena možda ništa ne znače, pa ćete ih morati zamijeniti nekom riječi koja podsjeća na ime. Ne smeta ako vaša zamjenjivačka riječ ne odgovara u potpunosti izgovoru imena. Pomoću asocijacije lakše ćete dozvati ime iz pamćenja. Dojam je puno snažniji kada izmislite svoje vlastite riječi i mentalne predodžbe.
Naprimjer, ako ste se upoznali s gospođom koja se zove Mayerhoffer Elvira, mogli biste to zamijeniti s malera kofer nervira. Zamislite je kao malera koji nervozno liči koferom.
Ovo trebate neko vrijeme marljivo vježbati, no uistinu je djelotvorno. Ovu metodu objašnjava Harry Lorayne u svojoj knjizi How to Develop a Super-Power Memory, a upotrijebio ju je u mnogim javnim prigodama. On kaže: “Često sam se u roku od 15 minuta ili manje morao upoznati sa sto ili dvjesto ljudi a da pritom ne zaboravim niti jedno jedino ime!”
Kako upamtiti liste
Kako možete poboljšati svoju sposobnost pamćenja listi međusobno nepovezanih stvari? Jedna jednostavna metoda zove se metoda asocijativnih nizova. Evo kako ona funkcionira: Stvarate vizualnu predodžbu za svaku stvar na listi i potom povezujete predodžbu za prvu stvar s predodžbom za drugu, a zatim učinite to isto kod druge i treće stvari i tako dalje.
Naprimjer, u supermarketu morate kupiti pet artikala: mlijeko, kruh, žarulju, luk i sladoled. Započnite tako da mlijeko povežete s kruhom. Zamislite da točite mlijeko iz hljeba kruha. Mada prizor može biti vrlo smiješan, pomoći će vam da vam se te stvari usjeku u pamćenje. Nastojte ujedno u mentalni prizor unijeti radnju u kojoj sudjelujete tako da točite mlijeko.
Kad ste povezali mlijeko i kruh, prijeđite na sljedeći artikl, žarulju. Hljeb kruha mogli biste povezati sa žaruljom tako da zamislite kako hljeb kruha pokušavate staviti u utičnicu. Zatim žarulju povežite s lukom zamišljajući da gulite veliku žarulju i pritom vam suze idu na oči. Naravno, bolje je ako sami osmislite asocijaciju. Možete li povezati posljednje dvije stvari, luk i sladoled? Možda biste mogli zamisliti da jedete sladoled s okusom luka!
Provjerite možete li se prisjetiti što je na listi. Potom provjerite svoje pamćenje pomoću neke vaše proizvoljne liste. Neka bude dugačka koliko god želite. Ne zaboravite, da bi se asocijaciju lakše pamtilo, možete je smisliti da bude duhovita ili čak apsurdna ili neproporcionalna. Nastojte u predodžbu unijeti radnju te jednu stvar zamjenjujte drugom.
Neki možda prigovaraju da ova metoda oduzima više vremena nego jednostavno učenje liste napamet. Međutim, više je vremena potrebno da se ova metoda objasni nego da se primijeni. Kad jednom steknete određeno iskustvo, brzo ćete stvarati asocijacije i vaše sjećanje, kao i brzina učenja, bit će daleko bolje nego kad biste nastojali učiti nesustavno. Kada je 15 osoba bilo zamoljeno da upamti listu od 15 nasumce odabranih stvari a da ne koristi nikakav sistem, njihov je prosječni rezultat bio 8,5. Kada je kod jedne druge liste upotrijebila metodu vizualnih asocijativnih nizova, ta je ista grupa imala prosjek od 14,3 stvari. Naravno, sjetite li se pri odlasku u kupovinu ponijeti listu tih stvari, to bi vam omogućilo rezultat od 15 stvari — 100 posto!
Prisjetiti se onog što čitate
U ovoj eri obilja informacija, jedno drugo područje na kojem većina nas treba pomoć jest efikasno učenje. Učenje je od presudne važnosti u školi, na poslu, u individualnom usavršavanju te u pripremanju za govorenje u javnosti. Pored toga, kršćanin treba odvojiti vrijeme za osobni studij Biblije (Ivan 17:3).
