Rumunjski kongresi održani unatoč protivljenju
U BUKUREŠTU (Rumunjska) trebao se od 19. do 21. srpnja 1996. održati međunarodni kongres Jehovinih svjedoka “Glasnici božanskog mira”. Oko 40 000 delegata, uključujući i tisuće njih iz inozemstva, planiralo je posjetiti tu krasnu evropsku metropolu u kojoj živi dva milijuna ljudi. Tim je povodom bio rezerviran Nacionalni stadion, s kapacitetom od 60 000 mjesta. A onda su, 24. lipnja, krivo obaviještene rumunjske vlasti uskratile dozvolu za održavanje kongresa.
Jehovini svjedoci dali su sve od sebe kako bi se poništila odluka o otkazivanju kongresa, ali bezuspješno. Stoga se moralo promijeniti planove kako bi nekoliko tisuća stranih delegata pozvanih iz nekoliko evropskih zemalja, Sjeverne Amerike i Japana moglo prisustvovati kongresu u Budimpešti (Mađarska), od 12. do 14. srpnja. Mnogima su te promjene u posljednjem trenutku uzrokovale znatne troškove, komplikacije i razočaranje.
No što se moglo organizirati za domaće rumunjske delegate? Stupilo se u kontakt s vlastima u gradovima Cluj-Napoci i Braşovu, pa se na kraju tamo moglo održati kongrese od 19. do 21. srpnja. Međutim, mnogi Rumunji nisu mogli doći niti u Cluj-Napocu niti u Braşov. Stoga su od 13. do 15. rujna održana još dva kongresa, jedan u Baia Mari, a drugi u Bukureštu.
Zašto je onaj prvobitni kongres u Bukureštu bio otkazan? I što je navelo neke odgovorne osobe da kasnije promijene svoj stav, tako da su u Rumunjskoj ipak održani kongresi, uključujući i onaj u Bukureštu?
Tko se krio iza protivljenja?
Za vrijeme međunarodnog kongresa u Budimpešti, mađarske novine Színes Vasárnap primijetile su s obzirom na Jehovine svjedoke: “Prvobitno su Jehovini svjedoci planirali održati svoj godišnji međunarodni sastanak u Bukureštu, no zbog protivljenja pravoslavnih kršćana, rumunjske vlasti nisu im to dozvolile.” To da se crkva krije iza protivljenja nadaleko se pročulo. Naprimjer, novine Times Union iz Albanya, u državi New York (SAD), izvijestile su: “Pravoslavni patrijarh Teoktist upozorio je pravoslavne vjernike da se čuvaju onog što je nazvao ‘heretičkim’ vjerovanjima Jehovinih svjedoka.”
Jesu li izvještaji o protivljenju svećenstva kongresu bili istiniti? Pa, u lipnju su stanovnici Bukurešta počeli po čitavom gradu — po crkvenim posjedima, na zidovima i bočnim stranama zgrada te u podzemnoj željeznici — viđati plakate koji su klevetali Jehovine svjedoke. Jedan plakat s naslovom “SVIM RUMUNJIMA!” pitao je: “Treba li Rumunjskoj sada međunarodni jehovski kongres (...) od 19-21. srpnja? Kršćani — oduprimo se tom sotonskom kongresu!”
Jedan drugi, koji je nosio naslov “Oprez zbog JEHOVSKE OPASNOSTI!”, tvrdio je: “Jehovini svjedoci bore se protiv kršćanstva. (...) Oni nastoje podijeliti naš narod i izazvati religioznu neslogu. (...) SVI VI RUMUNJI, borite se protiv ovog kongresa!”
“POZIV NA AKCIJU” bio je naslov još jednog takvog plakata. “Rumunjsko pravoslavno bratstvo (...) poziva sve pravoslavne vjernike na protestni miting, koji će se održati u nedjelju, 30. lipnja.” Na plakatu je u zaključku pisalo: “Zatražit ćemo od vlasti da otkažu taj kongres. DOĐITE DA BRANIMO VJERU SVOJIH PREDAKA. Neka nam Bog bude od pomoći!”
