Kreditne kartice — hoće li vam služiti ili vas zarobiti?

“SVAKOG mjeseca kad otvorim izvode za svoje kreditne kartice istog trena započinje tragikomedija”, zapaža profesor engleskog u Sjedinjenim Državama. “Zurim u iznos koji dugujem ne vjerujući, kao da je neka druga osoba u meni, neki financijski Mr. Hyde, prohujala kroz trgovine s igračkama, trgovine s raznim aparatima, supermarkete i benzinske stanice.”

I Dolores otkriva da je lako nagomilati račune. Ona kaže: “Korištenje kreditne kartice bezbolno je. Pravi novac ne bih tako trošila. Ali kupovina kreditnim karticama drugačija je. Nikad ne vidite novac koji potrošite. Sve što napravite jest da date svoju karticu, a potom vam je vrate.”

Ne iznenađuje da je dug preko kreditnih kartica u Sjedinjenim Državama u lipnju 1995. iznosio ukupno 195,2 milijarde dolara — prosječno preko 1 000 dolara po svakom korisniku! Ipak, kompanije koje izdaju kreditne kartice i dalje mame nove potrošače takvim stimulirajućim ponudama kao što su niska početna kamatna stopa i nepostojanje godišnje članarine. Koliko ste u posljednjih nekoliko mjeseci dobili ponuda da postanete korisnikom kreditne kartice? Prosječno američko kućanstvo dobije oko 24 ponude svake godine! Tipičan korisnik u Sjedinjenim Državama u 1994. godini koristio je deset kreditnih kartica da bi mogao za 25 posto više kupovati na kredit nego prošle godine.

U Japanu ima više kreditnih kartica nego telefona; na svakog Japanca iznad 20. godine života dolaze otprilike dvije kartice. U ostalom dijelu Azije izdano je preko 120 milijuna kreditnih kartica tako da na svakih 12 stanovnika dolazi otprilike jedna. James Cassin iz MasterCard Internationala kaže sljedeće: “Azija je područje daleko najbržeg rasta transakcija kreditnim karticama.” Predsjednik Visa Internationala, Edmund P. Jensen, predviđa: “Mi ćemo još dugo biti društvo u kojem se sve vrti oko kreditnih kartica.”

Kreditne kartice očito će sve više i više utjecati na život ljudi. Kad ih se ispravno upotrebljava, one mogu predstavljati koristan posjed. Zloupotreba, međutim, može prouzročiti pravu moru. Osnovno znanje o kreditnim karticama možda vam pomogne da koristite ovaj financijski instrument na vlastitu korist.

Vrste kartica

Najprihvaćenije kartice bankovne su kartice poput Vise i MasterCarda. Ove kartice izdaju financijske institucije koje ubiru godišnju članarinu, a ona u pravilu iznosi 15 do 25 dolara na godinu. Ovaj se iznos članarine povremeno ukida, ovisno o tome je li korisnik dotada redovito plaćao račune te kako je koristio karticu. Plaćanje se može obavljati mjesečno u cijelom iznosu obično bez zaračunavanja kamata ili u mjesečnim ratama uz zaračunavanje visokih kamata. Limit potrošnje se ugovara, a zasniva se na povijesti plaćanja podnosioca zahtjeva. Limit se često podiže s demonstriranjem platežne sposobnosti.

Bankovne kartice također osiguravaju gotovinske pozajmice preko bankomata ili putem čekova koje osigurava izdavatelj. Međutim, doći do gotovine na ovaj način skupo košta. Osobi se obično zaračuna 2 do 5 dolara na svakih 100 dolara koje posudi. A kamate kod takvih gotovinskih pozajmica obračunavaju se od dana kad se novac podigne.

Osim banaka, mnoge trgovine i lanci trgovina u zemlji izdaju kreditne kartice koje vrijede u okviru tih poduzeća. Za takve kartice obično ne postoji godišnja članarina. Međutim, ako osoba ne plati sav iznos koji duguje, kamate mogu biti veće od kamata kod bankovnih kartica.

Naftne kompanije također izdaju kreditne kartice za koje se ne plaća godišnja članarina. Ove se kartice uglavnom prihvaćaju samo na benzinskim stanicama tih kompanija, a ponekad i u nekim hotelima. Kao i kod kartica koje izdaju trgovine, plaćanje se može obaviti u cijelosti bez kamata ili se iznos može otplaćivati u određenom razdoblju uz kamate.