‘Ali meni je teško upamtiti ono što sam proučavao’, mogli biste reći. Što se tu može učiniti? Naučite li maksimalno iskorištavati vrijeme utrošeno za učenje, to vam može pomoći da upamtite ono što čitate. Evo nekih prijedloga.
Kod učenja je važna vaša osobna organizacija. Neka vam knjige, pribor za pisanje i papir budu nadohvat ruke. Nastojte učiti u ugodnom ambijentu u kojem nema puno stvari koje odvraćaju pažnju i koji ima prikladnu rasvjetu. Isključite radio i televiziju.
Odredite redovit termin za učenje. Nekima je možda svakodnevno učenje u kratkim intervalima efikasnije od trošenja puno vremena odjednom. Korisno je da rasporedite vrijeme na manje periode. Umjesto da kontinuirano učite dva sata, možda bi bilo bolje rasporediti to vrijeme u nekoliko perioda tako da svaki traje između 25 i 40 minuta, uz kratke odmore između tih perioda u trajanju od nekoliko minuta. Istraživanja su pokazala da to doprinosi većem stupnju memoriranja naučenog.
Odredite koji materijal želite obraditi u periodu učenja. To povećava koncentraciju. Prije nego što počnete čitati knjigu, odvojite nekoliko minuta da biste je pregledali. Pogledajte naslov. Pregledajte sadržaj koji predstavlja rezime knjige. Potom pročitajte predgovor ili uvodnu riječ. Ovdje može biti iznesena autorova namjera ili njegovi stavovi.
Prije nego što počnete čitati neko poglavlje, pregledajte ga. Pogledajte podnaslove, ilustracije, tabele, sažetke te uvodne i zaključne odlomke. Pogledajte ovlaš prvu rečenicu svakog odlomka. U tim su rečenicama često sadržani temeljni argumenti. Stvorite općenitu predodžbu. Postavite si pitanja: ‘Što je autor htio dokazati? Kako mi ovaj materijal može koristiti? Koji su glavni zaključci?’
Važna je koncentracija. Trebali biste se potpuno posvetiti materijalu. Tajna leži u tome da period učenja učinite što je moguće aktivnijim. Potičite entuzijazam razmišljanjem o praktičnim aspektima tih informacija. Predočavajte si ih. Ukoliko to odgovara štivu koje čitate, služite se osjetilima, zamišljajući miris, okus i dodir.
Kad jednom shvatite smisao gradiva, spremni ste praviti zabilješke. Efikasno pravljenje zabilješki može ubrzati vaše razumijevanje i memoriranje informacija. Ne trebate bilježiti cijele rečenice već ključne riječi ili izraze koji će vam pomoći da se prisjetite glavnih misli.
Razumijevanje informacija ne mora značiti da ćete se ubuduće moći svih njih prisjetiti. Ustvari, u roku od 24 sata otkad ste nešto naučili, čak 80 posto informacija može se, barem privremeno, zaboraviti. To djeluje obeshrabrujuće, no ponavljanjem materijala može se vratiti jedan dio ili većina od tih 80 posto. Nakon svakog perioda učenja, ponovite ga u nekoliko minuta. Ako je moguće, ponovite ga opet sljedećeg dana, zatim nakon tjedan dana i zatim nakon mjesec dana. Budete li primjenjivali ove točke, to bi vam moglo pomoći da maksimalno iskoristite svoje dragocjeno vrijeme za učenje i prisjetite se onog što ste pročitali.
Stoga nemojte podcjenjivati svoj mozak. Vaša sposobnost pamćenja može se poboljšati. Jedan je znanstvenik rekao da je mozak “najkompleksnija stvar koju smo dosad otkrili u svemiru”. To je priznanje ogromnoj mudrosti i moći njegovog Stvoritelja, Jehove (Psalam 139:14).
[Grafički prikaz na stranici 15]
Da biste upamtili liste, služite se metodom asocijativnih nizova: Stvorite vizualnu predodžbu za svaku stvar. Potom povežite predodžbu one prve s predodžbom druge i tako redom
Lista stvari za kupovinu:
1. mlijeko povezivanje 1. i 2.
2. kruh povezivanje 2. i 3.
3. žarulja povezivanje 3. i 4.
4. luk povezivanje 4. i 5.
5. sladoled