Svećenstvo je čak štampalo i raspačavalo jedan traktat u kojem se tvrdi da su Jehovini svjedoci “politička prokomunistička organizacija”. No to je također očita laž i vjerojatno je većina Rumunja itekako toga svjesna. Oni znaju da su proteklih godina komunisti proganjali i nemalo puta zatvarali Jehovine svjedoke.
Kako se to odrazilo na stavove ljudi
Kako iz same Rumunjske tako i iz inozemstva, brzo su se podigli glasovi neslaganja s tim od crkve nahuškanim napadima, tako da su se državni službenici uvjerili kako je sasvim u redu dati Svjedocima privilegije koje su i drugi dobili. Bukureštanske novine Flagrant predviđale su: “Trenutno protivljenje, neprijateljstvo i mržnja usmjerena prema tom prvom međunarodnom kongresu imat će paradoksalan efekt. Umjesto da odvrati ljude od Svjedoka, takvo će postupanje pobuditi njihovo zanimanje, znatiželju, toleranciju i simpatije.”
Kako li se ovo predviđanje pokazalo istinitim! Mnogi članovi Pravoslavne crkve javili su se pismenim putem ili su telefonirali u podružnicu Jehovinih svjedoka u Bukureštu i izrazili svoju ogorčenost takvim postupanjem svog svećenstva. Upućeni ljudi znaju da Jehovini svjedoci uopće nisu onakvi kakve ih je prikazala Rumunjska pravoslavna crkva.
Marius Milla, koji je pisao za rumunjske novine Timişoara, od 6. srpnja 1996, primijetio je: “Uvjeren sam da 99 posto onih koji su tako gorljivo optuživali Jehovce nije ni marilo da porazgovara s njima ili ode na neki od njihovih sastanaka.” On je dodao: “Bilo bi daleko pohvalnije kada bismo mi, pravoslavni vjernici, više mislili na brvno u svom vlastitom oku i ostavili trun u oku svog bližnjeg da ga Bog sam prosudi” (Matej 7:3-5).
Potom je g. Milla citirao govor koji je čuveni pravnik iz prvog stoljeća po imenu Gamalijel održao pred religioznim vođama koji su se protivili Isusovim sljedbenicima: “Prodjite se ovijeh ljudi i ostavite ih; jer ako bude od ljudi ovaj savjet ili ovo djelo, pokvariće se; ako li je od Boga, ne možete ga pokvariti, da se kako ne nadjete kao bogoborci” (Djela apostolska 5:38, 39). Milla je u zaključku napisao: “Naš je stav antidemokratski, nebiblijski i antisocijalan.”
Kritike na račun otkazivanja kongresa uskoro su počele stizati i iz drugih dijelova Evrope i iz Sjedinjenih Država. Rumunjski helsinški odbor dao je izjavu za štampu u kojoj je osudio “javni istup patrijarha Teoktista, predstavnika Rumunjske pravoslavne crkve, protiv ‘Jehovinih svjedoka’”.
Hillary Clinton, supruga američkog predsjednika, baš se u to vrijeme našla u posjeti Rumunjskoj. Američki ambasador u Rumunjskoj, Alfred Moses, objasnio je zašto ona nije posjetila crkvu iz 18. stoljeća u Kreţulescu, kao što je planirala: “Religiozna sloboda jest načelo predviđeno Ustavom Sjedinjenih Američkih Država, kao i Rumunjskim ustavom. To što se na crkvenim posjedima pojavljuju plakati koji očituju religioznu netoleranciju nije bilo u skladu s duhom demokratskog pluralizma i svrhom posjete gđe Clinton Rumunjskoj.”