Postoje također kartice koje se koriste za financiranje putovanja, odmora i zabave, kao što su Diners Club i American Express. Za ovu vrstu kartica postoji godišnja članarina ali se ne zaračunavaju kamate, budući da osoba mora platiti cijeli iznos koji duguje po primitku mjesečnog računa. Ipak, ne postoje jasne razlike između ovih i bankovnih kartica. American Express, naprimjer, nudi i Optima karticu, kod koje se zaračunavaju kamate i koja je slična bankovnoj kartici.

Jedna drugačija vrsta kartice koja prodire na američko tržište je takozvana “pametna kartica”, nazvana tako zbog memorijskog čipa koji je u nju ugrađen. Može se koristiti kao kartica za podizanje gotovine, budući da korisnik može imati čip koji je programiran na određenu svotu novca. Prodavač može prilikom kupovine od ove svote odbiti iznos za kupljenu robu. Do prošle godine Francuzi su već koristili 23 milijuna, a Japanci 11 milijuna ovih kartica. Predviđa se da će do 2000. godine broj ovakvih kartica širom svijeta vrtoglavo porasti na više od milijardu.

Prije nego što osoba postane korisnikom neke kreditne kartice, bilo bi mudro da obrati pažnju uvjetima kreditiranja. “Ključni uvjeti kreditiranja koje treba razmotriti”, prema brošuri koju je objavio Federalni sustav rezervi američke vlade, jesu “godišnja postotna stopa (APR), godišnja članarina i rok odgode plaćanja”. Od drugih faktora koje treba razmotriti to su naknada za gotovinske pozajmice i naknada za prekoračenje limita kao i troškovi za zakašnjela plaćanja.

Troškovi financiranja — koliko su visoki?

Troškovi financiranja kojima su ljudi izvrgnuti kad ne podmire ukupan iznos koji mjesečno duguju mogu biti daleko viši nego što većina to uviđa. Razmotrimo naprimjer APR, koji predstavlja mjeru stvarne cijene kredita. Odnos između godišnje kamatne stope i APR-a može se ilustrirati na sljedeći način. Recimo da posudite 100 dolara prijatelju i on vam na kraju godine vrati 108 dolara. U takvom slučaju, vaš prijatelj plaća vam godišnju kamatu od 8 posto. No pretpostavimo da vam tih 100 dolara vrati u 12 mjesečnih rata od kojih svaka iznosi 9 dolara. Ukupan iznos na kraju godine i dalje iznosi 108 dolara, ali vi kao zajmodavac mogli ste koristiti novac budući da su se isplate vršile svaki mjesec. Proizlazi da APR kod takvog zajma iznosi 14,5 posto!

Prema anketi koju je prošle godine proveo američki Federalni sustav rezervi, APR za bankovne kreditne kartice počinje od 9,94 posto pa naraste do 19,80 posto, a obično se kreće između 17 i 19 posto. Iako neke institucije nude nižu početnu stopu, u pravilu 5,9 posto, one je mogu povisiti čim se početni period okonča. Stope rastu i ako izdavatelj kreditne kartice otkrije da je rizik porastao. Neki izdavatelji kažnjavaju zakašnjele platiše povećavajući njihovu kamatnu stopu. Ta se kazna koristi i za prekoračenje limita potrošnje.

U azijskim zemljama godišnja postotna stopa za kreditne kartice može biti vrlo visoka. Za neke bankovne kartice zaračunava se, naprimjer, na Filipinima 45 posto, u Hong Kongu 24 posto, u Indiji 30 posto, u Indoneziji 36 posto, u Singapuru 24 posto i na Tajvanu 20 posto.

Očito je da kreditne kartice osiguravaju lak ali vrlo skup kredit. Odlaziti u trgovinu i nagomilavati račune preko kreditne kartice koje možete platiti jedino u ratama isto je kao da uđete u banku i posudite novac po neumjerenoj stopi. Ipak, gotovo 3 od svaka 4 korisnika kartice u Sjedinjenim Državama čine upravo to! Vuku nepodmireni saldo na koji plaćaju visoke kamate. U Sjedinjenim Državama prosječan mjesečni dugovni saldo u prošloj godini je i za Visu i za MasterCard iznosio 1 825 dolara, a mnogi ljudi vuku dugove u tolikom iznosu na nekoliko kreditnih kartica.

