Zemljini skriveni rasjedi

DANA 18. kolovoza 1994, u Alžiru je poginula najmanje 171 osoba uslijed snažnog potresa. Bilo je na stotine ozlijeđenih, a tisuće su ostale bez krova nad glavom. Nekoliko tjedana ranije veliki potresi, popraćeni gubitkom nekoliko stotina ljudskih života, zadesili su i Boliviju, Kolumbiju i Indoneziju.

Jeste li znali da su se dogodile te velike katastrofe? Vjerojatno niste, osim ako ih osobno niste iskusili ili ako ne živite u susjednoj zemlji. Za razliku od toga, kad veliki potresi pogode područje Kalifornije (SAD), novosti se izgleda šire brzinom munje, a znanstveni podaci o potresima postaju dostupni gotovo istog trenutka.

Razlog tome jest taj što nijedan drugi kraj znanstvenici nisu tako temeljito istraživali kao južnu Kaliforniju, gdje više od 700 seizmometara bilježi čak i potrese magnitude samo 1,5. Velika koncentracija seizmologa na tom području objašnjava obilan dotok informacija o potresima s tog područja.

Nedavno otkriće

Ova opsežna istraživanja nesumnjivo su pomogla znanstvenicima u mnogim državama da upoznaju samu prirodu potresa pa čak i da ih pokušaju pravovremeno predvidjeti kako bi spriječili nesreće. Takva je tehnologija od presudne važnosti, budući da različite dijelove svijeta godišnje pohara oko 40 potresa velike magnitude. Također ima manjih potresa koji su praktički bezopasni no ipak su dovoljne jačine da bi se osjetili. Oni se javljaju od 40 000 do 50 000 puta godišnje!

Najveći broj potresa očito nastaje uslijed pucanja velikih ploča podzemnih stijena i njihovog pomicanja u nove pozicije kada na njih djeluje neka sila. Ovi poremećaji obično nastaju duž pukotina u vanjskom dijelu Zemljine kore. Te pukotine poznate su pod imenom rasjedi.

U većini slučajeva znanstvenici mogu ucrtati na kartu položaje tih rasjeda, ukazujući time na područja sklona potresima. Zašto kažemo “u većini slučajeva”? Zato što su znanstvenici nedavno ustanovili da njihove karte nisu tako sveobuhvatne kao što se prije mislilo. Naprimjer, znanstvenike uznemiruje nedavno otkriće da se u Kaliforniji većina potresa koje se može zabilježiti seizmološkim instrumentima javlja duž skrivenih rasjeda — u mnogim slučajevima u područjima koja su geolozi ranije smatrali relativno bezopasnima s obzirom na potrese.

Prema geoznanstvenicima Rossu Steinu sa U.S. Geological Survey i Robertu Yeatsu s Državnog sveučilišta u Oregonu, “blago brežuljkasti ili naborani tereni po svoj su prilici najbezopasniji krajolici, koji više asociraju na drijemež nego na opasnost”. Međutim, njihove su analize ukazale na rasjede aktivne s obzirom na potrese koji se nalaze ispod naboranih svodova stijena, od kojih mnoge iskorištavaju zbog njihovih akumulacija nafte. Zašto se dosad nije uspjelo otkriti te podzemne rasjede i kakvu zapravo prijetnju oni predstavljaju?

Prijetnja koju ne treba ignorirati

Geolozi su odavno shvatili da se stijene mogu stisnuti i naborati poput zgužvane prostirke. No općenito se smatralo da je to jedan postepen, spor proces. Međutim, nedavna istraživanja aktivnih bora u stijenama pokazuju da se one silno izdižu u naglim naletima — čak po 5 metara u svega nekoliko sekundi! Ovi pokreti boranja tlače masu stijene koja se nalazi ispod njih. Tlak koji tako nastaje uzrokuje pucanje stijene duboko ispod bore te jedan komad stijene jurne preko drugog. Te naizgled bezopasne bore sa svojim podzemnim aktivnim rasjedima postaju potresi u svojoj razvojnoj fazi prije nego što ih seizmolozi imaju priliku otkriti. Takva podzemna rasjedna aktivnost može uzrokovati nastajanje snažnih potresa jednako kao što to čine oni veći rasjedi, koje se može vidjeti na Zemljinoj površini.

Potres koji je 17. siječnja 1994. zadesio Northridge u području Los Angelesa jedan je noviji primjer onog što skriveni rasjedi mogu učiniti. Potres je uzrokovala aktivnost u jednom vrlo dubokom rasjedu koja se odigrala između 8 i 19 kilometara pod zemljom. Prije potresa znanstvenici nisu ni znali da taj rasjed postoji. Taj je skriveni rasjed doveo do ogromnih materijalnih šteta, ozljeda više od 9 000 ljudi i smrti 61 osobe.

Znanstvenici pretpostavljaju da su skriveni rasjedi uzrokvali brojne velike potrese, ne samo u Kaliforniji već i u Alžiru, Argentini, Armeniji, Indiji, Iranu, Japanu, Kanadi, na Novom Zelandu i u Pakistanu. U proteklih nekoliko desetljeća u tim je zemljama poginulo na tisuće ljudi zbog potresa čije su nastajanje možda uzrokovali skriveni rasjedi.

Pred znanstvenike je sada postavljen izazov koji se sastoji u tome da otkriju gdje nastaju te aktivne bore i da predvide njihovu potencijalnu prijetnju u vidu potresa. U međuvremenu, oni više neće podcjenjivati razornu moć naizgled bezopasnog brežuljkastog uzvišenja.

[Okvir na stranici 22]

Skuplja li se Los Angeles?

Razgranata mreža rasjeda i bora koja se nalazi ispod Los Angelesa (Kalifornija), čini to područje krajnje nesigurnim. Izgleda da losanđeleski bazen apsorbira veliki dio tlačenja uzrokovanog obližnjim zavojem na rasjedu San Andreas. (Vidi izdanje Probudite se! od 22. srpnja 1994, stranice 15-18.) Tamošnji geolozi procjenjuju da boranje koje nastaje uslijed tog tlačenja možda smanjuje prostornu veličinu losanđeleskog bazena za četvrt hektara godišnje.

[Zahvala na stranici 21]

Zemlja: Mountain High Maps™ copyright © 1993 Digital Wisdom, Inc.