Dokaz Božje podrške
Jehovini svjedoci već su prije održavali kongrese u Cluj-Napoci, pa su im vlasti i ovaj put izrazile dobrodošlicu kad im u Bukureštu nije bilo dopušteno korištenje Nacionalnog stadiona. No ugovor o korištenju stadiona u Cluj-Napoci bio je potpisan samo tjedan dana prije zakazanog početka kongresa. “Kako se može za tako kratko vrijeme organizirati tako veliki kongres?” zanimalo je jednog reportera.
“Mi smo ujedinjena organizacija”, dobio je odgovor. “Imamo iskustva s održavanjem kongresa. No prije svega, podržava nas naš Bog Jehova.”
Doista, upravo Jehovinoj pomoći i podršci valja zahvaliti što je toliko toga postignuto u tako kratkom vremenskom roku. Zamislite okupljanje preko 20 000 ljudi u trajanju od tri dana, a sve tako na brzinu! Najveći broj prisutnih bio je 22 004, a krstilo se 799 osoba. Novine Adevărul de Cluj pisale su po završetku kongresa: “Ti ljudi ostavljaju dojam da su uvijek nasmiješeni i da sve što rade, rade cijelom dušom. Njihova solidarnost bila je impresivna (...). Pokazali su uzornu discipliniranost u svom načinu ponašanja i bili su neuobičajeno uredni.”
Ono što se dogodilo u Braşovu bilo je naročito upečatljivo, budući da je dozvola za održavanje kongresa dobivena samo nekoliko dana prije zakazanog početka kongresa! A ipak je osigurano 7 500 smještaja u privatnim domovima. Kada se jedan Svjedok obratio svojim susjedima, oni su ugostili 30 delegata. A jedna je skupština Svjedoka iz Braşova ugostila 500 delegata. Neki su delegati bili smješteni u šatorima u blizini kongresne lokacije; a kada je kišilo, gostoljubivi ljudi iz obližnjih stambenih zgrada sišli su i pozvali ih u svoje stanove. (Usporedite Djela apostolska 28:2, NW.)
Aktivnost Jehovinih svjedoka pod ograničenjem je i u većinski pravoslavnoj Bugarskoj, koja graniči s Rumunjskom na jugu. Kad su prepuni autobusi bugarskih Svjedoka krenuli prema Bukureštu, neki su carinski službenici izgleda već znali za promjenu kongresne lokacije. U Braşovu je ukupno 1 056 Bugara uživalo u praćenju čitavog programa na svom jeziku. Sve u svemu, kongresu u Braşovu prisustvovale su 12 862 osobe, a 832 osobe — od kojih je 66 bilo iz Bugarske — bile su krštene.
U rujnu se pružila prilika za organiziranje manjih kongresa u Baia Mari i Bukureštu za one koji nisu bili u mogućnosti otići u Cluj-Napocu i Braşov. Tim dvama dodatnim kongresima prisustvovalo je ukupno 5 340 osoba, a 48 ih se krstilo. Tako je prošloljetnim kongresima “Glasnici božanskog mira” u Rumunjskoj prisustvovalo ukupno 40 206 osoba, a krstilo se 1 679 osoba. Nema sumnje da Jehovin blagoslov počiva na onima koji se trude služiti mu u Rumunjskoj!
U Bukureštu je jedan predstavnik Jehovinih svjedoka primijetio: “U roku od tri tjedna dobili smo publicitet koji je jednak mnogim godinama svjedočenja po čitavoj zemlji. Ono čime nas je Rumunjska pravoslavna crkva mislila zaustaviti, zapravo je ispalo kao doprinos širenju dobre vijesti.”
[Slika na stranici 24]
Bukurešt je lijep, moderan grad
[Slike na stranici 25]
Plakati koji su klevetali Jehovine svjedoke
[Slika na stranici 26]
Kandidati za krštenje u Bukureštu
[Slika na stranici 26]
U Braşovu, u kojem je dozvola za održavanje kongresa dobivena samo nekoliko dana prije početka
[Slika na stranici 26]
Najveći broj prisutnih od 22 004 osobe na kongresu u Cluj-Napoci