Zamka koja vas može zarobiti

Ruth Susswein, izvršni direktor Bank Cardholders of America, kaže da korisnici kartice ne shvaćaju u kakve financijske nevolje mogu upasti. Ističe da bi korisniku kartice koji uplaćuje minimalni iznos — od 36 dolara mjesečno — s dugovnim saldom od 1 825 dolara na kreditnoj kartici trebalo više od 22 godine da otplati dug.a Zbog dodatnog plaćanja kamata, potrošač bi u tom vremenu platio oko 10 000 dolara za dug od 1 825 dolara! I to bi bilo tako ako više nikad ništa ne bi platio tom karticom! Stoga, ako ste skloni tome da previše trošite, kreditne kartice u vašem džepu mogu postati zamka.

Kako se ljudi uhvate u zamku? Robert, spomenut u uvodnom članku, kaže: “Kupovali smo stvari koje nam nisu bile potrebne. Učlanili smo se u fitness centar u koji nikada nismo otišli. Kupili smo kamp-prikolicu i potrošili tisuće dolara dok smo je namjestili, ne razmišljajući da li se sve to isplati. Nikad nismo stvarno razmislili kuda će nas naši dugovi odvesti.”

Reena, također spomenuta u prethodnom članku, objašnjava što se njoj i njezinom suprugu Michaelu dogodilo: “Jednostavno smo upali u dug. Nakon vjenčanja, sve što nam je bilo potrebno kupovali smo na kreditnu karticu. Za plaćanje naknade za socijalno osiguranje te za kupovinu za koju nismo mogli koristiti kartice, koristili smo se mogućnošću gotovinskih pozajmica preko naših kreditnih kartica. U roku od godinu dana naš je dug dosegao 14 000 dolara. Oči su nam se otvorile kad smo uvidjeli da većina naših mjesečnih uplata za dug na kreditnoj kartici odlazi na kamate.”

Da li biste trebali posjedovati kartice?

Nakon što razmisle o financijskom škripcu u koji su kreditne kartice dovele milijune ljudi, neki bi mogli negativno odgovoriti. Daphne, koja ima 32 godine, kaže sljedeće: “Moji roditelji nikad nisu imali kreditnu karticu, niti je žele imati.” Ustvari, svaki četvrti korisnik u Sjedinjenim Državama mudro koristi svoje kreditne kartice. Uživa koristi, a da ne mora pretrpjeti bol zbog plaćanja ekstremno visokih kamata. Maria je jedna takva osoba. “Volim praktičnost”, kaže ona. “Ne moram nositi mnogo gotovine sa sobom. Ako na rasprodaji vidim nešto što mi je potrebno, mogu si to kupiti.”

Maria nastavlja: “Uvijek provjerim imam li dovoljno gotovine da pokrijem troškove kupovine. Nikad se nisam služila mogućnošću gotovinskih pozajmica. I nikad nisam snosila nikakve troškove financiranja.” Kreditnu karticu praktično je koristiti za hotelsku rezervaciju za koju je potrebno jamstvo, a u Sjedinjenim Državama neophodna je ako se želi iznajmiti automobil.

Međutim, neki ljudi pokazuju impulzivniju narav kad je riječ o kupovini. Oni bi mogli savjesnije kupovati ako bi uglavnom plaćali gotovinom. Michael i Reena nisu željeli da im zaduženost postane način života. Stoga su odlučili da pet godina — osim u hitnom slučaju — ne koriste nijednu karticu.

Hoćete li koristiti kreditne kartice, stvar je osobne odluke. Ali ako se za to odlučite, pažljivo ih koristite. Koristite ih kao praktično sredstvo. I svakako izbjegavajte nagomilavanje računa. Držati troškove preko kreditne kartice pod kontrolom važan je korak da bi se uspješno upravljalo vlastitim novčanim sredstvima. Razmotrite što još možete u tom pogledu učiniti.

[Bilješka]

[Slika na stranici 7]

Korištenje kreditnih kartica bezbolno je — dok ne stignu računi